„Po životnom standardu od nas su gori samo Slovačka, Grčka i Bugarska kada govorimo o Europskoj uniji i to je nešto što se hitno treba promijeniti“, ustvrdio je Marin Lerotić, saborski zastupnik IDS-a govoreći, među ostalim i o potrebi daljnjeg poreznog rasterećenja rada.
Europski statistički ured (Eurostat) krajem lipnja objavio je podatke o bruto domaćem proizvodu (BDP) iskazanom standardom kupovne moći u 2021. godini. Istodobno su objavljeni i podaci o stvarnoj individualnoj potrošnji (Actual individual consumption, AIC) po stanovniku u 2021. godini. Taj podatak pokazuje koliko dobara i usluga konzumira pojedinac, bez obzira plaća li za njih sam ili trošak snosi država, odnosno nevladine organizacije.
Podaci koje je Eurostat objavio krajem lipnja predstavljaju prvu procjenu pokazatelja iz prethodne godine, dok će druga procjena biti objavljena sredinom prosinca.
Hrvatska je po životnom standardu – bilo da se promatra BDP iskazan standardom kupovne moći ili AIC – pri dnu EU-a, ali se u 2021. godini popravila.
Naime, lani je Hrvatska bila na 70 posto EU prosjeka BDP-a po stanovniku. U 2020. godini bili smo na razini 64 posto, a u 2019. godini na razini 66 posto. Iako je Hrvatska po životnom standardu i dalje pri samom europskom dnu, statistički gledano, lani je došlo do blagog rasta životnog standarda građana promatrajući BDP iskazan standardom kupovne moći (1, 2, 3).
Od Hrvatske gore tri zemlje
Lošiji standard od onog u Hrvatskoj kroz prizmu BDP-a mjerenog standardom kupovne moći, lani su imali Slovačka s BDP-om na razini 68 posto EU prosjeka, Grčka s BDP-om na razini 65 posto prosjeka EU i Bugarska s BDP-om na razini 55 posto EU prosjeka. U Slovačkoj je, pak, lani došlo do blagog pada kupovne moći stanovništva te ju je Hrvatska preskočila.
Kada se promatraju podaci o BDP-u po stanovniku mjerenom paritetom kupovne moći, ne treba zanemariti podatak da je Hrvatska nakon oštrog gospodarskog pada u 2020. godini uzrokovanog pandemijom bolesti Covid-19, lani (uz Irsku) imala najbrži gospodarski rast u EU. Osim toga, ne treba zanemariti niti smanjivanje broja stanovnika u Hrvatskoj što je jedan od razloga zbog kojeg se niz godina bilježi rast BDP-a po glavi stanovnika.
Primjerice, u 2015. godini BDP po stanovniku iznosio je 10.755 eura. U toj je godini Hrvatska, prema procjeni, imala 4,204 milijuna stanovnika. Lani je Hrvatska imala 3,889 milijuna stanovnika dok je BDP po glavi stanovnika porastao na 14.718 eura (1, 2, 3, 4).
Nešto drugačiju sliku, međutim, daju podaci o stvarnoj individualnoj potrošnji (AIC). Naime, BDP je uglavnom pokazatelj razine ekonomske aktivnosti, dok je AIC, odnosno stvarna individualna potrošnja, pokazatelj koji bolje opisuje materijalno blagostanje kućanstava.
I prema stvarnoj individualnoj potrošnji Hrvatska zadnjih godina bilježi blagi napredak. Tako je lani njen AIC bio 27 posto niži od prosjeka EU, dok je u 2019. godini bio 34 posto niži.
Grčka je prema AIC-u bolja, a po BDP-u mjerenom paritetom kupovne moći gora od Hrvatske
Grčka je i lani i u 2019. godini prema AIC-u imala bolji standard od Hrvatske. Tako je lani u Grčkoj AIC bio na razini 76 posto prosjeka EU, a u 2019. godini na 77 posto EU prosjeka.
Prema pokazatelju individualne potrošnje, slabiji standard od onog u Hrvatskoj lani su imali Latvija, Slovačka i Bugarska koja je i po tom pokazatelji godinama na dnu ljestvice. Hrvatska je u 2019. i 2020. godini bila uz bok Bugarskoj, no u 2021. godini je došlo do rasta stvarne individualne potrošnje te je Hrvatska „preskočila“ Slovačku i Latviju.
Ukratko, kada se promatra ekonomska aktivnost, odnosno BDP po glavi stanovnika mjeren paritetom kupovne moći, nakon Hrvatske najslabiju kupovnu moć imaju Slovačka, Grčka i Bugarska. No, kada se kupovna moć promatra kroz stvarnu individualnu potrošnju, Hrvatskoj u leđa gledaju Latvija, Slovačka i Bugarska.
_UpdateJune_v1.png){kind=link}
