Tragom objave Jutarnjeg lista te Hine, koja je prenijela članak, brojni su hrvatski (mainstream) mediji objavili zavaravajuću interpretaciju podataka o cijepljenju protiv Covida-19, koje je u studenom prikupljao Hrvatski zavod za javno zdravstvo u bolničkim ustanovama i domovima za starije i nemoćne.
Jutarnji list je u naslovu napisao:
Cijepljenje protiv covida odbit će čak 50 posto liječnika i 40 posto medicinskih sestara
“Odbijanje” se ne spominje u tekstu. To proizlazi iz činjenice da liječnici na upit HZJZ-a nisu eksplicitno odbili cjepivo, već se nisu prijavili za prve doze prvoga cjepiva, što je bitna razlika. Uostalom, ne radi se ni o konačnoj brojci, no o tome kasnije.
’40 posto je odgovorilo i reklo da se želi cijepiti’
Iz teksta u Jutarnjem se ne saznaje puno o metodi ove “ankete”. Aleksandra Kolarić, komunikacijska stručnjakinja koja surađuje s liječničkom i sestrinskom komorom na svom Twitter profilu tvrdi da je Jutarnji krivo interpretirao podatke. Tih 50 posto liječnika ili 40 posto sestara naprosto se nije oglasilo nakon upita Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, odnosno ravnatelja ustanove i na taj se način nije prijavilo za prvu fazu cijepljenja. To je potvrdio i jedan liječnik u komentaru ispod njene objave.
Dvije premise:
40 % ekipe je odgovorilo na mail i reklo da se želi cijepiti.
60 % nije odgovorilo na mail ili se nije prijavilo na sastanku za cijepljenje.
Zaključak hrv. medija (ne samo Telegrama):
60 % će odbiti cijepljenje i reklo da se neće cijepiti. https://t.co/AwgpjhQu6R— Aleksandra Kolaric (@Alex_Kolaric) December 15, 2020
Prema informacijama portala Faktograf, u obraćanju bolničkim ustanovama naveli su kako trebaju podatke o broju zdravstvenih djelatnika koji će se cijepiti s prvom isporukom cjepiva i tko će provesti cijepljenje u prvoj fazi. Zanimao ih je i broj ostalih radnika u zdravstvu, osoba starijih od 65 godina i kroničnih bolesnika koji će se cijepiti u ordinacijama liječnika opće obiteljske prakse/bolnicama s prvim dostupnim količinama u drugoj fazi ili u prvoj fazi ukoliko broj zainteresiranih zdravstvenih radnika i osoba u domovima bude manji od dostavljene količine.
HZJZ, Komoru medicinskih sestara (HKMS) te Liječničku komoru (HLK) upitali smo je li točno da je ovakva formulacija stizala medicinskim radnicima na mail. Obje komore su nam to potvrdile.
HKMS: Nije provođena anketa pa nije ni moguće da sestre odgovore da odbijaju cijepljenje
Iz Komore medicinskih sestara (HKMS) navode da nemaju detaljne informacije o načinu na koji se prikupljaju ovi podaci, međutim, potvrđuju nam da je tom dijelu znanstvenih radnika pristigao upravo prizivni mail, a ne anketa o cjepivu protiv Covida-19.
“Znamo iz razgovora s naših članicama da je HZJZ poslao takav mail na zdravstvene institucije i druge institucije te da je mail prosljeđivan uobičajenim putem unutar ustanova na medicinske sestre i liječnike. Koliko je nama poznato, nije provođena nikakva klasična anketa, nego ovakav pozivni mail, pa nije bilo niti moguće da medicinske sestre odgovore da odbijaju cijepljenje, kao što to netočno tvrde neki masovni mediji”, navodi u odgovoru na naš upit predsjednik Komore Mario Gazić.
U ovoj krizi, dodaje, “sasvim je logično da mnoge sestre možda nisu niti dobile tu informaciju, da nisu stigle otvoriti mail ili nisu stigle odgovoriti na njega”. Rok za odgovor je bio dosta kratak, pojašnjava, negdje nekoliko sati, a negdje jedan dan.
“Sigurni smo da će se najveći dio svih medicinskih sestara cijepiti i da će postotak onih koji će se dobrovoljno cijepiti među medicinskim sestrama i tehničarima biti puno viši nego što je bio odaziv”, zaključuje u odgovoru.
HLK: Tumačenje da liječnici odbijaju cijepljenje nije prihvatljivo
Prema informacijama kojima HLK raspolaže, HZJZ je uputio mail svim ravnateljima zdravstvenih ustanova s molbom da prikupe podatke o broju liječnika i drugog zdravstvenog osoblja koji se žele cijepiti protiv COVID-19. Taj mail je zatim prosljeđivan liječnicima i drugom zdravstvenom osoblju s pozivom da se jave oni koji se žele cijepiti.
“Dakle, prema našim informacijama ne radi se o klasičnom anketiranju u kojem su liječnici mogli odgovoriti žele li se ili ne žele cijepiti, nego o ovakvom mail pozivu za iskazivanje interesa. Zato smatramo da tumačenje nekih medija oko rezultata ovog poziva da svi oni liječnici koji nisu odgovorili na mail (a razlozi za to zaista mogu biti raznoliki) i nisu se odmah prijavili na cijepljenje zapravo odbijaju cijepljenje nije prihvatljivo. Jedino što je jasno i sigurno je da se za cijepljenje u prvoj fazi prijavio određeni postotak liječnika i medicinskih sestara. Očekujemo da će u sljedećim tjednima, a naročito kad krene samo cijepljenje, taj broj biti značajno veći”, navodi u odgovoru Hrvatska liječnička komora.
HUBOL: Podaci se još uvijek prikupljaju
Ivana Šmit iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika nam također potvrđuje da se podaci još uvijek prikupljaju.
“Sisak je, primjerice, u ponedjeljak skupljao podatke tako da ne znam na što se točno referira Jutarnji. Osim toga, vodimo računa da određeni broj liječnika ima i alergije i imunološke bolesti i za te kolege još uvijek nije sigurno da li će se smjeti cijepiti obzirom na svoje kronične bolesti”, navodi doktorica Šmit.
Na kraju kaže kako vjeruje da će se većina zdravstvenih radnika cijepiti čim budu u mogućnosti i ako ne bude kontraindikacije.
“Neki prije, neki malo kasnije, čim budu ostvareni uvjeti”, zaključuje.
HZJZ: Svi mailovi još nisu pristigli
Zavod odgovara tek da je prerano govoriti o odazivu.
“Svi mailovi još nisu pristigli. Tek kada ovaj tjedan prikupimo sve podatke možemo pričati o odazivu”, navodi HZJZ.
Pretežno se još velik broj nije izjasnio, no imaju još vremena poslati svoje želje ili odbijanja, dodaje Zavod, zaključujući da ćemo imati pravu sliku tek kad se sve rezimira.
Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a Bernard Kaić za Faktograf također navodi da Zavod još uvijek nema podatke o zainteresiranima za cijepljenje te da ne zna odakle Jutarnjem ti podaci.
“Obrazloženje Aleksandre Kolarić mi zvuči logično”, dodaje.
NADOPUNA: Članak je naknadno dopunjen izjavama doktorice Ivane Šmit (HUBOL) te Bernarda Kaića (HZJZ), koje smo zaprimili nakon zaključenja teksta.
