Stopa inflacije u 2022. godini, prema zadnjim predviđanjima Vlade, trebala bi iznositi 10,4 posto što je povećanje od 2,6 postotna boda u odnosu na predviđanja iz travnja ove godine. U idućoj, 2023. godini inflacija bi trebala usporiti na 5,7 posto „uslijed iščezavanja poremećaja u opskrbnim lancima, niže razine uvezene inflacije, kao i visoke osnovice iz 2022. godine“, prognozira Vlada (1, 2).
Prema Nacrtu proračunskog plana za 2023. godinu, dokumentu koji je Vlada prošli tjedan dostavila Europskoj komisiji i Euroskupini, najznačajniji doprinos rastu indeksa potrošačkih cijena očekuje se od cijena hrane i energije.
Ubrzavanje rasta potrošačkih cijena u Hrvatskoj vidljivo je od listopada 2021. godine, kada je godišnja stopa inflacije iznosila 3,8 posto, da bi već idući mjesec porasla na 4,8 posto te u prosincu prošle godine na 5,5 posto.
Inflacija počela zbog Covid krize, pogoršala se zbog rata u Ukrajini
Povećanje inflacije u zadnjim mjesecima prošle godine bilo je posljedica povećanja uvezene inflacije, odnosno rasta cijena sirovina i industrijskih proizvoda na svjetskom tržištu. U Hrvatsku su se potkraj te 2021. godine, ali i početkom 2022. godine, prelijevali trendovi s kojima se Europa počela suočavati puno ranije. Naime, rast cijena fosilnih energenata, prvenstveno plina i nafte, još je od sredine 2021. godine poticao inflaciju na razini EU, da bi rat u Ukrajini dodatno rasplamsao energetsku krizu. Rat u Ukrajini globalno je donio i prijetnju nestašicom hrane (1, 2).
Rast cijena hrane, sirovina i energenata, kako je objašnjavala Hrvatska narodna banka (HNB), nadovezao se i ojačao tendenciju ubrzavanja inflacije koja je započela sredinom prošle godine pod utjecajem problema u opskrbnim lancima te porasta potražnje zbog relativno brzog gospodarskog oporavka nakon poremećaja uzrokovanih pandemijom Covida-19, odnosno mjerama namijenjenih njenom suzbijanju.
„S ratom povezan porast energije za potrošačke cijene u Hrvatskoj manje je izražen u usporedbi s većinom drugih zemalja Europske unije, što djelomično proizlazi iz manje ovisnosti Hrvatske o uvozu energije i drugih sirovina iz Rusije i Ukrajine u usporedbi s tim zemljama, a dijelom i iz specifičnog modela njihova administrativnog reguliranja“, naveo je HNB objašnjavajući u lipnju kakav je utjecaj rata u Ukrajini na inflaciju potrošačkih cijena. Pritom su podsjetili kako je porast cijena hrane u Hrvatskoj viši u odnosu na prosjek zemalja članica EU, iako ne odstupa od kretanja u zemljama srednje i istočne Europe. Rezultat je to relativno velikog udjela hrane u potrošačkoj košarici, kao i malo snažnijeg porasta tih cijena.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj, dakle, nastavile su rasti. U svibnju je godišnja stopa inflacije prešla psihološku granicu od 10 posto. Točnije, cijene su u svibnju 2022. u odnosu na svibanj 2021. godine porasle za 10,8 posto, da bi u lipnju inflacija ubrzala na 12,1 posto te je nastavila nešto sporiji rast do zadnjeg podatka za rujan ove godine i stope od 12,8 posto.
Kada se pogleda prosjek godine, u prvih devet mjeseci ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, potrošačke cijene su porasle za 9,9 posto.
Mediji proglasili najveću inflaciju u povijesti Hrvatske
Snažan porast inflacije, posebice tijekom ove godine, nerijetko se prati tvrdnjom kako je riječ o najvišoj razini od kada Državni zavod za statistiku (DZS) prati podatke. Kada je prije desetak dana DZS objavio podatak o potrošačkim cijenama u rujnu, u medijima se ukazivalo da je riječ o najvišoj stopi od kada službena statistika prati inflaciju.
Tako su službenu objavu podataka DZS-a pratili naslovi poput: „Najviša inflacija u Hrvatskoj otkad se mjere podaci: DZS objavio koliko su rasle cijene u rujnu“; „Najviša inflacija u Hrvatskoj otkad se mjere podaci: u rujnu podivljala, porasle su sve kategorije, a najviše cijene hrane i bezalkoholnih pića“.
„Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u rujnu 12,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, pa je tako inflacija dosegnula novu najvišu razinu od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke“, objašnjavalo se istodobno u novinskim tekstovima (1, 2).
Jednako objašnjenje se pojavljivalo i uz objavu podataka o potrošačkim cijenama za svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7). Primjerice, za lipanjski rast inflacije od 12,1 posto na godišnjoj razini navodilo se i kako je „inflacija u Hrvatskoj najviša od samostalnosti“. Međutim, to nije točno.
Ranih devedesetih inflacija je prelazila tisuću posto
Današnji DZS osnovan je 1992. godine, nakon osamostaljenja Hrvatske te je tada domaći statistički sustav „znatno unaprijeđen i harmoniziran sa zahtjevima EU“. Usklađivanje domaćeg statističkog sustava s Europskim statističkim sustavom nastavljeno je do danas.
U periodu od 1945. godine do izlaska Hrvatske iz tadašnje Jugoslavije 1991. godine, Hrvatska je također imala svoj statistički ured, koji je nakon osamostaljenja „zamijenjen“ DZS-om.
Tako je 1945. osnovan Statistički ured Narodne Republike Hrvatske. U 1951. godini ime mu je promijenjeno u Zavod za statistiku i evidenciju. Pet godina kasnije ponovo dolazi do promjene imena u Zavod za statistiku Narodne Republike Hrvatske da bi 1963. postao Republički zavod za statistiku Socijalističke Republike Hrvatske. Zavod je bio samostalan u financijskome i kadrovskom smislu, ali je bio obvezan primjenjivati programe i metodologije koje je propisivao Savezni zavod za statistiku u Beogradu.
Današnji DZS tako je i prije 1992. godine pratio statističke podatke pa tako i podatke o inflaciji. Iako je metodologija u međuvremenu promijenjena, na mrežnim stranicama DZS-a moguće je dobiti podatke o kretanju inflacije od 1980. naovamo.
U kalkulatoru inflacije prikazuje se stopa inflacije izračunana na temelju podataka indeksa potrošačkih cijena. Ona predstavlja promjenu nivoa cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju između baznog (početnog) mjeseca i konačnog mjeseca izabranog razdoblja. Dostupni su, dakle, podaci od siječnja 1980. godine do zadnjeg objavljenog podatka o kretanju potrošačkih cijena, a to je rujan tekuće godine.
Tako je primjerice u periodu od siječnja 1992. do siječnja 1993. godine stopa inflacije u Hrvatskoj prešla tisuću posto.
Promjena metodologije
Godišnje stope inflacije s kojima se Hrvatska suočava proteklih mjeseci, pa tako i lipanjska stopa, ne predstavljaju stoga najvišu inflaciju od Hrvatske samostalnosti. Isto tako ne predstavljaju ni najvišu stopu inflacije od kada DZS prati taj podatak. Činjenica je, međutim, da se podaci o stopama inflacije dok je Hrvatska bila dio Jugoslavije, ali i stope inflacije u godinama nakon njenog osamostaljenja, ne mogu uspoređivati s današnjim kretanjima zbog metodologije koja je u međuvremenu promijenjena.
Naime, do prosinca 1997. izračun se izvodio na temelju indeksa cijena na malo, a od siječnja 1998. na temelju indeksa potrošačkih cijena kako bi pokazatelji o inflaciji bili međunarodno usporedivi. Osnovni izvor podataka je Anketa o potrošnji kućanstava, koja se redovito provodi od 1998. godine. Sadašnje stope inflacije su, dakle, najviše od 1998. godine, od kada Hrvatska primjenjuje međunarodno usporedivu metodu izračuna tog podatka.
Jugoslavija pa tako i Hrvatska suočavala se s hiperinflacijom. Nakon osamostaljenja Hrvatske hiperinflacija je nastavljena, čemu su pridonijeli tadašnja promjena valute iz jugoslavenskog dinara u hrvatski dinar i njegovo „vezanje“ uz tadašnju njemačku marku, rat u Hrvatskoj, zaustavljanje gospodarske aktivnosti… Na visoke stope inflacije utjecali su i prelazak na tržišno gospodarstvo, odnosno pretvorba i privatizacija tijekom koje su mnoge tvornice prestale s radom, a radnici ostali bez posla.
Kako bi se u tim ranim godinama postojanja Hrvatske stabilizirala makroekonomska kretanja, hrvatski dinar je višekratno denominiran, što je dodatno pojačalo inflaciju. Na mjesečno razini inflacija je u to vrijeme “skakala” 30-tak posto. U listopadu 1993. godine, Nikica Valentić, tadašnji predsjednik Vlade, predstavio je stabilizacijski program s ciljem stabilizacije gospodarstva i zaustavljanja hiperinflacije. Naime, prosječna inflacija u periodu od 1991. do 1993. godine bila je 779,1 posto. U periodu od 1994. do 1998. godine, inflacija je prosječno iznosila 2,7 posto (1, 2 ).
