Nekoliko portala objavilo je vijest da su se njemački građani, povodom odlaska kancelarke Angele Merkel s čela stranke, političarki odužili tako da su izašli na balkone i pljeskali šest minuta.
Gotovo identičan tekst može se naći na portalima Hayat (na Facebooku podijeljen preko 1700 puta) i na Kanal5 (arhivirano ovdje).
“Angelu Merkel dio javnosti je prozvao “Svjetska dama” te je njen rad i doprinos opisivan ekvivalentom šest milijuna muškaraca. Reakcija njemačkih građana bila je bez presedana u povijesti, ljudi su izašli na balkone i terase te spontano pljeskali u čast Merkel, 6 minuta bez prestanka”, stoji u tekstu objavljenom na portalu Kanal5.
Stara vijest
Isti tekst na engleskom jeziku počeo je kužiti internetom 25. siječnja (1,2,3), a od njega je napravljena i Youtube verzija. Od većih i poznatijih inozemnih medija nijedan nije objavio da su Nijemci izašli na balkone kako bi pljeskali kancelarki.
Povod vijesti bila je pobjeda Armina Lascheta na izboru za čelnika Kršćansko-demokratske unije (CDU) koji će naslijediti Annegret Kramp-Karrenbauer, nasljednicu Angele Merkel koja je s mjesta predsjednice stranke otišla u prosincu 2018. Novi čelnik CDU-a u kandidirat će se za poziciju kancelara u rujnu ove godine, ili će odlučiti tko će biti kandidat stranke. (Guardian)
Merkel , dakle, nije “jučer” napustila mjesto stranke, kao što se navode portali, nego je s pozicije predsjednice stranke otišla još prije dvije godine. Tada je odjeknuo njen govor kojeg je održala na stranačkom kongresu u Hamburgu. Nakon govora koji je bio isprekidan pljeskanjem, uslijedio je aplauz duži od šest minuta. (BBC)
Najpopularnija političarka
Merkel nisu pljeskali građani na balkonima, već njene stranačke kolege. Događaju je svjedočio i Srećko Matić, novinar Deutsche Wellea.
“Taj sam kongres pratio na licu mjesta i vrlo dobro se sjećam tih trenutaka u kojima se mogla osjetiti i određena zahvalnost CDU-ovaca za sve uspjehe koje je ta stranka imala tijekom 18-godišnje “vladavine” Angele Merkel. Bilo je i neuspjeha, ali Merkel je za CDU bio dugo vremena garant da će upravo ta stranka nominirati kancelara, tj. kancelarku. Angela Merkel je od 2000. bila ne čelu CDU-a, a kancelarka je postala 2005., 16 godina kasnije još uvijek većina Nijemaca smatra da ona dobro radi svoj posao”, kaže Matić.
Kaže kako je kancelarka i dalje uvjerljivo najpopularnija političarka u zemlji, usprkos nekim kontroverznim potezima koje je napravila te problemima u borbi protiv pandemije koronavirusa. Merkel je baš ovih dana u Bundestagu priznala svoje greške, i greške svoje vlade te rekla kako se ponekad nije djelovalo odlučno i konzekventno. Dodaje kako upravo tu vrtu iskrenosti Nijemci honoriraju.
“Merkel je tijekom političke karijere bila izložena brojnim kritikama, ali ne zbog afera – već zbog politike koju je vodila ili stila vladanja. Jedan od aktualnijih primjera je način na koji je djelovala tijekom “izbjegličke krize”. Mnogi su joj predbacili da je djelovala sama, bez konzultacija s EU-partnerima, da je prihvat preko milijun izbjeglica i njezina čuvena rečenica “uspjet ćemo” bio “nepromišljen” i brzoplet potez, da time ugrožava stabilnost zemlje i njezin prosperitet. Pet, šest godina kasnije Njemačka je i dalje stabilna, integracija došljaka napreduje bolje nego što su to očekivali pesimisti”, kaže Matić.
Bez afera
Istina je da se uz Merkel nikad nisu povezivale afere poput onih sa sumnjivim imovinskim karticama, sukobom interesa, nepotizmom i slično. Međutim, kaže Matić, postoji cijeli niz insinuacija koje nikada nisu činjenično dokazane. Neki ljudi joj odavno predbacuju da je navodno bila suradnica DDR-ove tajne policije Stasi.
“AfD-ovci su joj to predbacili i u Bundestagu – ali bez konkretnih dokaza. Po podacima kojima raspolažemo, Stasi je očigledno doista pokušao “regrutirati” Angelu Merkel u njezinim mladim danima. Povjesničar Ralf Georg Reuth i novinar Günther Lachmann istražili su život Angele Merkel u DDR-u i napisali o tome knjigu (“Das erste Leben der Angela M”/”Prvi život Angele M.”) Reuth i Lachmann izričito su naglasili da su i Angela Merkel (tada s djevojačkim prezimenom Kasner) i njezin otac (protestantski svećenik) odbili sve pokušaje “regrutiranja” od strane Stasija”, kaže Matić.
Angela Merkel jedna je od najdugovječnijih lidera poslijeratne Europe. Merkelizam, pojam koji joj se pripisuje, odnosi se na njen stil vladanja – pragmatičnu politiku centra uz fokus na proeuropeizam i transatlantske odnose. U svojoj se karijeri suočila s brojnim izazovima – osim izbjegličke krize, Merkel vodila je Njemačku u trenucima globalne pandemije, rasta desnog populizma, financijske krize 2008. godine. Na kraju mandata, Merkel će ostaviti Njemačku na mjestu četvrte ekonomije na svijetu. (The Conversation)
