„Ono što jest činjenica da je za vrijeme zadnjih osam godina u Njemačku iselilo preko 400 tisuća Hrvata, što je više nego za vrijeme Jugoslavije i Udbe“, ustvrdio je Zvonimir Troskot, saborski zastupnik Mosta tijekom rasprave u Saboru.
Procjene broja iseljenih iz Hrvatske temelje se na podacima koje vode hrvatski i njemački statistički uredi. Pri tom, međutim, treba imati u vidu da nije riječ o “činjenicama”, već o procjenama jer postoje i oni hrvatski iseljenici koji nisu registrirani. Osobe koje napuštaju zemlju trebale bi o tome obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, no budući da se prekršajna odredba u praksi ne provodi, velika većina građana to ne čini.
Stoga su pouzdaniji podaci koji se vode u Njemačkoj, iako ni oni nisu potpuno točni.
Rast u 2015.
Prema podacima njemačkog Saveznog ureda za migracije i izbjeglice, od 2014. godine do kraja 2021. godine u Njemačku se doselilo ukupno 330 244 osoba s hrvatskim državljanstvom. U istom promatranom razdoblju, iz Njemačke se odselilo 124 325 osoba s hrvatskim državljanstvom pa neto migracijski saldo iznosi 205 919.
Migracijski saldo hrvatskih državljana prema Njemačkoj, kako se navodi u publikaciji njemačkog Saveznog ureda za migracije i izbjeglice, naglo je porastao nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Hrvatska je u EU ušla u srpnju 2013. godine, a nakon njenog ulaska u Uniju 13 je zemalja uvelo dvogodišnje prijelazne mjere za hrvatske građane kako bi zaštitile svoja tržišta rada. Među zemljama u koje hrvatski radnici nisu mogli odlaziti bez ishodovane radne dozvole bila je i Njemačka. Ona je svoje tržište za radnike iz Hrvatske otvorila 1. srpnja 2015. godine (1, 2).
Prema podacima njemačkog Saveznog ureda za migracije i izbjeglice, u 2013. godini u Njemačku je uselilo 18 633 osoba s hrvatskim državljanstvom, dok se iselilo njih 6 642 te je migracijski saldo bio 11 991. Godinu dana kasnije taj je broj porastao na 37 060 osoba, odnosno na 27 644 kada se u obzir uzmu hrvatski državljani koji su iselili iz Njemačke. No, vrhunac je uslijedio nakon otvaranja tržišta. U 2015. godini uselilo je 50 646 osoba s hrvatskim državljanstvom, dok je neto migracijski saldo bio 38 857. Godinu dana kasnije u zemlju se uselilo 51 163 osoba s hrvatskim državljanstvom, dok ih se iselilo preko 15 tisuća pa je migracijski saldo iznosio 36 041.
Međutim, ovi podaci ne daju točnu sliku o iseljavanju iz same Hrvatske u Njemačku jer ta statistika migracije prati prema državljanstvu i ne razdvaja Hrvate iz Hrvatske od Hrvata iz BiH ili drugih zemalja.
Prema Publikaciji „Država i mjesto rođenja u Središnjem registru stranaca – mogućnosti korištenja za službenu statistiku“ koju je u travnju objavio Savezni statistički ured Njemačke, u toj je zemlji u 2020. godini bilo 426 846 stranaca s hrvatskim državljanstvom. Od tog ukupnog broja hrvatskih državljana njih 231 585 ili 51,3 posto rođeno je u Hrvatskoj, nešto manje od 13 posto Hrvata rođeno je u Njemačkoj, oko 25 posto u Bosni i Hercegovini te 11 posto u drugim zemljama. Prije osam godina, odnosno 2014. godine, u Njemačkoj je bilo registrirano 240 543 Hrvata, dakle 186 303 manje nego 2020. godine.
Procjenjuje se da je krajem osamdesetih u Njemačkoj bilo 700 tisuća Jugoslavena
Tijekom socijalizma, migracije iz Hrvatske mogu se podijeliti u dva istaknutija razdoblja. Prvo je trajalo od 1946. do 1964. godine, a obilježile su ga ilegalne migracije. Drugo razdoblje počelo je 1964. godine, kada je tadašnja država Jugoslavija masovne migracije olakšala potpisujući sporazume s razvijenim zapadnim zemljama o “vrbovanju” radnika. Stoga je tek šezdesetih godina oživjelo sustavnije praćenje vanjske emigracije. Popisom stanovništva 1971. godine prvi put u socijalističkoj Jugoslaviji obuhvaćena su neka osnovna obilježja migrantskog kontingenta (1, 2, 3, 4, 5).
Tadašnja Jugoslavija s Njemačkom je sporazum o organiziranom transferu radne snage za potrebe njemačkog tržišta rada potpisala u listopadu 1968. godine. Prema Popisu stanovništva iz 1971., iz Hrvatske je bilo 196.000 radnika privremeno
zaposlenih u europskim državama, s tim da ih je tijekom iseljavanja šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća najviše odlazilo u Njemačku. Tako su 1972. godine radnici s područja bivše Jugoslavije, s brojem od gotovo pola milijuna, zauzimali prvo mjesto među svim skupinama stranih radnika u SR Njemačkoj. S uračunatim neprijavljenim radnicima, smatra se da je potkraj osamdesetih ukupan broj iseljenih iz Jugoslavije u Njemačku bio između 650 i 700 tisuća.
Iako se smatra se da je iseljenih Hrvata bilo najviše, njihov se broj ne može pouzdano utvrditi jer je njemačka statistika sve vodila kao Jugoslavene.
Točno je, dakle, da je iseljavanje iz Hrvatske u Njemačku značajno skočilo u zadnjim godinama nakon ulaska Hrvatske u EU i otvaranja njemačkog tržišta rada, ali zbog nedovoljnih podataka nemoguće je pouzdano tvrditi da je ovaj val veći od masovnog odlaska na rad u Njemačku u šezdesetim, sedamdesetim i osamdesetim godinama.
