Zagrebačku gradsku vlast mogao bi dočekati vrući ulazak u 2023. godinu, nakon što su pred kraj prošlog tjedna naprasno prekinuti pregovori pregovaračkih odbora reprezentativnih sindikata Zagrebačkog holdinga i poslodavca Zagrebački holding. Pregovaralo se o rastu osnovice za izračun plaća za iduću, 2023. godinu, iznosu neoporezivih primitaka na koje radnici imaju pravo te novoj sistematizaciji radnih mjesta Zagrebačkog holdinga. No, dogovor nije postignut.
Tako bi oko pet tisuća radnika zaposlenih u podružnicama Zagrebačkog holdinga novu godinu mogli „otvoriti“ industrijskom akcijama, a stanovnici Zagreba mogli bi se suočiti s poremećajima u javnom gradskom prometu, pružanju komunalnih i drugih usluga.
Naime, reprezentativni sindikati Zagrebačkog holdinga sastat će se u četvrtak i donijeti odluku o svojim daljnjim potezima pa i mogućem štrajku unutar Zagrebačkog holdinga, odnosno tvrtki poput ZET-a, Čistoće, Zrinjevca, Autobusnog kolodvora, Gradskih groblja, Tržnica Zagreb…
Nije se pregovaralo u dobroj vjeri
Pregovarački odbor sindikata Zagrebačkog holdinga u petak, 23. prosinca, sve je radnike opširnim pismom informirao o tijeku pregovaračkog procesa s predstavnicima poslodavca, kao i prekidu pregovora nakon što je pregovarački odbor poslodavca „na svakom sastanku mijenjao svije prijedloge i stavove“ pa se, tako, nije pregovaralo „u dobroj vjeri“. Sindikati su, kao što smo ranije pisali, potpisanim Protokolom o pregovorima s poslodavcem dogovorili da će se pregovori dovršiti do 20. prosinca. Pritom je iskorištena mogućnost produženja pregovaračkog procesa.
Kako je poslodavac, zbog prosvjeda kojeg je dio sindikata organizirao u Čistoći, pregovore prekinuo na tjedan dana, naknadno je dogovoreno da će oni biti dovršeni do 30. prosinca. To je dogovoreno na sastanku pregovaračkih strana održanom 19. prosinca, no dva dana kasnije predstavnici poslodavca odbili su potpisati izmijenjeni Protokol tražeći da se pregovori dovrše do petka 23. prosinca. Oni su dovršeni, ali neuspješno.
„Mi smo kompletnu proceduru ispoštovali. Postoje zapisnici sa svih sastanaka pregovaračkih odbora iz kojih je vidljivo kako je poslodavac mijenjao mišljenje i nije pregovarao ‘u dobroj vjeri’“, navodi Dražen Jović, predsjednik Sindikata Zagrebačkog holdinga koji bazično djeluje u Zagrebačkom električnom tramvaju, ali i u cijelom nizu drugih podružnica Holdinga.
Ponavljajući kako su sindikati ispoštovali cijelu pregovaračku proceduru te da sa samih pregovora niti u jednom trenutku nisu javno izlazile pojedinosti o kojima se pokušao postići dogovor, Jović ističe kako isključivu odgovornost za ono što će se događati ima uprava Zagrebačkog holdinga. To je, kako navodi, i velika odgovornost Grada Zagreba.
Odluka u četvrtak
Ne očekuje se da bi sindikati i Uprava Holdinga u ovih nekoliko dana prije isteka godine ponovo sjeli za pregovarački stol. No, to bi se moglo dogoditi u prvom tjednu 2023. godine, ako sindikati u četvrtak donesu odluku o pokretanju industrijskih akcija, što uključuje i štrajk.
Prema odredbama Zakona o radu sindikati u slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga. Štrajk se mora najaviti poslodavcu protiv kojeg je usmjeren. No, štrajk ne smije započeti prije no što se provede postupak mirenja. Osim ako se stranke u sporu drugačije ne dogovore, postupak mirenja mora se dovršiti u roku od pet dana od dana dostave obavijesti o sporu Gospodarsko-socijalnom vijeću.
U opširnom dopisu kojim sindikati članovima opisuju kako su tekli pregovori i zbog čega su oni prekinuti, navodi se kako je uči prekida pregovora poslodavac izašao s prijedlogom prema kojem bi osnovica za izračun plaća s prvim danom iduće godine rasla 4,5 posto te dodatno 1,5 posto od srpnja iduće godine. Radnicima bi se isplatili „neoporezivi dijelovi u maksimalnom iznosu za 2023. godinu“, kao i dodatnih 500 kuna za tekuću godinu. Na kraju, zatraženo je „kompletno zaustavljanje reorganizacije i sistematizacije kroz cijelu 2023. godinu“.
Sistematizacija radnih mjesta jedna je od tema na kojoj sindikati Holdinga inzistiraju odavno te im je neprihvatljivo da od nje odustanu. Osim toga, i ostatak ponude smatraju „sramotnom“. Naime, intencija radničke strane je bila da radnici s najnižim plaćama najviše „profitiraju“.
Zahtjevi sindikata, kako navode, težili su oko 10 posto ukupnih godišnjih izdvajanja za plaće radnika Zagrebačkog holdinga.
„Inflacija je progutala veliki dio iznosa plaća, to treba uvažiti“, navodi Jović. I on i Mirjana Kaltak, predsjednica Sindikata Čistoća, navode kako su zahtjevi sindikata na razini 85-90 milijuna kuna godišnje. Podsjećaju pritom kako je Uprava Holdinga navodila da je oko 80 milijuna kuna ušteda.
Nakon prekida pregovora Zagrebački holding donio je je odluku o korekciji plaća te taj dokument „izvisio“ na oglasnim pločama podružnica.
Povećanja osnovice u toj odluci nema. No, radnike se informira o povećanju stalnog mjesečnog dodatka na plaću u bruto iznosima i to za najniže plaće za 300 kuna (u grupi složenosti 1), 200 kuna za srednje plaće (grupe složenosti 2 i 3) te 100 kuna za one više (grupe složenosti 4, 5, 6).
Sada se radnicima Holdinga dva puta godišnje isplati po 2,5 tisuća kuna neoporezivo, a u idućoj godini ukupna neoporeziva isplata bi dosegnula 7,5 tisuća kuna (koliko maksimalno za iduću godinu iznosi neoporeziva nagrada). Dodatnih 2,5 tisuća kuna za iduću godinu bilo bi raspoređeno kao mjesečni dodatak od 208,33 kune na plaću.
Porast neoporezivih primitaka
Tim promjenama, „a uzimajući u obzir i povećanje toplog obroka u četvrtom kvartalu ove godine, prosječna mjesečna neto plaća radnika po kategorijama složenosti raste“ – kako navode iz Holdinga – od 707,67 kuna neto mjesečno ili 13,67 posto za najniže plaćene poslove do 569,67 kuna neto mjesečno ili 5,10 posto za najviše platne razrede (grupama složenosti 5 i 6).
Međutim, neoporezivi primici koji se isplaćuju uz plaću ne mogu se računati kao povećanje neto plaće jer se pod neto plaćom smatra isplata na koju su plaćeni doprinosi, porezi i prirezi, što je vidljivo i iz metodoloških objašnjenja Državnog zavoda za statistiku.
Državni zavod za statistiku (DZS), od prije dvije godine u statistici plaća prati i isplatu neoporezivih primitaka. Iako je Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava, od DZS-a tražila da neoporezive naknade uključe u podatak o prosječnoj bruto i neto plaći u zemlji, to se nije dogodilo. Oni se prate i prikazuju zasebno i ne ulaze u prosječnu neto ili bruto plaću.
Zagrebački holding je tako nakon prekida pregovora donio odluku dijelom na tragu onog što su sindikati tražili, da oni koji imaju najmanje dobiju najviše povećanje. Navode kako će to koštati dodatnih 46,5 milijuna kuna na godišnjoj razini. Dodatnih, kako navode 13,5 milijuna kuna, „usmjerit će na usklađivanje plaća radnika koji rade iste poslove unutar neke organizacijske jedinice ili poslove iste složenosti u različitim podružnicama“. Tako će se za oko 10 posto povećati godišnja bruto masa plaća i neoporezivih isplata.
„Najbolesnija priča je da su oni tu odluku donijeli nakon što su sindikati donijeli odluku o prekidu pregovora i kada su sindikati tu odluku poslali poslodavcu. To je indikativno“, navodi Jović objašnjavajući kako je i iz toga vidljivo koliko se pregovaralo „u dobroj vjeri“.
No, odluka poslodavca nije kolektivni ugovor koji obvezuje.
„To je odluka koju poslodavac može opozvati u svakom trenutku. Mogu, primjerice, u ožujku reći da je poslovanje loše i opozvati odluku“, slikovito navodi Kaltak.
Sindikati će, dakle, u četvrtak donijeti odluku o svojim daljnjim potezima. Bez obzira kakva ona bila, za pregovarački stol će se sjesti ili u postupku mirenja ili nakon industrijskih akcija.
