Razotkriveno

Arheolozi: “Kod Belog Manastira nisu pronađene kosti trometarskih ljudi”

Arheolozi su istraživali nalazišta pronađena na trasama autoceste i obilaznice Belog Manastira te nisu utvrdili nikakve abnormalnosti.
Foto: Facebook/Hrvatsko arheološko društvo

Društvenim mrežama šire se navodi da su u okolici Belog Manastira otkriveni divovski kosturi duži od tri metra.  Slični navodi šire se po blog postovima (arhivirano ovdje), a sve je vjerojatno krenulo od YouTube videa pod nazivom “ISKOPANI DŽINOVI preko 3 METARA- Mediji ni reč o tome ( STVARNE SLIKE)” u kojem intervjuirana osoba, čiji je identitet skriven, tvrdi da je fotografije trometarskih kostura dobio od “samog bageriste koji je radio u firmi koja je radila cestu na tom potezu u okolici Belog Manastira u Hrvatskoj”.

Niže donosimo primjer statusa (arhiviran ovdje) koji se širi društvenom mrežom Facebook.

“Otkriveni divovski kosturi od kojih su neki dužine preko 3 metra. Radnici na izgradnji autoceste u blizini Belog Manastira u Republici Hrvatskoj prilikom iskopavanja autoceste pronašli su više od 20 grobova. Jednom ženskom kosturu pronađena je glava između nogu a unutar lubanje umetnuta metalna ploćica. Nije izdan niti jedan službeni arheološki izvještaj nego je sve potpuno zataškano. Slike su uslikali radnici”, navodi se u postu privatnog korisnika Facebooka.

Post je prikupio 294 reakcija, 105 komentara te je podijeljen 205 puta.

 

Izvor: Screenshot Facebook

Prvo je potrebno istaknuti da iz priloženih fotografija nije moguće točno odrediti o kojem se točno arheološkom nalazištu radi. Naime, u okolici Belog Manastira radila se i autocesta (Koridor Vc , izvođač Hrvatske autoceste) i obilaznica oko Belog Manastira (izvođač Hrvatske ceste). Prije početka izvođenja radova na tim mjestima vođena su arheološka ispitivanja. Arheološka ispitivanje vodili su Arheološki muzej Osijek (AMO), Arheološki muzej u Zagrebu (AMZ) i Institut za arheologiju (IARH).

Faktograf.hr je poslao upit Hrvatskim autocestama (HAC), Hrvatskim cestama, Arheološkom muzeju u Zagrebu, Arheološkom muzeju Osijek (AMO), Policijskoj postaji Beli Manastir i Institutu za arheologiju Republike Hrvatske.

Odgovorili su nam iz Arheološkog muzeja Osijek, Arheološkog muzeja u Zagrebu, Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta. Sve koje smo kontaktirali istaknuli su da nisu našli nikakve “trometarske kosture” te da se radi o lažnim navodima čiji je cilj prikupljanje lajkova senzacionalističkim navodima.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

“Svi pronađeni ljudski ostaci ne upućuju na nikakve abnormalnosti”

Arheološka ispitivanja lokaliteta AN1 Šumarina na trasi obilaznice oko Belog Manastira proveo je Arheološki muzej u Zagrebu, pod vodstvom dr. sc. Jacqueline Balen. Arheološka ispitivanja vršila su se u razdoblju od svibnja do kolovoza 2020. godine. Iz AMZ-a odbacuju navode o trometarskim kosturima.

“Svi nalazi ljudskih ostataka su na antropološkim analizama. Svi pronađeni ljudski ostaci ne upućuju na nikakve abnormalnosti. Radi se o clickbait naslovima i postovima kojima autor/i povećavaju promet na svojim stranicama kako bi povećali neposredno ili posredno svoju zaradu od oglašavanja”, kazali su nam iz AMZ-a.

Navode da je tijekom arheoloških istraživanja ovog lokaliteta “utvrđeno postojanje pretpovijesnoga, antičkoga i srednjovjekovnoga nalazišta”. Osim pretpovijesnih paljevinskih grobova na sjevernom dijelu nalazišta istraženo je i “21 skeletnih ukopa, jedan sekundaran ukop lubanje te 7 ukopa životinja”.

“Radi se uglavnom o odraslim osobama, ali istraženo je i nekoliko grobova u kojima su pokopana djeca. Istraživanjem je ustanovljeno i nekoliko srednjovjekovnih grobova, gdje su pokojnici ukopani u grobove – jame s nišama. Takav način ukopa karakterističan je različite srednjovjekovne populacije, npr. za Avare, ali i za Mađare tijekom 10.-11. st. te Bugare tijekom 8.-9. st. Kako u ovim grobovima nema karakterističnih priloga, točnu atribuciju moći ćemo reći tek nakon provedenih analiza”, kažu iz muzeja.

U arheološkim istraživanjima koje je proveo Arheološki muzej Zagreb, ukupno je istražena površina od 13.718 m2, a ističu da se radi o vrijednom arheološkom nalazištu. “Brojnost otkrivenih objekata te pokretnih nalaza svjedoče o izuzetnoj važnosti nalazišta u poznavanju infrastrukture naselja iz različitih razdoblja za prostor Baranje. Nalazi iz mlađega kamenog, bakrenog, brončanog i mlađeg željeznog doba upotpunili su sliku poznavanja tih pretpovijesnih razdoblja za prostor Baranje. S obzirom na veličinu prostora na kojem je utvrđen lokalitet i koncentraciju arheoloških tvorevina i bogatstvo nalaza, za lokalitet AN1 Šumarina može se tvrditi da pripada arheološkim nalazištima koji svojim postojanjem neupitno obogaćuju hrvatsku arheološku baštinu, a koji egzistira kroz duži vremenski period obuhvaćajući u kontinuitetu period od neolitika do srednjega vijeka”, zaključuju.

Isti izvještaj dobili smo iz Hrvatskih cesta iz kojih još kratko navode da su postupili sukladno uputama Konzervatorskog odjela u Osijeku da se pronađene arheološke strukture trebaju istražiti sukladno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara i Pravilniku o arheološkim istraživanjima tako da se obave zaštitna arheološka istraživanja. Nakon završetka istraživanja nalazišta su propisno konzervirana.

“Radi se o krivoj i senzacionalističkoj interpretaciji”

Tomislav Hršak, ravnatelj Arheološkog muzeja Osijek kazao nam je da su Arheološki muzej Osijek i Institut za arheologiju proveli zaštitna arheološka istraživanja lokaliteta AN2 Beli Manastir – Staro Selo na trasi obilaznice oko Belog Manastira. “Tijekom arheološkog istraživanja nisu pronađeni ‘divovski kosturi od kojih su neki dužine preko tri metra’, niti smo upoznati s takvima tj. takvi nalazi ne postoje, nego je riječ o krivoj i senzacionalističkoj interpretaciji”, kazao je Hršak za Faktograf.hr.

 

Izvor: Arheološki muzej Osijek; Ukupno je istražena površina od 16.205 m 2 , Arheološki muzej Osijek istražio je 8.102,5 m².

Prema kratkom izvještaju koji smo dobili od ravnatelja AMO-a, navedeno arheološko ispitivanje provedeno je u razdoblju od 18. svibnja do 30. kolovoza 2020. godine pod vodstvom dr. Dragane Rajković i dr. Marka Dizdara.

Izvor: Arheološki muzej Osijek; Brojem nalaza predmeta nošnje i nakita izdvajaju se ukopi žena, dok je u grobovima oba spola pronađena popudbina kojoj pripadaju nalazi keramičkih i staklenih posuda. U grobovima žena brojni su i predmeti nakita poput perli različitih oblika te naušnica i narukvica.

I iz AMO-a ističu kako “brojnost otkrivenih objekata te pokretnih nalaza svjedoče o izuzetnoj važnosti nalazišta u poznavanju infrastrukture naselja iz različitih razdoblja za prostor Baranje”. Istraživanje je dovelo do brojnih novih podataka o infrastrukturi “bakrenodobnoga (lasinjska kultura) i mlađeželjeznodobnoga naselja (latenska kultura) koja do sada u toj mjeri nisu bila poznata na prostoru Baranje”. Posebno su važne spoznaje prikupljene o postojanju antičkoga ruralnog naselja s pripadajućim grobljem na redove, što predstavlja jedinstveni slučaj u dosadašnjim istraživanjima, kaže Hršak.

Istraženi dijelovi naselja iz srednjega vijeka te osmanlijskoga razdoblja “ukazuju na važnost povoljnoga položaja na kojem se nalazište Staro selo smjestilo, uz vodotok Mala Karašica koja je tekla prema Dunavu”.

Na trasi autoceste rađena su istraživanja na tri lokacije

Hrvatske autoceste rade na izgradnji dionice autoceste od 22,5 km, između granice s Mađarskom i mosta Halasica na autocesti A5. Izgradnja je podijeljena u dvije dionice: Mađarska granica – Beli Manastir (stacionaža km 0+000.00 do km 5+000.00, L=5.0 km) i Beli Manastir – most Halasica (stacionaža 5+000.00 do km 22+480.00, L=17.5 km (NE-TEHNIČKI SAŽETAK).

Kako se navodi u tehničkom sažetku kojega je objavio HAC, pod-dionica “Beli Manastir-most Halasica” počinje kod čvora Beli Manastir, raskrižja s državnom cestom D517 za Beli Manastir, i nastavlja se na jug, prolazeći zapadno od Belog Manastira, prema Jagodnjaku, koji zaobilazi s istočne strane, blizu Novog Čeminca. Dolazi do rijeke Drave i prelazi je preko mosta Halasica, preko nasipa na strani Baranje, lijevog plavnog područja, što predstavlja kraj projekta koji financira EBRD. Na toj pod-dionici nalazi se pet mostova (najduži su dugi 31 m), jedan vijadukt i četiri prijelaza za divljač.

U sklopu rada na navedenim dionicama autoceste provedena su arheološka ispitivanja s ciljem zaštite i očuvanja arheoloških nalazišta. Kako se navodi u studiji utjecaja na okoliš HAC-a u okolici Belog Manastira rađena su istraživanja na tri lokacije: arheološko nalazište “Šumarina” (kartografska oznaka AN 1), prapovijesno i antičko arheološko nalazište “Popova zemlja” (kartografska oznaka AN 2) i prapovijesno i srednjovjekovno arheološko nalazište Sudaraž (kartografska oznaka AN 3).

Zbog svega navedenoga obratili smo se Hrvatskim autocestama. Oni su nam kazali da “vezano za izgradnju trase autoceste A5 dionice Beli Manastir – Osijek, prije početka izgradnje ove dionice tijekom 2014. i 2015. godine provedena su probna i zaštitna arheološka istraživanja sukladno pravilima struke, te je temeljem toga nadležno Ministarstvo izdalo suglasnost da se mogu izvoditi građevinski radovi”.

Ističu također da informacije navedene u Facebook objavi nisu točne te da iz priloženih fotografija nije moguće utvrditi gdje su i kada snimljene.

Zaključno, prema fotografijama koje se šire društvenim mrežama nije moguće znati o kojem se točno lokalitetu u okolici Belog Manastira radi, a pitanje je jesu li uopće fotografije iz okolice Belog Manastira. Tijekom proteklih nekoliko godina ondje je vršeno više arheoloških ispitivanja zbog izgradnje autoceste i obilaznice oko Belog Manastira. I Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, kao i Arheološki muzej Osijek i Arheološki muzej u Zagrebu kazali su nam da su navodi o “trometarskim kosturima” koji su navodno nađeni senzacionalistički te da ništa takvo nije nađeno tijekom arheoloških ispitivanja.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.