“Ovo je prosvjed svih potplaćenih radnika telekom i IT djelatnosti, od agenata do inženjera, koji godinama nisu dobili povećanje plaće. Ne tražimo luksuz, već pristojne plaće kojima možemo pokriti obične, svakodnevne troškove života za svoje obitelji”, kazala je na konferenciji za medije u petak Vesna Mamić, predsjednica Hrvatskog sindikata telekomunikacija (HST).
Konferencija je organizirana ususret prosvjedu koji će se održati u subotu, 7. listopada, na Svjetski dan dostojanstvenog rada. Prosvjedovat će radnici A1 Hrvatska koji zahtijevaju povećanje svojih materijalnih prava i kolektivni ugovor o kojem s poslodavcem pregovaraju već godinu dana.
Okupljanje će početi na Zrinjevcu te će radnici potom krenuti prema Gajevoj, gdje će se zaustaviti ispred prodajnog mjesta A1 Hrvatska.
Zahtjev za povećanjem materijalnih prava radnika
Sindikat traži povećanje minimalne plaće za 100 eura, s 590 na 690 eura, uz razmjerno povećanje u svim platnim razredima, usklađivanje plaća s rastom troškova života i da postojeća prava poput toplog obroka, božićnice, prekovremenog rada i otpremnine, budu zagarantirana kolektivnim ugovorom, jer ih Uprava A1 Hrvatska trenutno, kako tvrde, mijenja proizvoljno.
Kako je za Faktograf.hr kazala Mamić, pregovori za kolektivni pregovor pokrenuti su prije godinu dana te je održano deset službenih sastanaka, “ali nažalost, nismo se maknuli dalje od početka”.
“Upravo je u rujnu održan posljednji sastanak Pregovaračkih odbora Poslodavca i Sindikata, ali ponovno bez pregovora o sadržaju Kolektivnog ugovora. HST je Poslodavcu u pisanom obliku dostavio svoje konkretne zahtjeve o povećanju plaća i zatražio očitovanje Poslodavca. Poslodavac ne želi početi bilo kakve pregovore prije potpisivanja Izjave o tajnosti, koja bi uključivala odrednicu da sve informacije o tijeku pregovora ili sadržaju radnih i materijalnih prava radnika A1 Hrvatska budu proglašene strogo povjerljivim, na što Sindikat ne pristaje, jer taj zahtjev nema zakonsko uporište”, kaže Mamić.
Iz A1 Hrvatska kažu kako kao “odgovoran poslodavac i socijalni partner” socijalni dijalog vode “u dobroj vjeri za pregovaračkim stolom, a ne preko medija te već godinu dana sjede za pregovaračkim stolom u želji da se potpiše kolektivni ugovor”.
Sporne veze s Hrvatskim Telekomom
Kao što je Mamić istaknula, preduvjet za početak pregovora o materijalnim i radnim pravima je “potpisivanje Izjave o povjerljivosti podataka koje bismo razmijenili tijekom pregovora, a potpisuju je svi članovi pregovaračkih timova”, kažu iz A1 Hrvatska. Što to uključuje? Podatke poput “financijskih pokazatelja, broja i strukture zaposlenika, budžeta i slično”.
“Odbijanje potpisivanja Izjave od strane HST-a dovodi u pitanje stvarnu namjeru, jer stavljaju interes Sindikata i njegovih čelnih ljudi ispred zaposlenika A1 Hrvatska. U prilog tome ide činjenica da je predsjednica Sindikata zaposlenik i član Nadzornog odbora glavnog tržišnog konkurenta, i vodi pregovarački odbor Sindikata”, dodaju iz A1.
Naime, predsjednica HST-a Vesna Mamić, koja i vodi pregovore, zaposlena je u Hrvatskom Telekomu (HT), glavnom poslovnom konkurentu A1 Hrvatska. Ona kaže da je sindikat “ponovio da ne traži bilo kakav podatak koji bi prema hrvatskim zakonima predstavljao poslovnu tajnu, a ja sam ponudila da napustim pregovarački odbor, ukoliko će isto učiniti i predsjednik Pregovaračkog odbora Poslodavca, odvjetnik Marijan Ruždjak, obzirom da je i on u poslovnom odnosu s Hrvatskim Telekomom, jer u radnim sporovima zastupa Hrvatski Telekom”.
Mamić dodaje da je poslodavac “odbio ovo kompromisno rješenje”.
“Inače, ja trenutno vodim Hrvatski sindikat telekomunikacija, već 25 godina pregovaram kolektivne ugovore za telekomunikacijski sektor, bilo da se radi o tvrtki A1, Telemachu ili Hrvatskom Telekomu. Također, radnici su me izabrali na izborima za Radničko vijeće HT-a kao predstavnicu radnika u Nadzornom odboru Hrvatskog telekoma da se borim za prava i interese radnika te kompanije.”
Prvi kolektivni ugovor u A1 Hrvatska
Idući pregovori najavljeni su za 11. listopada, a ako se A1 Hrvatska i sindikat uspiju dogovoriti bit će to prvi kolektivni ugovor u toj firmi u 24 godine njena poslovanja u Hrvatskoj.
Sindikat ove godine kreće i s pregovorima i u HT-u i u Telemachu, kao i u drugim kompanijama u kojima imaju članove, a nadaju se da će vrlo brzo krenuti i u pregovore za granski kolektivni ugovor u sektoru telekomunikacija, istaknuto je na današnjoj konferenciji za medije.
Iz A1 Hrvatska kažu kako “apsolutno poštuje prava na sindikalne akcije koje su regulirane relevantnim propisima”. Međutim, smatraju da se prosvjed “temelji na paušalnim i iskrivljenim činjenicama koje Sindikat plasira zaposlenicima i javnosti te iskorištava zaposlenike A1 kako bi ojačao svoju poziciju u skorim izborima za novo Radničko vijeće i, kako su sami najavili, rade pritisak za kolektivne pregovore koji im slijede u drugim telekomima i IT kompanijama”.
Iz A1 Hrvatska apeliraju na HST da se “vrati za pregovarački stol u dobroj vjeri i na korist svih zaposlenika A1. Kompanija kontinuirano ulaže u svoje zaposlenike i spremni smo naša ulaganja formalizirati kolektivnim ugovorom, uz uvjet da se dijalog vodi na konstruktivan i uređen način”.
A1 Hrvatska: Sindikat zanemaruje dodatke na plaću
Iz A1 Hrvatska su za Faktograf.hr još kazali kako je ta firma u posljednje dvije godine “uložila dodatnih sedam milijuna eura u primanja, što je najviše po zaposleniku u sektoru telekomunikacija”.
“Sindikat je dobro upoznat s primanjima u A1 te namjerno zanemaruju dodatke koji su zajamčeni svim zaposlenicima. Minimalna primanja za poslove najmanje složenosti i zahtjevnosti u A1 Hrvatska trenutno iznose 768 eura neto, što je 34 posto više od državnog minimuma. Prosječna primanja u A1 su za 33 posto veća od prosjeka u Republici Hrvatskoj. Za poslove veće složenosti gdje su potrebna posebna znanja primanja su znatno veća”, dodaju iz A1 Hrvatska.
Sindikatu je pak to jedna od glavnih točaka prijepora. Oni navode kako tvrdnje da je minimalna plaća 768 eura neto nisu točne, budući da je to plaća sa svim dodacima i da poslodavac “u plaću računa fiksne dodatke na plaću, kao što su topli obrok i prijevoz”.
“Ti iznosi nisu plaća, jer ne ulaze u osnovicu koja se računa za obračun prekovremenih sati, bolovanja ili kreditnu sposobnost. To su primanja neprimjerena za financijske mogućnosti kompanije kao što je A1 Hrvatska”, dodaju iz sindikata.
Navedeno je istaknuto i na konferenciji za medije u petak. Iz sindikata smatraju da “najbogatije kompanije u ovoj zemlji jednostavno ne mogu isplaćivati minimalce radnicima i da se to mora promijeniti”.
Mamić: Radnici A1 u Hrvatskoj su “radnici drugog reda”
Mamić kaže kako su radnici u A1 Hrvatska, u odnosu na kolege u Austriji, odnosno tvrtki majci, “radnici drugog reda”.
“U Austriji radnici imaju kolektivni ugovor, plaće im se usklađuju s troškovima života, pa su svim radnicima u prva tri kvartala 2023. godine isplaćeni fiksni inflatorni dodaci, što za prosječnu plaću iznosi 9,2 posto neto plaće, a radnicima s nižim primanjima 13,8 posto neto plaće. Od 1. listopada 2023. godine plaće se dodatno svim radnicima povećavaju za 7,3 posto. Naknada za dežurstvo povećana je za deset posto radnim danom, a 16 posto vikendom i blagdanom. Jubilarne nagrade se i dalje nastavljaju isplaćivati. Mi se cijelo vrijeme pitamo, ako sve to može A1 Austrija, zašto ne može A1 Hrvatska?”, kaže Mamić.
Iz A1 Hrvatska na naš upit je li točno da radnici A1 u Austriji imaju kolektivni ugovor te da se plaće radnicima ondje usklađuju s troškovima života odgovaraju da “svaka kompanija unutar A1 Telekom Austria Grupe uređuje radno-pravne odnose sukladno zakonima i tržišnim uvjetima država u kojima posluju”.
A kakvo je to stanje u A1 Hrvatska? “Prema Pravilniku o plaćama koji je stupio na snagu 1. srpnja 2023., minimalna neto plaća iznosi 590 eura, a u tom platnom razredu radi oko 400 radnika. Usporedbe radi, potrošačka košarica za jedan mjesec iznosi 950 eura”, ističe Mamić.
Previše brige za profit, premalo za radnike
Otkad su najavili prosvjed, sindikatu su se javili brojni radnici A1 Hrvatska s opisom uvjeta rada u toj firmi. A1 Hrvatska se “previše brine za profit vlasnika i plaće menadžera, a premalo za radnike”, kaže predsjednica HST-a.
Zanimalo nas je i kakvi su uvjeti rada u toj kompaniji. Naime, Faktograf.hr već je pisao o uvjetima rada u sektoru telekomunikacija, u takozvanim kontaktnim centrima. Kada smo pisali o slučaju City Connecta, firme koja je danas u vlasništvu švedskog Transcoma, tajnik Regionalnog industrijskog sindikata (RIS) Nikola Ptić nam je kazao da su uvjeti rada u kontaktnim centrima “poprilično stresni”, jer radnici rade korisničku podršku i teleprodaju.
“Stalno su u pozivima, razgovorima s korisnicima, imaju targete koje moraju ostvariti kako bi ostvarili dodatke na plaću, tj. varijabilni dio plaće. Plaće su dosta niske, najniža osnovica je 730 eura bruto, što je 30 eura više od minimalca, dok za najniže pozicije s dodacima za prehranu i prijevoz i za eventualno ostvarivanje varijabilnog dijela iznosi oko 5 500 kuna (oko 730 eura). To nije situacija u kojoj su svi radnici, ali za ove na najnižim pozicijama jest, ovisno o tome za kojeg klijenta rade, na kojem projektu i za koje tržište”, opisao je tada Ptić.
Izrazito stresni uvjeti rada
Mamić kaže kako “društvo radnike doživljava kroz prosječnu plaću kompanije, koju povećavaju upravo plaće menadžera, a koju većina radnika može samo sanjati”.
Mnogi radnici, pak, povećanje plaće “nisu dobili nekoliko godina”, dok su uvjeti rada “izuzetno stresni, jer radnicima se nameću proizvoljne i nedostižne norme rada”.
I ovdje su fiksne plaće minimalne, a radnicima se obećaje bonus, pa Mamić opisuje da “upravo zbog toga radnici rade puno duže od redovitog radnog vremena, ne bi li dobili obećani bonus za ostvarenje povećanog učinka, ali uvijek se nađe razlog da se bonus umanji ili uopće ne isplati”.
Uz to, “radnike se ucjenjuje da će dobiti bonus ukoliko ne idu na godišnji odmor ili bolovanje”, što je istaknuto i na konferenciji za medije. Sindikat je ovakvo postupanje prijavio Pučkoj pravobraniteljici.
Mamić je odgovorila potvrdno na naše pitanje na konferenciji za medije utječu li radni uvjeti i niske plaće i na veliku fluktuaciju radnika u toj firmi. Fluktuacija radnika je izrazito velika, pa se oni, uz niske plaće, žale i na izuzetno teške i stresne uvjete rada.
“Bogate telekom i IT korporacije u javnost puštaju slike sreće i blagostanja, ali istovremeno u njima radnici rade za tek nešto iznad minimalne plaće, a preko 70 posto radnika radi na plaću manju od prosječne plaće u Hrvatskoj”, zaključuje Mamić.
