“Šef epidemiološke službe u naletu iskrenosti rekao je pravu istinu o lockdownu. I što sada? Tko će to platiti?”, naslov je komentara (arhivirano ovdje) objavljenog u Jutarnjem listu, a koji se referira na izjavu voditelja Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernarda Kaića koju je izrekao u videointervjuu za portal istog lista, u sklopu emisije “Briefing” od 6. siječnja ove godine (arhivirano ovdje).
Prema platformi Crowd Tangle, komentar je podijeljen na nekoliko Facebook stranica, a prikupio je 173 dijeljenja, 392 komentara i 761 ostalu reakciju.
“Bernard Kaić, šef epidemiološke službe HZJZ-a, ovaj je tjedan rekao: ‘Danas je sasvim jasno da je lockdown bio besmislen!‘. I što sad? Nikome ništa. Isti koji su jučer krvarili u međugrađanskoj makljaži kako bi dokazali da su temelji lockdowna građeni na principima ultimativnog humanizma, koji su zagovarali upumpavanje milijuna fantomskog novca u zapečaćene barove, restorane, šoping centre, trgovine, svi ti čuvari javne higijene danas se snebivaju nad razornim nasljeđem vlastite retorike. Od krize u javnim financijama, dvoznamenkaste inflacije, rastućih kamata, rastuće nestabilnosti i stabilne disolucije svijeta kakvog smo poznavali”, stoji, između ostalog, u komentaru novinara Jutarnjeg lista Đina Kolege.
Što je točno Kaić rekao u videointervjuu za Jutarnji list?
Kaićevu izjavu netočno je prenijelo i nekoliko rubnih portala: Paraf, Narod.hr i Epoha. Intervju s naslovom koji sugerira da je Kaić epidemiološke mjere zatvaranja, koje se kolokvijalno nazivaju lockdownom, u cijelosti otpisao kao besmislene prenijelo je i nekoliko mainstream medija: Glas Istre, Telegram, Net.hr. Ipak, navedeni mainstream portali u svojim člancima prenose Kaićevu izjavu u punom kontekstu. Kaićev intervju za Jutarnji.hr izazvao je i veliku polemiku na popularnom servisu Reddit.
Preslušali smo objavljeni videointervju epidemiologa Kaića (dostupan ovdje) kako bi bilo jasno što je točno rekao vezano uz zatvaranje, odnosno lockdown. Iz Kaićevih riječi sasvim je jasno da su tvrdnje kako je šef epidemiološke službe HZJZ-a “priznao” da je lockdown bio beskoristan zapravo izvučene iz konteksta.
Upitan je li veliki porast oboljelih u Kini najbolji dokaz da lockdown dugoročno nije dobro rješenje za sprečavanje širenja koronavirusa, šef epidemiološke službe HZJZ-a je odgovorio:
“Sada da. Sad se to vidi. Ali sad bi taj njihov lockdown bio uspješan da je svugdje u svijetu nestalo virusa koji uzrokuje covid i onda kad bi oni pustili lockdown ne bi imali otkud dobiti virus. Ne bi imao otkud doći. To je ta njihova zero covid strategija. U početku, kad je krenuo covid 2020, mislilo se stvarno da se cirkulacija virusa može suzbiti globalno, ali sad kad se vidjelo da je to nemoguće i da će virus trajno biti tu i cirkulirati endemski po svijetu, onda naravno da dugotrajan lockdown nema apsolutno nikakvog smisla. Jer čim se prekine, eto opet cirkulacije virusa među populacijom u visokom intenzitetu”.
Na dodatno pitanje jesu li mjere koje smo imali dosta dugo vremena danas zapravo bespredmetne, kazao je: “Da, danas su sigurno bespredmetne jer se vidi da virus neće otići. Može se nakratko samo usporiti cirkulacija virusa time, ali čim se popusti opet će ubrzati”.
“Lockdown je bio beskoristan u smislu eliminacije virusa”
Manipulativan je, stoga, naslov objavljenog komentara koji sugerira da je “šef epidemiološke službe u naletu iskrenosti rekao pravu istinu o lockdownu“. Naime, u vrijeme pojave koronavirusa, početkom 2020. godine malo se toga znalo o samom virusu, suzbijanje cirkulacije virusa zatvaranjem smatralo se nužnim da se izbjegne preopterećenje zdravstvenog sustava (tj. da se “izravna krivulja”), a poučeni iskustvom pojave virusa SARS 2013. godine.
Kako je za Faktograf pojasnio sam Kaić, njegova izjava o lockdownu u Kini bila je u kontekstu razmatranja mogućnosti potpune eliminacije virusa iz populacije, a ne ograničavanja širenja virusa.
“Rekao sam da se sada vidi da je u smislu eliminacije virusa lockdown beskoristan jer se virus više ne može eliminirati iz populacije te kada prestane lockdown, virus uđe u tu populaciju i intenzivno cirkulira. U početku pandemije, kad se mislilo da će se moći lockdownom eliminirati virus iz populacije, kao što je bio slučaj sa SARS-om 2013. godine, svi su išli u lockdown s tim ciljem (i dodatno s ciljem da se uspori širenje virusa u populaciji i preopterećenje zdravstvenog sustava – ovo nisam spominjao jer sam govorio o hipotetskoj eliminaciji virusa). Na kraju sam nadodao da se takvim mjerama može malo usporiti cirkulacija virusa u populaciji, ali ne u potpunosti zaustaviti”, objasnio je epidemiolog Kaić u odgovoru na upit Faktografa.
Iz svega navedenog jasno je da Kaić nije rekao da je “danas sasvim jasno da je lockdown bio besmislen”, nego je kazao da se uvođenjem lockdowna ne može potpuno eliminirati virus iz populacije pa ga je besmisleno koristiti u tu svrhu. Sam Kaić u izjavi za Faktograf naglašava da je lockdown imao ulogu u usporavanju širenja virusa kako bi se izbjeglo preopterećenje zdravstvenog sustava.
Podsjećamo, kao što je Faktograf već pisao u više navrata, sve epidemiološke mjere koje smanjuju broj kontakta među ljudima usporavaju širenje virusa (a s obzirom da se zaraza prenosi s čovjeka na čovjeka). Međutim, pritom je nužno imati na umu da mjere koje se kolokvijalno nazivaju lockdownom imaju i dodatne društvene posljedice, poput npr. utjecaja na gospodarstvo i mentalno zdravlje građana.
Spomenimo i kako ovo nije prvi put da novinar Jutarnjeg lista Đino Kolega širi dezinformacije. Faktograf je u nekoliko navrata utvrdio da njegovi članci nemaju uporište u činjenicama (1, 2, 3).
O čemu je još šef službe za epidemiologiju HZJZ-a pričao?
Kaić je u intervju za Jutarnji list komentirao i pojavu novog soja virusa koji je najrašireniji na sjeveroistoku SAD-a.
“Vidio sam procjene da je taj zarazniji od svih dosad i on je recimo zadnjih par mjeseci postao praktički dominantan u SAD-u. Mislim da je 40 posto svih identificiranih virusa pripada tom soju. Hoće li se to dogoditi u Europi, hoće li on preuzeti dominaciju u odnosu na ove dosadašnje i zbog toga izazvati veći broj oboljelih zapravo je teško reći. Jer događalo se već i prije da ne slijedi Europa Ameriku po tome i obratno. To se znalo događati, tako da nije nužno da će taj soj izazvati povećani broj oboljelih. Ne zna se koliko je on u stanju izbjeći imunitet koji su ljudi stekli zaražavanjem ovim ranijim sojevima. Ne zna se niti koliko je sposobniji zaobići imunitet stečen cijepljenjem. Nema apsolutno nikakvih naznaka da bi izazivao teže oblike bolesti, nego ovi koji su sada kod nas prevladavajući”, kazao je.
Kaić napominje da nema nikakvog razloga za paniku i strah zbog pojave novog soja. “Zbog ovog soja ne. Taj da dođe i proširi se u Europi možda će biti nešto veći broj oboljelih, ali ne nešto bitno”, dodaje.
Govoreći o eventualnom novom pooštravanju epidemioloških mjera, rekao je da misli da do toga neće doći sve dok se ne pojavi neki strašno čudan i opasan soj.
Situacija s koronom danas i kraj epidemije
Dotaknuo se i toga što misli kako će se dalje razvijati situacija s koronavirusom, rekavši da misli da će virus ostati trajno prisutan. “Različite varijante će se pojavljivati kako on stalno mutira. Neke od njih se ugase, neke od njih se prošire. Ne vjerujem da će nastati, mada je teoretski moguće, ali je puno manja šansa da će nastati neka varijanta koja će biti smrtonosnija od prijašnjih. Najvjerojatnije će ili nešto slično ovom što imamo ili će čak izazivati i blaže oblike bolesti i trajno cirkulirati”, pojasnio je epidemiolog.
A što je s proglašenjem službenog kraja epidemije?
Kaić smatra da će u skorije vrijeme doći do proglašenja kraja epidemije, ali napominje: “Proglasiti kraj epidemije ne znači ‘virusa više nema’ nego proglasiti kraj epidemije bi značilo reći ‘to više nije izvanredno stanje, to je sad nažalost redovno stanje’. To je sad među nama endemska bolest, kao što su sve druge virusne bolesti koje cirkuliraju među ljudima i da nema potrebe za nekim dodatnim mjerama. Jer znate, kad se proglasi epidemija onda ministar ima mogućnost i mobilizirati sredstva i mobilizirati radnu snagu, preraspodjeljivati radnike s različitih poslova na epidemijski posao. Kad se proglasi prekid epidemije, onda se to sve prekida i vraća se u potpuno normalno stanje. Ja mislim da će se morati prije ili kasnije to učiniti”, zaključio je Kaić.
