Faktograf.hr

Samo činjenice

Netočno je da se i dalje prodaje lijek zbog kojeg su se djeca rađala bez udova

„Verovali su u ‘struku’ i dobili decu bez ruku!“, glasi slogan dodan fotografiji djece žrtava Contergana, lijeka koji se do početka šezdesetih godina prošlog stoljeća izdavao kao lijek za smirenje i za ublažavanje jutarnjih mučnina u ranoj trudnoći.

Objavama ove fotografije (primjeri arhivirani ovdje i ovdje) upućuje se korisnike Facebooka da liječničkoj struci ne treba vjerovati, a kao argument koriste jedan od najvećih skandala farmaceutske industrije s početka šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Međutim, fotografija s pratećim tekstom je obmanjujuća. Iako je skandal na koji se fotografija referira stvaran, iznosi se i netočna tvrdnja da se isti opasni lijek i dalje prodaje u zemljama trećeg svijeta, samo pod drugim imenom.

Javnost sumnjala u nuklearke, stručnjaci razotkrili problem

Contergan je njemačka farmaceutska tvrtka Grünenthal plasirala na tržište 1957. godine kao sredstvo za smirenje, a preporučavalo se i trudnicama za ublažavanje jutarnjih mučnina tijekom prvih mjeseci trudnoće. Pod različitim nazivima ovaj lijek je bio dostupan i u drugim zemljama, ali u svega par, uključujući najprije Njemačku, moglo ga se kupiti i bez recepta.

Već godinu dana kasnije, 1958. u njemačkom Bundestagu otvorena je rasprava o sve većem broju djece koja se rađaju s malformacijama. Od njemačkih vlasti tražilo se da ispita jesu li malformacije kod novorođenčadi povezane s nuklearnim testiranjima.

Tek krajem 1960. godine škotski liječnik Leslie Florence objavio je pismo u British Medical Journal koje je potragu preusmjerilo na Contergan, do tad smatran bezopasnim, niskotoksičnim sredstvom bez nuspojava. Upravo su dakle, medicinski stručnjaci, ustanovili povezanost rasprostranjenog lijeka za smirenje i zastoja u razvoju fetusa, dok su narodni tribuni istragu skretali na ispitivanje posljedica nuklearnih testova.

Za to vrijeme milijuni žena nastavile su uzimati Contergan. Tek 1961. godine, kad su neovisno jedan o drugome, dvojica liječnika objavila svoja ispitivanja moguće povezanosti majčinog uzimanja thalidomida (aktivnog sastojka Contergana) i zastoja u razvoju fetusa, lijek je postao dostupan samo uz liječnički recept.

Suđenje zaposlenicima kompanije Grünenthal otvoreno je 1968., tek nakon sedam godina. Prema procjenama, na globalnoj razini se oko 10.000 djece rodilo bez razvijenih udova ili organa zbog posljedica thalidomida. Preživjelih je u Njemačkoj 2.400, prema podatku sa stranice Federalnog udruženja žrtvi thalidomida. Kompanija im preko Contergan fondacije, a koja se puni i iz njemačkog državnog proračuna, isplaćuje mjesečnu naknadu.

Skandal je za posljedicu imao i znatno stroža pravila u zakonskoj proceduri davanja odobrenja lijekovima, gdje su se brojne zemlje ugledale na američki model. Američka agencija za lijekove, naime, nikada nije odobrila thalidomid kao sredstvo za smirenje u Americi.

Njemačko zakonodavstvo tako je 1962., nakon izbijanja Contergan skandala, propisalo da efikasnost lijeka treba biti potvrđena odgovarajućim kontrolnim studijama. Do tada je dovoljno bilo da kompanija dokaže kvalitetu i sigurnost proizvoda. Sudski proces utjecao je i na pravosudni standard odgovornosti za proizvod, utvrđivanje odgovornosti proizvođača za štetu te i na postupanje vlasti u slučaju takvih tužbi.

Pomaže onkološkim bolesnicima

Svemu usprkos, ozloglašeni thalidomid doista je i dalje prisutan; ne samo u „zemljama trećeg svijeta“, kako se tvrdi u arhiviranim Facebook objavama, nego i na popisu Hrvatske agencije za lijekove (HALMED). U međuvremenu se pokazalo da thaliomid ipak može biti koristan, ali ne protiv mučnine, već protiv – raka.

Od 2006. thalidomid je u Americi odobren kao lijek za tretman pacijenata s karcinomom koštane srži. Američka kompanija Celgene proizvodi Thalidomide Celgene i za tržište EU od 2008. godine, kada ga je Europska agencija za lijekove (EMA) odobrila za ciljane onkološke pacijente.

Lijek koji je upropastio živote gotovo deset tisuća djece diljem svijeta, danas tako pruža nadu bolesnicima koji ne reagiraju na standardnu terapiju u liječenju multiplog mijeloma ili raka koštane srži. Thalidomid, naime, zaustavlja rast novih krvnih žila do tumora i tako sprječava njegovo širenje.

Dodatnim se istraživanjima isti lijek pokazao učinkovitim i u terapiji Hansenove bolesti poznatije kao lepra ili guba, i u Americi je odobren od 1998. godine pod nazivom Thalidomid. Premda je lepra ili guba u Europi iskorijenjena, i danas je prisutna u Brazilu, Indiji i nekim dijelovima Afrike. Ipak, thalidomid Svjetska zdravstvena organizacija ne preporuča u svrhu terapije oboljelih od lepre.

Nije točno da se thalidomid igdje može naći u slobodnoj prodaji, jer dostupan je isključivo uz preporuku liječnika.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.