“Ovu ekskluzivu niti jedan medij u Hrvatskoj još nije objavio”, tvrdi se u statusu koji se dijeli društvenim mrežama, a u kojem se iznosi niz netočnih tvrdnji vezanih uz Španjolsku gripu. U objavama se ne navodi nijedan izvor za prezentirane ‘ekskluzivne’ tvrdnje.
Varijacije dezinformacije
Primjer spornog statusa, koji se među korisnicima društvenih mreža u regiji dijeli od početka srpnja, arhiviran je ovdje, ovdje i ovdje. Između ostalog, navodi se da su ljudi “masovno umirali zbog cjepiva koje im je srušilo imunološki sustav u tijelu” i da “simptomi te ‘gripe’ su bili identični kao simptomi tzv. virusa ebole, koji je isto bio reakcija na cjepivo”. Objavu su provjerili i kolege s AFP-a, koji su zaključili da su tvrdnje većinom netočne ili obmanjujuće. Dezinformacije da su cjepiva izazvala Španjolsku gripu raskrinkali su još i Reuters i talijanski Facta News.
Procjena da je u tri vala Španjolske gripe preminulo 50 do 100 milijuna ljudi
Na samom početku statusa pogrešno se tvrdi da se pandemija Španjolske gripe sastojala od dva vala – ‘španjolka’ se sastojala od tri vala (1, 2); proljeće-ljeto 1918., jesen-zima 1918. te zima početkom 1919. godine.
Drugi val jest bio najsmrtonosniji te je u većoj mjeri ubijao mlade ljude (smrtnost je bila visoka kod osoba mlađih od 5 godina, onih od 20 do 40 godina te 65 i više), no pogrešna je tvrdnja da je u samom drugom valu preminulo “između 20.000.000 do 100 milijuna ljudi”.
“Službene procjene smrtnosti koje je Španjolska gripa prouzročila stalno rastu jer istraživači i dalje pronalaze podatke u zemljama u razvoju i udaljenim mjestima. Podatci s početka XX. stoljeća navode da je Španjolska gripa prouzročila smrt 21,5 milijuna ljudi, a novije studije taj broj procjenjuju na 50 pa čak i do 100 milijuna”, navode dr. med. vet. Željko Cvetnić i dr. med. vet. Vladimir Savić u radu objavljenom 2018. godine.
Cjepivo kao pravi uzrok smrti je nelogična besmislica
Tvrdnja da “2. val je bio nakon cijepljenja protiv boginja, tifusa i gripe, i ljudi su masovno umirali zbog cjepiva koje im je srušilo imunološki sustav u tijelu”, nije utemeljena na ikakvim istraživanjima ili dokazima. Iako se u statusu ne navodi o kojoj je zemlji riječ (jer svaka je zemlja, tada kao i danas, imala vlastite propise tj. programe cijepljenja), vjerojatno se misli na SAD, budući da se ova lažna tvrdnja u toj zemlji širila društvenim mrežama krajem ožujka.
Za komentar smo upitali smo dr. sc. Nikolu Anušića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je doktorirao na temi Španjolske gripe.
“Iako su za trajanja pandemije postojale brojne etiološke dvojbe, do sada je znanstveno dokazano da je velika pandemija iz 1918./19. zaista bila pandemija gripe uzrokovana A tipom virusa influence H1N1. Svaka dvojba u tom smislu otklonjena je recentnim istraživanjima britanskog virologa, prof. Johna Oxforda koji je iz smrznutih tijela žrtava Španjolske gripe, pronađenima u arktičkom ledu, uspio rekonstruirati genetsku strukturu (RNA) virusa uzročnika. Dakle, postoje vrlo čvrsti dokazi za postojeće znanstvene spoznaje koji ne ostavljaju prostora spekulacijama.
Cjepivo kao pravi uzrok smrti je nelogična besmislica jer bi tako masovno istodobno procjepljivanje svjetske populacije bilo neizvedivo (osobito u mnogoljudnim vaneuropskim zemljama gdje nikakvi kapaciteti za takvo što nisu postojali), a pandemija je zahvatila čitav svijet. Osim toga, inokulacija stanovništva protiv velikih boginja provodila se još od 18. stoljeća, iako ne sustavno”, kaže Anušić.
Poveznica između cijepljenja i pandemije ne može se uspostaviti
Ilustrira da su dometi procjepljivanja u Hrvatskoj (unutar Austro-Ugarske) uoči pandemije Španjolske gripe bili takvi da je pomor od velikih boginja bio u nekim kotarevima sjeverne Hrvatske ogroman, znatno veći nego pomor od Španjolske gripe.
“Iz toga slijedi da inokulacija nije sustavno provedena te da se poveznica između bilo kakvog cijepljenja i pandemije ne može uspostaviti”, pojašnjava Anušić.
Dodaje i da su atipično visoke stope smrtnosti od Španjolske gripe u populaciji mladih ljudi dugo zbunjivale, no da je danas općenito prihvaćeno da je ta smrtnost bila izazvana tzv. citokinskom olujom, odnosno, pretjerano jakom imunološkom reakcijom organizma na patogen, koja je kod mladih i zdravih ljudi bila jača, utoliko i kobna.
“Dakle, upravo obrnuto od tvrdnje u objavi gdje se za smrtnost krivi pad imunološkog sustava uzrokovan tobožnjim procjepljivanjem”, pojašnjava Anušić.
Cjepiva nisu srušila imunitet – nego spasila živote
Kako navodi Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC, tablica 1), do 1918. godine postojala su cjepiva za boginje, bjesnoću, tifus, koleru i kugu. Cjepivo za gripu – kakvo danas poznajemo – tada nije postojalo. Naime, 1918. i 1919. godine znanstvenici i liječnici su mislili da španjolsku gripu izaziva bakterija; tek je 1930-ih godine otkriven virus, a 1940-ih cjepivo protiv gripe (1, 2). Liječnici jesu 1918. i 1919. stvarali bakterijska cjepiva, koja su moguće imala preventivni utjecaj na stvaranje sekundarnih bakterijskih infekcija (3, 4).
“Temeljni problem svih cjepiva 1918.-19. je taj što su razvijena protiv bakterija. Stoga su cjepiva tehnički stvorena protiv ‘pogrešnog’ organizma i teoretski nisu imala zaštitnu vrijednost”, rekao je za AAP FactCheck dr. Peter Hubbins, medicinski povjesničar i stručnjak za Španjolsku gripu u Australiji.
“Cjepiva su u one dane bila prilično gruba i ljudi se možda nisu osjećali dobro nakon što su ih primili, ali potpuno je pogrešno pretpostaviti da bi smrtno stradalo 50 milijuna širom svijeta”, rekao je Hubbins.
Štoviše, podaci govore da su cjepiva spasila živote: tako npr. “cjepivom za zaštitu trupa od tifusnih bakterija tijekom nesanitarnih uvjeta Prvog svjetskog rata, zabilježeno je samo oko 2.000 slučajeva tifusne groznice s 227 smrtnih slučajeva među 4,1 milijuna Amerikanaca u uniformi”, kako se navodi u radu “Imunizacija radi zaštite Oružanih snaga SAD-a: baština, trenutna praksa i perspektive” objavljenom 2006. godine.
Ebola virusnu bolest izaziva virus ebole, ne cjepivo
U objavi se također tvrdi da “simptomi te ‘gripe’ su bili identični kao simptomi tzv. virusa ebole, koji je isto bio reakcija na cjepivo“. Tvrdnja je netočna.
Španjolska gripa je prouzročena virusom influence A podtipa H1N1 (1, 2, 3), a ebola virusna bolest je prouzročena virusom ebole (4, 5) te nema govora da je riječ o “takozvanim” virusima. Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti objavio je infografiku u kojoj objašnjava sličnosti i razlike u simptomima koje izazivaju ova dva virusa.
Nadalje se u objavi tvrdi da “virus nikada ne ubija čovjeka već služi čišćenju tijela, virus je čovjekov prijatelj, i nije živi organizam”. Iako nisu svi virusi smrtonosni, neki od njih mogu ubiti čovjeka (6, 7).
Pitanje je li virus živi organizam objasnila je na portalu Ideje.hr dr. sc. Tamara Čačev. “Virusi su baš to granični – neživi biološki entiteti dok ne ‘ožive’ u stanicama”, kaže Čačev.
Eksperiment u Bostonu
Tvrdnja da “u 1. valu se pokusni kunići, necijepljeni zatvorenici u Bostonu nisu zarazili sa sekretom virusa koji im je bio podmetnut” djelomično je točna. Točnije, zatvorenicima virus nije bio ‘podmetnut’, nego su se dobrovoljno javili za sudjelovanje u eksperimentu u zamjenu za pomilovanje (ako prežive sve testove).
U knjizi Billa Brysona “A Short History of Nearly Everything” opisano je kako je bostonski liječnik Joseph Goldberger među tristo dobrovoljaca (od tisuću dezertera i delinkventnih mornara kojima je ponuđeno sudjelovanje u eksperimentu) izabrao njih 62, te ih namjerno zarazio različitim tkivima i bakterijama. No, nijedan se od dobrovoljaca nije zarazio (1, 2).
Hajka na Bayerov aspirin i teorije zavjere usred pandemije
Nije jasno kako bi se dokazalo da “kroz priču o virusu se zataškalo masovno ubojstvo kršćana na Zapadu od strane svjetske bankarske dijabolične elite“. Španjolska gripa bila je svjetska pandemija koja je zahvatila gotovo sve dijelove svijeta i sve građane svijeta, osim nekih izdvojenih zajednica (BBC).
No, valja spomenuti i da su za vrijeme pandemije Španjolske gripe kolale razne teorije: primjerice, neki su Amerikanci smatrali da je Bayerov aspirin njemačko kemijsko oružje koje sadrži sastojak koji uzrokuje gripu.
Anušić kaže: “Pandemija se pojavila na kraju općeg europskog rata bez presedana. Po prvi puta su u tom ratu korišteni bojni otrovi, nova industrijska oružja, ali i propaganda. Radi podizanja morala i izazivanja određenih sentimenata propagandni uredi koji kontroliraju medije puštali su različite lažne informacije kojima su protivnici demonizirani do karikaturalnih razmjera što je stvaralo plodno tlo za fantastične teorije zavjere. Jedna od njih je i hajka na Bayerov aspirin. Takvo što, dakako, potpuno je neutemeljeno i na svaki način besmisleno. Slična paranoja vladala je na svim stranama.”
