„Političke elite koje su do sada vodile ovu zemlju pokazale su drsku kombinaciju nemara za javni interes i neznanja o tome kako u europskim i globalnim okvirima upravljati razvojem u interesu vlastitog stanovništva. Umjesto razvojne ekonomske i socijalne politike, već više od dvadeset godina imamo vlade koje integraciju u europsko i globalno tržište ispunjavaju kao domaću zadaću za koju nemaju ni znanja ni volje. Pro forma ispunjavaju uvjete i ne shvaćaju da naše članstvo u Europskoj uniji, uz obaveze, otvara i mnoge mogućnosti“, konstatira koalicija Možemo u uvodnom dijelu svog izbornog programa koji se temelji na tri stupa: Zeleno otporno gospodarstvo i dostojanstveni uvjeti rada; Društvena jednakost i Demokratizacija i međunarodna solidarnost.
Program je opširan i u nekim mu dijelovima nedostaje konkretizacija, odnosno detaljnije iznošenje mjera i rokova, ali to ne čudi s obzirom da je riječ o novim akterima na političkoj sceni koji do sada nisu imali prilike biti blizu upravljanja na nacionalnoj razini. Očekivano, najkonkretniji su u dijelovima koji se odnose na obnovu Zagreba poslije potresa, u dijelu programa koji se odnosi na zelenu ekonomiju, kao i u planovima za suzbijanje sveprisutne korupcije.
Zeleno gospodarstvo i dostojanstveni uvjeti rada
Zeleno gospodarstvo i dostojanstveni uvjeti rada predviđaju:
Upravljanje razvojem, kojem za fokus treba postaviti srednje visoku i tehnološki visoko složenu proizvodnju s posebnim naglaskom na postugljične tehnologije. Istovremeno, razvoj temelje na rastu plaća i porastu potrošnje, napuštajući politiku smanjivanja plaća koja se pokazala ekonomski i demografski štetnom. Planirana je demokratizacija upravljanja javnim poduzećima kroz civilni nadzor u nadzornim odborima koji uključuje korisnike javnih usluga, radnike i razne društvene skupine te profesionalizaciju menadžmenta javnih poduzeća čiji će se poslovni učinak vrednovati prema kriterijima koji uključuju mjere ispunjavanja javnog interesa, poput kvalitete usluge, cjenovne i fizičke dostupnosti usluge, financijske održivosti, uvjeta rada i zaštite okoliša (umjesto stranačkog upravljanja).
Za mikro i mala poduzeća najavljuju linije financiranja te poticaje poput oslobađanja plaćanja poreza na reinvestiranu dobit. Državne potpore, uključujući i potpore iz EU fondova, usmjerili bi prema ciljevima stvaranja zelenog otpornog gospodarstva i dostojanstvenih uvjeta rada, a najavljuju i značajne investicije unutar sektora socijalnog poduzetništva.
Zeleni plan za Hrvatsku naglašava kako klimatske promjene nisu problem jednog ministarstva, već čitava gospodarska politika mora imati ugrađene ciljeve smanjenja ugljičnih emisija. Cilj nam je, navode, radikalno smanjenje ugljičnih emisija u Hrvatskoj – za 65% do 2030. i ugljična neutralnost do 2050. Početna točka Zelenog plana za Hrvatsku europski je zeleni plan. Ekonomske politike treba ocjenjivati temeljem njihovog utjecaja na dobrobit ljudi, na korištenje resursa, na nejednakosti i na osiguravanje dostojanstvenog rada. Pri donošenju odluka ti indikatori trebaju imati veću važnost od kretanja BDP-a, navode. Namjeravaju uvesti emisijske poreze na prihode i profite zagađujućih industrija poput naftne i plinske industrije te avionskog prometa. Kroz Europski mehanizam i fond za pravednu tranziciju, osigurat će sredstva za nova radna mjesta, prekvalifikaciju te smanjenje energetskog siromaštva. Temeljni aspekt Zelenog plana je prelazak na kružnu ekonomiju. Navode kako će revidirati dozvole i onemogućiti daljnje investicije u istraživanje i eksploataciju nafte i plina te u projekte koji podrazumijevaju uvoz fosilnih goriva u Hrvatsku i susjedne zemlje. Zalagat će se za zatvaranje termoelektrana na ugljen, uz osiguravanje novih radnih mjesta u sektoru čiste energije, a buduće državne investicije bit će usmjerene na obnovljive izvore energije. Prioriteti ulaganja javnih sredstava su u solarizaciju Hrvatske i uspostavu energetskih zadruga. Grupa HEP mora postati predvodnicom proizvodnje čiste energije, pod javnom upravom i kontrolom.
Ruralni razvoj i održiva poljoprivreda podrazumijeva jačanje tržišta lokalno uzgojenih proizvoda i uvođenje zelene javne nabave za opskrbu hranom i pićima u svim javnim i državnim institucijama. Planiraju unaprijediti evidenciju poljoprivrednog zemljišta sa svrhom aktiviranja neiskorištenog zemljišta te revitalizaciju poljoprivrede davanjem u zakup 400 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta koje trenutno nije u funkciji po simboličnoj cijeni, primarno s namjenom poticanja ekološke poljoprivrede. I oni najavljuju sređivanje zemljišnih knjiga i katastra te osnivanje Agro banke na načelima etičnog financiranja. Najavljuju povećanje površina pod organskom poljoprivredom u cilju smanjenja korištenja pesticida za 50% do 2030. Najavljuju i kako će poticati zadrugarstvo te zajedničke modele upravljanja između predstavnika tijela lokalnih vlasti i zadruga.
Turizam treba biti na održivoj razini. Umjesto betonizacije obale, gradnje golf terena i megalomanskih projekata turističkih naselja, žele turizam koji doprinosi razvoju lokalne zajednice i rasterećuje obalu razvojem ponude u zaleđu i kopnenim krajevima. Pojedine lokacije se trebaju razvijati na podacima o maksimalnim potencijalnim kapacitetima, bez ugrožavanja ekonomskih, ekoloških, socijalnih i kulturnih resursa. Dodaju kako će poticati malo i obiteljsko hotelijerstvo i investicije u obnovu velikih turističkih objekata i ostalih nekretnina koje trenutno čine 14% ukupnog neiskorištenog hotelskog kapaciteta.
Željeznicom umjesto avionom
Promet kao prioritet postavlja reorganizaciju razdvojenih državnih poduzeća Hrvatskih željeznica vraćanjem HŽ holdinga i obnovu i izgradnju pruga. Povezanost modernom željeznicom učinila bi u značajnoj mjeri izlišnim avionski promet unutar Hrvatske i sa susjednim državama jer bi Rijeka, Split, Osijek, Zagreb, Pula, Varaždin, Ljubljana, Beč, Budimpešta, Beograd i Trst postali lako dostupni željeznicom. Prioritet u ostalim oblicima prijevoza je izgradnja infrastrukture punionica električnih automobila, dostupan javni prijevoz te zamjena gradskih autobusa na dizel i plin ekološki održivim autobusima na struju i vodik. Urbano planiranje i adekvatna infrastruktura u gradovima moraju dati prvenstvo pješačkom i biciklističkom kretanju, navode.
Gospodarenje otpadom kakvo sada imamo u suprotnosti je s europskim zakonodavstvom, zbog čega nam prijete i kazne. Zeleni plan predviđa drastično smanjenje proizvodnje otpada regulativama vezanim uz nepotrebnu ambalažu, mjerama poticanja ponovne upotrebe kroz oporabne centre, uz naglasak na recikliranju i kompostiranju na kućnom pragu.
U poglavlju Zaštita prirodnih dobara koalicija podržava europsku inicijativu da se čista i dostupna pitka voda učini univerzalnim ljudskim pravom. U skladu s europskom strategijom zaštite bioraznolikosti, cilj je do 2030. zaštititi minimalno 30% površine mora i 30% površine kopna.
Istraživanje i razvoj od vitalnog su značaja za transformaciju gospodarstva i zaustavljanje dugogodišnjeg trenda stagnacije, navode. Potrebno je potaknuti veća ulaganja kroz razne oblike potpora kao što su: porezne olakšice za poduzeća koja ulažu u znanost, istraživanje i razvoj inovacija; uvođenje potpornih usluga i većih financijskih potpora za mikro i mala poduzeća u svim fazama inovacijskog ciklusa. Potrebno je ustrojiti hrvatski inovacijski sustav na način da njegovi rezultati doprinose ciljevima Europskog zelenog plana, navode. Ekološke i socijalne inovacije usmjerene prema zelenoj industrijalizaciji i društvenom razvoju poticali bi ulaganjima kroz mehanizme HBOR-a.
U poglavlju Digitalna transformacija zalažu se da se pristup internetu uvrsti među temeljna prava, a svom stanovništvu se treba osigurati pristup širokopojasnom internetu. Internet i čitav digitalni prostor trebaju ostati slobodni i otvoreni na načelima mrežne neutralnosti. Korisnici trebaju imati pravo odlučivati o podacima koji se o njima prikupljaju, a servisi trebaju transparentno predstaviti kako će ih se koristiti. Sloboda izražavanja i sloboda medija u digitalnom prostoru trebaju biti zajamčene, uz ograničenja koja suzbijaju izražavanje diskriminacije, mržnje ili nasilja. S drugim članicama EU radit ćemo na sprječavanju izbjegavanja poreza, a dio prihoda od poreza na tehnološke kompanije ulagati u povećanje dostupnosti širokopojasnog interneta, medijski pluralizam i kritičko novinarstvo te medijsku pismenost, obećavaju.
Minimalnu plaću vezati uz troškove života
U poglavlju Sindikalizam i uvjeti rada navode kako politika niskih plaća, nesigurnih poslova i deregulacija tržišta rada dovode do sve veće ekonomske nesigurnosti kao i do velikog odljeva stanovništva. Kako bismo poboljšali uvjete rada, trebamo urediti radno zakonodavstvo, podići minimalnu plaću, osigurati neradnu nedjelju te jačati funkcije kolektivnog pregovaranja i ulogu radničkih predstavnika u svim procesima koji utječu na položaj radnika u Hrvatskoj, smatraju. Minimalnu plaću bi odredili najmanje u visini iznosa 60 posto medijalne plaće u Hrvatskoj, što bi u ovom trenutku iznosilo gotovo 4.600 kuna bruto, bez mogućnosti ugovaranja kolektivnim ugovorom minimalne plaće niže od tog iznosa. Time bi se smanjila nejednakost u plaćama i poboljšale životne prilike za oko 40.000 radnica i radnika. Metodologija izračuna minimalne plaće trebala bi se vezati i za izračun minimalnih životnih troškova kako bi se osiguralo da minimalna plaća može pokriti osnovne troškove života. Planovi za oporavak ekonomije nakon pandemije koronavirusa trebaju biti direktno vezani uz ciljeve očuvanja radnih mjesta te trebaju uključiti sindikate kao socijalne partnere. Navode kako bi poduzeća u kojima je sklopljen kolektivni ugovor i koja poštuju radnička prava trebala dobiti prednost u postupcima javne nabave.
Kad je riječ o monetarnoj politici i ulasku u eurozonu, zalažu se za propitivanje svih vrijednosti i mana pristupanja te za odgodu. Na jednu od ključnih poluga aktivne ekonomske politike – kontrolu državnog deficita i duga – već sad presudno utječu Maastrichtski kriteriji. Uvođenjem eura oduzet ćemo si još jednu polugu, kontrolu kamatnih stopa i tečaja, a glavni mehanizam za postizanje konkurentnosti ostat će nam interna devalvacija, koja se postiže smanjenjem troškova rada, upozoravaju.
U poglavlju Porezna politika navode kako je jedan od prioriteta progresivniji i pravedniji porezni sustav koji će ravnomjernije rasporediti ukupno porezno opterećenje između stanovništva, regija i vrste primanja. Njihova porezna politika cilja prebacivanju poreznog tereta s rada na prihode od kapitala i imovine. Smanjenje stope PDV-a moguće je samo u okviru transformacije poreznog sustava iz sadašnjeg regresivnog, u kojem PDV čini najveći udio poreznih prihoda, u progresivni sustav. Progresivni sustav, umjesto oporezivanja potrošnje, oporezuje bogatstvo i imovinu (npr. porez na izvanrednu dobit) i dohodak u koji su uključeni svi prihodi od imovine (dividende, kamate na štednju, rente, itd), navode te predlažu i uvođenje poreza na nasljedstvo veće vrijednosti, kakav ima većina zemalja članica EU.
Osobama koje su uslijed koronakrize izgubile prihod ili su im smanjena primanja, treba omogućiti zamrzavanje hipoteka i kredita te odgodu plaćanja računa, navode.
Obnova Zagreba
U poglavlju koje se odnosi na obnovu Zagreba nakon potresa definirali su neke osnove ciljeve koji bi trebali biti ispunjeni donošenjem Zakona o obnovi, a kojem bi se trebalo pristupiti odmah po konstituiranju Sabora:
• osigurati pravednu raspodjelu financijskog tereta obnove između države, grada Zagreba i županija stradalih u potresu te suvlasnika (a suvlasnicima i pravnim osobama pomoći putem kredita HBOR-a);
• osigurati socijalnu osjetljivost kod sufinanciranja obnove uzimajući u obzir materijalno stanje suvlasnika i (ne)mogućnost financijske participacije u obnovi;
• osigurati usklađenost zahvata s urbanističkim zahtjevima i proces obnove koristiti i za urbanističku obnovu grada;
• poštivanje temeljnih pravila struke iskazanih u Zakonu o gradnji i pratećim propisima;
• korištenje institucionalnih primjera dobre prakse kao što je primjer Zavoda za obnovu Grada Dubrovnika;
• obnova prostora javne namjene (škole, vrtići, bolnice) do najviše razine otpornosti na potres.
Društvena jednakost
„Sve politike koje razvijamo moraju proći kroz provjeru usklađenosti s domaćim i međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava. To načelo ćemo integrirati u proces kreiranja javnih politika od strane svih državnih tijela“, navode u uvodu drugog stupa pod nazivom Društvena jednakost, dodajući i kako treba ojačati ulogu pravobraniteljstva.
Društvena jednakost trebala vi se ostvariti kroz socijalnu politiku koja kao ključna područja vidi dostojanstveni život starijih osoba, ulaganje u djecu i smanjivanje rizika od siromaštva, unaprjeđenje prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, usklađivanje privatnih i poslovnih obaveza u cilju postizanja rodne ravnopravnosti te unaprjeđenje položaja blokiranih osoba.
Kad je riječ o odgoju i obrazovanju, zalažu se za obavezni i besplatni vrtić od četvrte godine i devetogodišnju osnovnu školu; uvođenje više sati umjetničkog programa, građanskog odgoja i medijske pismenosti te za ukidanje vjeronauka.
Govoreći o visokom obrazovanju i znanosti, žele postepeno povećanje ulaganja u znanost, istraživanje i razvoj inovacija s ciljem da do 2025. dosegnemo razinu od barem 2% BDP-a za ta ulaganja.
U mirovinskom sustavu ne zalažu se za produženje radnog vijeka i penalizaciju ranijeg odlaska u mirovinu, ali jesu za redefiniranje mirovina koje se isplaćuju po posebnim propisima (tzv. povlaštene mirovine) te za reguliranje tržišta rada kroz smanjenje nestandardnih, privremenih oblika zaposlenosti.
Prioritet stambene politike, umjesto subvencioniranja bankovnih kredita za kupnju stanova, treba biti razvoj fonda javnih stanova za najam. Takvih je stanova sada u Hrvatskoj samo 2%, dok je europski prosjek 15%. S obzirom na navedeno, zalažu se za pokretanje programa gradnje javnih stanova za najam, adekvatno reguliranje odnosa najmoprimca i najmodavca na tržištu, prestanak prebacivanja javnih sredstava u privatne banke subvencijom pojedinačnih kredita, uspostavu strukture upravljanja javnim stambenim fondom u kojoj su zastupljeni korisnici, javna uprava i ostali akteri te adekvatnu regulaciju platformi koje se bave kratkoročnim najmom u turističke svrhe.
Koalicija Možemo zalaže se i za punu rodnu ravnopravnost te izjednačavanje prava LGBTIQ+ građana u svim domenama života.
Demokratizacija i međunarodna solidarnost
U stupu koji nosi naziv Demokratizacija i međunarodna solidarnost traže jačanje lokalne demokracije i otvorenu vlast te snažno i neovisno civilno društvo.
U području medija najavljuju kako će provesti sveobuhvatni proces za izradu dugoročne strategije razvoja medijskog sektora i reformu zakonodavnog okvira; stvaranje zakonskog okvira za reformu HRT-a kako bi omogućili da služi javnosti, a ne političkim i interesnim skupinama te osiguranje podrške neprofitnim i medijima zajednice, lokalnim i regionalnim medijima. Navode i kako će osigurati uvjete za kvalitetan i stabilan rad medijskih djelatnika te poticati medijsku pismenost, kao i da će iz Kaznenog zakona ukloniti kazneno djelo klevete.
Kad je riječ o izbornom zakonodavstvu, zalažu se za prekrajanje izbornih jedinica kako bi one bolje odgovarale teritorijalnom ustroju i broju stanovnika, za povećanje broja preferencijskih glasova te za olakšavanje sudjelovanja građana u referendumskom odlučivanju. Skloni su dopisnom glasanju i zabrani kandidiranja osobama kojima je potvrđena optužnica za korupciju. Traže i da se profesionalizira DIP te pokrene široka javna rasprava o listi za dijasporu.
Borba protiv korupcije
„Kontinuirano svjedočimo izgradnji, održavanju i širenju klijentelističkih mreža koje su za potrebe punjenja vlastitih džepova krojile zakone. Proces je započeo pretvorbom i privatizacijom u kojoj smo ostali bez industrijskih postrojenja, nastavio se špekulativnim projektima, a dokrajčio Lex Agrokorom – ‘spašavanjem’ privatne tvrtke u procesu u kojem su ‘kumovi’ zaradili milijune, a mali vjerovnici ostali oštećeni. U svrhu očuvanja tog sustava donesen je i Lex šerif koji na nesmjenjivim pozicijama moći održava 556 načelnika i gradonačelnika“, kažu te konstatiraju kako su i pozicije u pravosudnom sustavu pod političkom kontrolom.
„Oteli su nam državu, vrijeme je da je uzmemo natrag“, zaključuju te najavljuju brzo kažnjavanje svih koruptivnih djela, ispitivanje porijekla imovine i oduzimanje one koja je nezakonito stečena, osnaživanje nezavisnih institucija i obavezu zapošljavanja putem javnog natječaja. Najavljuju izmjenu niza zakona koji legaliziraju stvaranje klijentelističko-koruptivnih mreža.
Sukreiranja politika vezanih za Novi zeleni dogovor EU
„Pitanju sigurnosti pristupamo kroz koncept ljudske sigurnosti“, objašnjavaju te najavljuju kako će odmah zaustaviti praksu nasilja nad migrantima i izbjeglicama na granicama te provesti učinkovite istrage tih nezakonitih postupanja. Prioriteti platforme su: jačanje razumijevanja ljudskih prava; depolitizacija rada policije i sigurnosnih službi te jačanje neovisnog nadzora nad radom tih institucija. Razvoj oružanih snaga temeljit će na realnim mogućnostima proračuna.
Zalažu se za transparentnu, solidarnu te politički i ekonomski inkluzivnu migracijsku politiku.
Kad je riječ o reformi EU, prioriteti su sljedeći: praćenje i sukreiranja politika vezanih za Novi zeleni dogovor EU na način da se osigura pravedna i dostupna distribucija sredstava za prelazak na zelenu energiju i ekonomiju u svim članicama EU, solidarna politika prema migracijama i predanost politici proširenja EU na zapadni Balkan.
