Privatni profil na Facebooku, koji nosi ime hrvatskog književnika Jure Kaštelana, a od osobnih informacija ima istaknuto samo da je iz Sankt-Peterburga u Rusiji, podijelio je video, dio govora predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen na globalnoj sigurnosnoj konferenciji, GLOBSEC Forumu koji se održao od 30. kolovoza do 1. rujna 2024. u Pragu.
Jure Kaštelan je u statusu uz snimku napisao: “Nazzi Usrala. Ursula von der Leyen rekla je da je EU čvrsto protiv mirovnih pregovora Ukrajine“.
Međutim, status uz snimku nije točan jer predsjednica Europske komisije ni u jednom trenutku govora nije rekla da je “EU protiv mirovnih pregovora Ukrajine”.
Isječak na engleskom jeziku, s titlovima na ruskom, objavljen u statusu traje minutu i 20 sekundi (arhivirano ovdje), a u njemu predsjednica Europske komisije, prevedeno na hrvatski, kaže:
“Oni koji se zalažu za prestanak podrške Ukrajini, ne zalažu se za mir. Zalažu se za popuštanje i pokoravanje Ukrajine. Zato se danas želim obratiti svima onima koji se nakon 1.000 dana smrti i razaranja iskreno pitaju: nije li vrijeme za razgovor? Odgovor na ovo pitanje je prije svega na našim ukrajinskim prijateljima. I mi i oni želimo da rat što prije prestane. Ali dok su mnogi izvan Europe zaokupljeni samo završetkom borbi, moj stav je da mir nije samo odsutnost rata. Mir je nagodba koja rat čini nemogućim i nepotrebnim. Stoga Ukrajinu moramo staviti u položaj za pregovaranje o takvom miru. I zato je integracija Ukrajine u našu Europsku uniju u središtu naših mirovnih napora”, rekla je Ursula von der Leyen.
Što je von der Leyen kazala u Pragu?
Ursula von der Leyen se obratila na GLOBSEC Forumu 2024. Na početku govora, koji je prvi njezin službeni javni govor otkad je po drugi put izabrana za predsjednicu Komisije, pohvalila je Srednju i Istočnu Europu zbog gospodarske dinamike i konkurentnosti, a osobito zbog njezine pronicljivosti u pogledu Rusije i Vladimira Putina. “Mir ne treba uzeti zdravo za gotovo. Godinama ste upozoravali na Putinove namjere. Pa, trebali smo bolje slušati Srednju i Istočnu Europu”, rekla je među ostalim.
Potom se osvrnula na rat u Ukrajini. Istaknula je da “neki političari u Uniji miniraju razgovore o Ukrajini” aludirajući pritom na Viktora Orbána. Orbán je, naime, 5. srpnja ove godine bio u posjetu Kremlju. Sastao se s Vladimirom Putinom nakon što je Mađarska od 1. srpnja dobila šestomjesečno predsjedanje Vijećem EU-a. Putin je Orbána pozdravio kao predsjednika Vijeća premda se Bruxelles u startu ogradio da mađarski predsjednik ne predstavlja 27 članica EU-a. Njemački kancelar Olaf Scholz, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i estonska premijerka Kaja Kallas istaknuli su da Orbán ni u kojem slučaju ne predstavlja EU.
Premda mađarski predsjednik nije bio u mogućnosti pregovarati u ime EU-a niti je mogao iznositi stavove u ime cijele Unije, Putin mu je ipak rekao: “Razumijem da niste ovdje samo kao naš partner, već i kao predsjednik Vijeća EU-a. Nadam se da ćemo razgovarati o bilateralnim odnosima u ovim teškim uvjetima i o najvećoj europskoj krizi, situaciji u Ukrajini. Na raspolaganju sam vam i vjerujem da znate moje pozicije o ovom pitanju i što smo predložili. Spreman sam razgovarati o svim aspektima situacije i očekujem da podijelite sa mnom svoje stajalište i stav europskih partnera.”
Djelomice je i sam potaknuo taj narativ o “mirovnim pregovorima” jer je prije odlaska u Kremlj napisao da “nastavlja mirovnu misiju” koja je ranije taj tjedan uključivala odlazak u Kijev, no u intervjuu za mađarski državni radio prije toga je rekao da “ovo možda izgleda kao pregovaranje jer sjedimo za stolom i raspravljamo, ali ne pregovaramo”.
Von der Leyen je stoga pitala u svom obraćanju na GLOBSEC-u “one koji miniraju razgovore” bi li okrivili “Mađare za sovjetsku invaziju 1956.” Postupke Kremlja opisala je kao nezakonite i okrutne te istaknula da se okupacija ne može nazivati suverenitetom. Govoreći o miru predsjednica Europske komisije rekla je da on podrazumijeva zaštitu teritorija, neovisnost i suverenitet.
“Danas neki političari unutar naše Unije, pa čak i u ovom dijelu Europe, miniraju naše razgovore o Ukrajini. Oni za rat ne krive napadače nego napadnute; ne krive Putinovu žudnju za moći već ukrajinsku žeđ za slobodom. Stoga ih želim pitati: biste li ikada okrivili Mađare za sovjetsku invaziju 1956.? Biste li ikada okrivili Čehe za sovjetsku represiju 1968.? Odgovor na ova pitanja je vrlo jasan: ponašanje Kremlja tada je bilo nezakonito i okrutno. A ponašanje Kremlja i danas je nezakonito i okrutno. Mi, Europljani, imamo mnogo različitih povijesti. Govorimo mnogo različitih jezika, ali ni u jednom jeziku mir nije sinonim za predaju. Ni u jednom jeziku suverenitet nije sinonim za okupaciju. Dakle, oni koji se zalažu za prestanak podrške Ukrajini, ne zalažu se za mir. Zalažu se za popuštanje i pokoravanje Ukrajine”, kazala je von der Leyen i nastavila s već citiranim dijelom govora pa nastavila:
“Ako želimo istinski mir, moramo temeljito preispitati temelje europske sigurnosne arhitekture. Ruska invazija Europi je otvorila oči. Ono što leži u ruševinama nisu samo ukrajinski gradovi, već i mnoge od naših osnovnih sigurnosnih pretpostavki. Desetljećima su mnogi govorili da je ekonomska međuovisnost krajnji izvor sigurnosti. Svi znate da je Europa kupovala ruski plin. I to je trebalo biti jamstvo da Moskva više nikada neće započeti novi rat na starom kontinentu. Ovo je bila iluzija. Putin je zamijenio prosperitet svoje zemlje za vlastite imperijalne ambicije. A naša vlastita ovisnost o Rusiji postala je bogatstvo u Putinovim rukama. Ono za što se vjerovalo da je izvor sigurnosti, zapravo je bio izvor ranjivosti”.
Cijeli govor Ursule von der Leyen možete pronaći ovdje.
Pravedan mir – stav od ranije
Podsjetimo, još je u lipnju prije europskih izbora na “Summitu za mir” u Švicarskoj Ursula von der Leyen govorila: “Zamrzavanje sukoba danas, sa stranim trupama koje okupiraju ukrajinsku zemlju, nije rješenje. Umjesto toga, moramo podržati sveobuhvatan, pravedan i održiv mir za Ukrajinu. Onaj koji vraća suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Nepovredivost svih granica. Suverenitet svih naroda. Ovo je u pitanju.”
Von der Leyen je pozvala na strpljenje i odlučnost na putu do stvarnog mira, ističući da će “na kraju Ukrajina morati odrediti uvjete pravednog mira” te da će Europska unija podržati Ukrajinu u tome. Podsjetila je na Rezoluciju Opće skupštine UN-a iz veljače 2023. kojom je jasno istaknuta potreba za sveobuhvatnim, pravednim i trajnim mirom. “Kada Rusija kaže da je spremna na mir, temeljen na Povelji UN-a, tada će doći vrijeme da Rusija bude dio naših dogovora, da dovedemo do mira. Nadam se i radim na tome da taj dan uskoro dođe”, zaključila je predsjednica EK-a u vrlo sličnom tonu i ranije ove godine.
Štoviše, da se retorika Ursule von der Leyen i njezini stavovi o mirovnim pregovorima nisu puno promijenili od početka rata, dokazuje intervju koji je dala za Euronews četiri dana nakon početka invazije. “Ukrajina pripada Europskoj uniji”, rekla je među ostalim i dodala: “Važno je da ukrajinska strana pristane na mirovne pregovore i da im odgovaraju uvjeti. Mirovni pregovori su uvijek bolja opcija od borbe, no povjerenje u predsjednika Putina je narušeno.”
Na kraju, možemo zaključiti da je govor predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen na globalnoj sigurnosnoj konferenciji GLOBSEC Forumu vjerno prenesen, no tekstualni dio statusa nije točan jer von der Leyen nije rekla “da je EU čvrsto protiv mirovnih pregovora Ukrajine”.
