Europski parlament usvojio je danas rezoluciju kojom osuđuje najnoviji mađarski zakon koji ugrožava prava LGBTIQ osoba i zabranjuje njihovo prikazivanje u školama i medijima za mlađe od 18 godina. Parlament je pozvao Europsko vijeće i Europsku komisiju da poduzmu hitne korake protiv vlasti Viktora Orbana sve do sankcija i suspenzije sredstava iz EU fondova. U rezoluciju – za koju je glasalo 459 parlamentaraca, njih 147 je bilo protiv i 58 suzdržanih – ušao je i amandman o aktualnoj situaciji u Hrvatskoj, a zbog inicijative Mosta i najave njihovog antipedofilskog zakonskog paketa koji povezuju s LGBTIQ osobama.
Povezivanje seksualne orijentacije s pedofilijom je diskriminacija
U prihvaćenoj rezoluciji, koju podupiru ne samo ljevica, zeleni i liberali nego i parlamentarci iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP), stoji kako Europski parlament „najoštrije osuđuje zakon koji je donio mađarski parlament, a koji predstavlja jasno kršenje vrijednosti, načela i prava EU-a“. Posebno apostrofiraju kršenje temeljnih prava iz Povelje i Ugovora te zakonodavstva EU-a o unutarnjem tržištu.
Za razliku od svojih kolega pučana koji su podržali rezoluciju, zastupnici HDZ-a bili su suzdržani kao i kod ranijih sličnih rezolucija o Mađarskoj ili Poljskoj. Suzdržan je ostao i Ivan Vilibor Sinčić, a protiv su bili Ladislav Ilčić (ECR) i nezavisni Mislav Kolakušić. Za rezoluciju su glasali hrvatski eurozastupnici iz redova socijaldemokrata te liberal Valter Flego.
Potpisnici rezolucije, među ostalim, pozivaju Europsku komisiju da poduzme sve pravne mjere protiv Mađarske, uključujući „postupovne alate Suda Europske unije“. Pozivaju i države članice da se također pojedinačno obrate Sudu EU, ali da i Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu podnesu međudržavni zahtjev za onaj dio koji nije obuhvaćen pravom EU-a.
Europski parlament u rezoluciji naglašava i da novi mađarski zakon nije izoliran slučaj već da, uz donošenje niza drugih ustavnih i zakonskih izmjena, „predstavlja još jedan primjer namjernog i unaprijed smišljenog postupnog ukidanja temeljnih prava u Mađarskoj“ te da je kršenje prava LGBTIQ osoba „dio šireg političkog programa koji dovodi do razbijanja demokracije i vladavine prava, uključujući i slobodu medija“. Izražena je zabrinutost i zbog sve manje prostora za rad nevladinih organizacija, uključujući i LGBTIQ udruga.
Europski parlament smatra da „povezivanje seksualne orijentacije i rodnog identiteta s pedofilijom ili napadima na prava djece, pokazuje jasan pokušaj instrumentalizacije jezika ljudskih prava kako bi se provele diskriminirajuće politike“.
Rezolucijom se poziva Europsko vijeće i Europsku komisiju da u odnosu na Mađarsku aktiviraju mehanizam o uvjetovanosti za sredstva iz svih fondova EU, uključujući i fond za oporavak. Taj mehanizam omogućava suspendiranje sredstava EU u slučaju kršenja vladavine prava, kako se ne bi dogodilo da se novcem EU-a financiraju programi koji doprinose kršenju temeljnih prava građana u državama članicama.
Istovremeno, izražava se i nezadovoljstvo radom Vijeća od kada je u rujnu 2018. godine Parlament pokrenuo članak 7. stav.1 o vladavini prava koji u konačnici omogućava da se Mađarskoj oduzme pravo glasa u Europskom vijeću. Od slovenskog predsjedanja, koje je nedavno započelo, Parlament očekuje da u rujnu održi saslušanje o Mađarskoj i da što prije zakaže glasanje o preporukama.
Europski parlament na kraju poziva, ne samo Mađarsku, nego i ostale države članice da „zajamče pristup sveobuhvatnom spolnom odgoju i obrazovanju o odnosima koji je znanstveno točan, utemeljen na dokazima i primjeren dobi“ te da te informacije „trebaju održavati raznolikost seksualnih orijentacija i rodnih identiteta“. Upućen je i poziv državama da se izjasne protiv govora mržnje usmjerenog na LGBTIQ osobe, osobito od strane vlada i političara.
HDZ-ovi parlamentarci brane pravo Mađarske
U priopćenju koje smo dobili iz kluba hrvatskih pučana u Europskom parlamentu objašnjavaju zašto su bili suzdržani kod glasanja o rezoluciji. Tvrde da su predani zaštiti ljudskih prava, slobodi i dostojanstvu svake ljudske osobe, što uključuje i „snažan i nedvosmislen stav protiv diskriminacije na temelju spola ili seksualne orijentacije“.
„Poštujemo primarno pravo roditelja da odlučuju o odgoju svoje djece, kao i pravo država članica da, u skladu s europskim pravom, urede svoje obrazovne sustave“, navode.
Kažu kako razumiju „zabrinutost oko pojedinih elemenata mađarskih zakonodavnih izmjena“, ali da rezolucija „nažalost, ulazi u isključivu nadležnost država članica, prije svega u dijelu u kojem je člankom 165. Ugovora o funkcioniranju Europske unije izričito propisano da Unija u potpunosti poštuje odgovornost država članica za nastavni sadržaj“.
Protive se i mogućim suspenzijama fondova za Mađarsku, jer, kako kažu, „u vrijeme kad se Europa i dalje bori sa zdravstvenim i gospodarskim posljedicama pandemije potpuno je kontraproduktivno uvjetovati ovo pitanje s odobrenjem nacionalnog plana za oporavak i otpornost, investicijama o kojima ovise sudbine mađarskih radnika, poduzetnika i građana“.
Nisu suglasni ni s time da svoj sud o Mađarskoj i njezinom eventualnom kršenju Ugovora utvrđuje Europski parlament.
Prema europskom pravu, odgovornost i kršenje Ugovora utvrđuju Europska komisija i Sud na temelju objektivne ocjene pravnih činjenica, a ne Europski parlament na temelju svog političkog suda, navode HDZ-ovi europarlamentarci u obrazloženju zašto su bili suzdržani.
Zabrinjavajući događaji u Hrvatskoj
Amandman kojim su tražile da se u rezoluciju, uz primjere homofobnih zakona i inicijativa u Rusiji, Češkoj i Poljskoj – uvrsti i Hrvatska predložile su dvije lijeve, odnosno zelene političke grupacije – GUE/NGL i Verts/ALE.
U prihvaćenom amandmanu Parlament upozorava na „zabrinjavajuće događaje u Hrvatskoj“, posebno na „najavljeni prijedlog konzervativne stranke Most o uvrštavanju zabrane izloženosti djece LGBTIQ propagandi u zakonske inicijative“. Upozorava se i na nasilje prema LGBTIQ osobama nakon nedavne Povorke ponosa u Zagrebu te na najavu Bože Petrova i Nikole Grmoje, predsjednika i potpredsjednika Mosta, da će pokrenuti tužbe protiv LGBTIQ udruga koje su tu stranku optužile za širenje netolerancije i homofobije te na poticanje podjela i mržnje.
Za amandman o Hrvatskoj glasali su Valter Flego, Biljana Borzan, Romana Jerković, Predrag Fred Matić i Tonino Picula. Protiv su bili Ladislav Ilčić, Mislav Kolakušić, Sunčana Glavak, Karlo Ressler, Tomislav Sokol i Željana Zovko. Suzdržan je bio Ivan Vilibor Sinčić.
Desničari, među kojima i Ilčić, uz Orbana
Za razliku od usvojene rezolucije, prijedlog konzervativne desnice doživio je fijasko. Prijedlog paralelne rezolucije sastavili su konzervativci i nezavisni zastupnici, među kojima su u većini europarlamentarci Orbanovog Fidesza i poljske konzervativno-nacionalističke stranke Pravo i pravda, ali i novopečeni eurozastupnik iz Hrvatske, hrastovac Ladislav Ilčić. U svojem su dokumentu ustali u obranu suverenog prava Mađarske da sama oblikuje svoje zakone te za pravo roditelja da sami odlučuju o obrazovanju djece, pa i spolnom odgoju, sukladno vlastitim vjerskim uvjerenjima.
U prijedlogu propale rezolucije o kojoj se na kraju nije ni glasalo, između ostalog stoji da su „države članice u potpunosti odgovorne za upravljanje svojim obrazovnim sustavima i sadržajem nastave“ te da je „spolni odgoj vrlo snažno povezan s vjerskim i ideološkim uvjerenjima i da se stoga ne bi trebao obavljati protiv volje roditelja“. Konzervativci tvrde da slična praksa postoji i u ostalim državama članicama, u kojima također država može regulirati sadržaje namijenjene maloljetnicima u javnom i privatnom obrazovanju, medijima i općenito u javnoj sferi.
Prema njihovom tumačenju, zakon koji je donio mađarski parlament nema nikakve veze s nadležnostima Unije, a time ni s pravom EU. Pozivaju se na Konvenciju UN-a o pravima djeteta po kojoj najbolji interes djeteta ima prednost što im je država dužna osigurati.
Novi mađarski zakon nastavak Orbanove rekonstrukcije društva
Pod krinkom borbe protiv pedofilije, mađarski parlament je 15. lipnja usvojio zakonske izmjene kojim se zabranjuje spominjanje i prikazivanje LGBTIQ osoba u obrazovnim materijalima u školama i televizijskim programima za mlađe od 18 godina. Prijedloge je progurala vladajuća stranka Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbana, uz pomoć ultra desne stranke Jobbik.
Novim odredbama propisano je da se mlađima od 18 godina ne smiju prikazivati sadržaji koji promiču promjenu spola ili homoseksualnost. Zabrana se odnosi i na oglašavanje sadržaja koji promiču solidarnost s LGBTIQ osobama ako su te reklame namijenjene maloljetnicima. Uvedeno je i ograničenje da samo osobe i organizacije koje su upisane u posebni registar mogu izvoditi nastavu spolnog odgoja u školama. Usvojene izmjene uključit će se u zakone o zaštiti djece, oglašavanju, medijima, zaštiti obitelji te u zakon o javnom obrazovanju.
Najnovije izmjene samo su nastavak konzervativno-kršćanskog programa premijera Orbana koji radi na temeljitoj rekonstrukciji mađarskog društva s posebnim naglaskom na ograničavanja slobode udruživanja, neovisnosti pravosuđa, prava na obrazovanje, slobode govora i slobode medija, prava homoseksualnih i transrodnih osoba, prava manjina, posebno Roma i Židova, te na negiranju prava izbjeglica, migranata i tražitelja azila.
Lijevi i liberalni dio mađarske opozicije pobunio se protiv najnovijih restrikcija, tisuće građana demonstriralo je ispred parlamenta u Budimpešti, a predstavnici domaćih i međunarodnih nevladinih organizacija za ljudska prava upozorili su da novi zakon ograničava slobodu govora i dječja prava.
Amnesty International je upozorio da novi mađarski zakon podsjeća na ruski zakon o gay propagandi te da će dodatno stigmatizirati LGBTIQ osobe i izložiti ih još većoj diskriminaciju u već i tako neprijateljskom okruženju.
Stopiranju spornih odredbi nije pomogao ni apel Dunje Mijatović, povjerenice za ljudska prava Vijeća Europe, koja je pozvala mađarske zastupnike da odbiju amandmane, jer „krše međunarodne i europske standarde ljudskih prava“ i usmjereni su ne samo protiv prava LGBTIQ osoba nego i protiv slobode izražavanja i prava na obrazovanje svih mađarskih građana.
Najnoviji Orbanov potez uzbunio je duhove u EU. Reagirale su, među ostalim, njemačka kancelarka Angela Merkel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Merkel je mađarski zakon nazvala ‘pogrešnim’, a Von der Leyen ‘sramotnim’.
Zajednička deklaracija prošla je bez Hrvatske
Na incijativu Belgije, ministri vanjskih i europskih poslova 13 država članica EU-a potpisali su zajedničku deklaraciju kojom su pozvali Europsku komisiju da iskoristi sva sredstva koja ima na raspolaganju kako bi se osiguralo poštivanje europskog zakonodavstva. Među potpisnicima, kao i više puta do sada, nije bilo Hrvatske. Ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman pokušao je obraniti hrvatsku poziciju riječima da „deklaracije koje ne pridonose jedinstvu članica EU-a unose više nemira među njih“.
Mađarski premijer Viktor Orban na kritike je odgovarao optužbama na račun čelnika EU prozivajući ih da se „ponašaju kao kolonijalisti“ i tvrdeći da „zakon nije protiv homoseksualaca i homoseksualnosti nego je riječ o pravima djece i roditelja“.
Da Orbanove ‘inovacije’ usmjerene protiv LGBTIQ osoba nisu ostale bez odjeka, pokazala je najava mostovca Nikole Grmoje da će izraditi antipedofilski paket u kojim će, među ostalim, „zabraniti LGBTIQ propagandu“. Zbog toga je, na kraju, Hrvatska i uvrštena u rezoluciju o Mađarskoj.
Na Grmojinu stranu stao je i njegov stranački kolega Božo Petrov usvrdivši kako je njegovo legitimno pravo zatražiti zaštitu za svoju djecu, a da oni drugi „moraju shvatiti da su u manjini i da im mi to toleriramo“.
Svoju teoriju o navodnoj borbi protiv rane seksualizacije djece vodeći ljudi Mosta počeli su iznositi u javnosti neposredno uoči dvadesete Povorke ponosa u Zagrebu. Večer nakon njezinog održavanja, na više mjesta u gradu napadnute su gay osobe, kao i jedna novinarka. Udruga Zagreb Pride tim je povodom objavila priopćenje u kojem je poručila kako „nema nikakve sumnje, da su udarcima, poniženjima i paležu, doprinijele i nedavne izjave zastupnika Nikole Grmoje i Bože Petrova, koji su u svojim istupima širili netrpeljivost, homofobiju, poticali podjele i mržnju”.
Mostov dvojac najavio je da će tužiti udrugu i tražiti zaštitu ustavnih prava na slobodu govora.
I rasprava u EU parlamentu bez hrvatskih zastupnika
Raspravu o povredi prava EU-a i prava LGBTIQ osoba u Mađarskoj nakon izmjena spornog zakona iniciralo je 60-ak parlamentaraca iz različitih političkih grupacija. Tražili su očitovanje Europske komisije i Europskog vijeća o tome jesu li prekršeni zakoni EU te što se namjerava učiniti za prava djece i LGBTIQ osoba. Među potpisnicima nije bio nitko od 12 europarlamentaraca iz Hrvatske.
Glasanju o rezolucijama prethodila je višesatna rasprava o Mađarskoj, a dijelom i o Poljskoj, u kojoj također nisu sudjelovali hrvatski parlamentarci. Za riječ se javio samo hadezeovac Karlo Ressler, ali je govorio isključio o pandemiji, cijepljenju, Covid potvrdama, oporavku gospodarstva i turizma, iako je većina parlamentaraca naglasak stavljala upravo na Mađarsku i kršenje prava EU-a.
Istodobno, Manfred Weber, predsjednik kluba EPP-a, bez imalo je okolišanja upozorio da Orbanovi potezi idu kontra vrijednosti EU-a, ne samo „sramotni zakon protiv LGBTIQ osoba“, nego i ideja ukidanja Europskog parlamenta.
„Ovdje se radi o da ili ne Europi za sve građane. Branit ćemo projekt Europa“, poručio je Weber.
I parlamentarci iz socijaldemokratskih, lijevih, zelenih i liberalnih političkih grupacija vrlo su se žustro zalagali za suspenziju fondova za Mađarsku, otvoreno su kritizirali sporost i nedostatak političke volje Vijeća i Komisije te pozivali na hitno aktiviranje članka 7. protiv Mađarske.
Desnica je, s druge strane, govorila da su sve to izmišljotine i ‘fake news’, da se namjerno žele potkopati obiteljske vrijednosti te da je suvereno pravo Mađarske da zaštiti djecu od rodne ideologije i agresivnosti LGBT zajednice.
Na kraju je izglasana vrlo kritična rezolucije Europskog parlamenta protiv kršenja prava LGBTIQ osoba u Mađarskoj, i to upravo na dan kada sporne zakonske izmjene u Mađarskoj – stupaju na snagu.
