„Alternativni investicijski fondovi postoje i u njih mirovinska društva ulažu. Na temelju tih investicija ostvaruju prinose kao što su i u 2023. Najviše kapitalizirane štednje ulažu fondovi kategorije A koji su ujedno u ovoj godini ostvarili najviše prinose – 11,47 posto. Nešto manje izloženosti takvim ulaganjima, a nešto više u obveznice i vrijednosne papire imaju fondovi kategorije B koji su u ovoj godini ostvarili više od osam posto prinosa, dok su fondovi kategorije C ostvarili tek tri posto prinosa u 2023. godini“, ustvrdio je Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Ministar je reagirao na SDP-ovu najavu da će podnijeti zahtjev za ocjenom ustavnosti Zakona o obveznim mirovinskim fondovima prema kojem će mirovinski fondovi pet posto neto imovine morati ulagati u, kako je kazao Peđa Grbin, predsjednik SDP-a, „nekakve“ alternativne investicijske fondove s garancijom države.
Kako su zakonske izmjene objavljene u tiskanom izdanju Narodnih novina od 27. prosinca tako su se stekli svi uvjeti da SDP, čiji je zahtjev poduprlo 37 saborskih zastupnika, pokrene postupak ocjene ustavnosti odredbi Zakona o obveznim mirovinskim fondovima.
Prema riječima Grbina, od Ustavnog suda neće tražiti samo ocjenu ustavnosti spornih zakonskih članaka koji reguliraju ulaganja u alternativni investicijski fond, već i „da do trenutka dok odluči o ustavnosti ovog zakona, suspendira njegovu primjenu u dijelu koji se odnosi na alternativne investicijske fondove“.
„Čisto da pojasnimo, 20 milijardi eura je imovina obveznih mirovinskih fondova, 5 posto od toga je milijarda eura. Milijarda eura, počev od nove godine, morat će biti uložena u alternativne investicijske fondove s garancijom države. Ne znamo koja je ideja iza toga, ali uz svo dužno poštovanje – ovo smrdi do neba“, kazao je, među ostalim, Grbin.
Nekoliko sati nakon Grbinove najave ustavne tužbe, reagirao je Piletić navodeći da Grbin „poput Grincha“ plaši umirovljenike neistinitim tvrdnjama kako će njihova kapitalizirana štednja nestati te želi umanjiti ono što je Vlada učinila za umirovljenike u ovoj godini, ali i od početka mandata Plenkovićevih vlada.
Tako Piletić ističe da izmjena zakona nužno ne znači da će se osnovati alternativni investicijski fond s jamstvom države, „nego su propisali da će se to dogoditi u trenutku ukoliko vlada želi izdati takvo jamstvo“.
“Prije toga moramo donijeti uredbu, a da bi bilo koje društvo za upravljanje mirovinskim fondovima dobilo jamstvo, mora obrazložiti u što će ulagati, koje strateške investicije, na koji način želi osnažiti hrvatsko gospodarstvo, da bi Vlada dala jedno takvo jamstvo”, poručio je Piletić, navodeći kako i ovaj zadnji krug izmjena zakonskih odredbi u mirovinskom sustavu „ima samo jedan cilj – povećati adekvatnost mirovina u Hrvatskoj, a ujedno i zadržati održiv mirovinski sustav”.
Alternativni investicijski fondovi
Ministar Piletić u pravu je kada navodi da u Hrvatskoj postoje alternativni investicijski fondovi. Njihov rad reguliran je Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima. Međutim, do sada ulaganje u takve fondove nije bilo obavezno, a za nekoliko dana će to postati. Dakle, mirovinci su mogli, ali nisu morali ulagati u rizični kapital, a od 2024. će morati ulagati u rizični kapital uz garanciju države – što je po mišljenju SDP i dijela drugih oporbenih zastupnika upitno.
Alternativni investicijski fond (AIF) osniva se sa svrhom prikupljanja sredstava javnom ili privatnom ponudom te ulaganja tih sredstava u različite vrste imovine u skladu s odredbama Zakona te unaprijed određenom strategijom i ciljem ulaganja AIF-a, isključivo u korist imatelja udjela tog AIF-a. AIF može biti otvoren i zatvoren.
Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) u Hrvatskoj je registrirano 49 AIF-a kojima upravlja 21 društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima.
Odredbama dosadašnjeg Zakona o obveznim mirovinskim fondovima propisano je od čega se može sastojati imovina mirovinskih fondova i na tom se popisu nalaze i udjeli ili dionice u otvorenim AIF-ovima, odnosno dionice ili poslovni udjeli u zatvorenim AIF-ovima. Osim toga, tim su zakonom propisana i ograničenja kada je riječ o ulaganju mirovinskih fondova. Tako se, među ostalim, propisuje da pojedini mirovinski fond smije steći najviše do 15 posto jednog izdanja dionica u pojedinom alternativnom investicijskom fondu, a „koje su uvrštene na službeno tržište ili druge segmente uređenog tržišta za koje su propisani stroži uvjeti u vezi uvrštenja i zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a“, odnosno do maksimalno „10 posto udjela, poslovnih udjela ili pojedinog izdanja dionica“ u pojedinom fondu koji ne ispunjava te uvjete.
Do sada je, dakle, pojedini OMF “mogao” steći udjele u AIF-ovima do 15, odnosno 10 posto.
Postojeći zakonodavni okvir ne nudi nikakvo osiguranje budućim umirovljenicima za mogući gubitak sredstava uloženih u alternativne investicijske fondove.
Izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, međutim, regulira se da mirovinski fondovi moraju ulagati u AIF-ove, najmanje pet posto neto vrijednosti imovine. U takve rizičnije fondove, međutim, ulagat će isključivo mirovinski fondovi kategorije A i B, ali ne i najkonzervativniji fond kategorije C.
Kako se propisuje izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, „kada je riječ o ulaganju mirovinskih fondova najmanje 5 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda mora biti uloženo u udjele, dionice ili poslovne udjele alternativnih investicijskih fondova s garancijom povrata najmanje cjelokupno uloženih sredstava na kraju trajanja alternativnog investicijskog fonda, ako su takvi alternativni investicijski fondovi dostupni, pri čemu takvo jamstvo mora dati Vlada Republike Hrvatske u ime Republike Hrvatske, druga država članica, država članica OECD-a ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica“.
Na ulaganja mirovinskih fondova kategorije A i B u alternativne investicijske fondove država će dati garanciju, odnosno državno jamstvo nakon analize strategije ulaganja tog AIF-a te procjene visine potencijalne „obveze za Republiku Hrvatsku i procjene fiskalnog učinka na državni proračun“. Način i postupak davanja državnog jamstva, uvjete koje će biti potrebno ispuniti kako bi se davanje državnog jamstva smatralo opravdanim te potrebnu dokumentaciju propisat će Vlada uredbom koja treba biti donesena do početka 2025. godine (najkasnije godinu dana od stupanja zakonskih izmjena na snagu).
Dakle, mirovinski fondovi i sada ulažu u alternativne investicijske fondove, koji su rizični oblici ulaganja, ali im to nije obaveza, već sami procjenjuju rizik. Od 2024. godine za fodnove A i B kategorije to će biti obaveza pri čemu će država jamčiti eventualne gubitke ulaganja. Državnim jamstvima će se, tako, sanirati, potencijalno loše procjene mirovinaca. Odnosno, teret njihovih minusa past će na porezne obveznike.
Prigovori OECD-a
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ranije je objašnjavalo kako je uvođenje AIF-a s državnom garancijom posljedica prigovora OECD-a da mirovinski fondovi imaju preveliki udjel dužničkih vrijednosnih papira, odnosno obveznica u odnosu na dionice, odnosno vlasničke vrijednosne papire (1), a da je to posljedica postupka ulaska Hrvatske u OECD ministar je ponovio i reagirajući na najavu pokretanja postupka ocjene ustavnosti zakonskih novina.
Prema podacima HANFA-e, neto imovina obaveznih mirovinskih fondova (OMF) na kraju studenog iznosila je 19,7 milijardi eura što je u odnosu na prethodni mjesec 400 milijuna eura više. Oko milijun eura tako bi trebalo biti investirano u AIF-ove s državnom garancijom. Iako će u AIF-ove ulagati samo OMF-ovi A i B kategorije, to je otprilike taj iznos jer je 95,4 posto članova OMF-ova nalazi u tim kategorijama. Preciznije u fondovima kategorije B uključeno je 81,5 posto svih obveznika drugog mirovinskog stupa, u kategoriji A ih je 13,9 posto dok je u kategoriji C 4,6 posto ukupnog broja članova OMF-ova.
Kada ministar rada govori o prinosima koje su OMF-ovi ostvarili nije u potpunosti precizan. Prema podacima HANFA-e, objavljenim prije tjedan dana, prinosi fondova kategorije A od početka godine rasli su 12,1 posto, prinosi fondova kategorije B od početka godine rasli su 7,8 posto, dok su fondovi kategorije C do studenog ostvarili prinos od 2,4 posto.
Prinosi OMF-ova od početka njihova rada nešto su niži pa prinos za kategoriju A iznosi sedam posto, za kategoriju B 5,1 posto te 3,2 posto za kategoriju C. Fondovi kategorije B s radom su počeli 2002. godine, dok su fondovi kategorije A i C uvedeni s reformom 2014. godine.
Ulaganja u obveznice prevladavajuća su ulaganja OMF-ova. Tako su na kraju studenog 2023. godine ona iznosila 12,5 milijardi eura ili 63,5 posto imovine. Statistika HANFA-e kazuje kako su se obveznička ulaganja na mjesečnoj razini smanjila za 0,8 postotnih bodova.
„Zastupljenost ulaganja u dionice u imovini OMF-ova povećala se za 0,3 postotna boda na mjesečnoj razini te su ona na kraju studenoga 2023. iznosila 22,0 posto imovine OMF-ova (4,3 milijarde eura. EUR). Pritom su ulaganja u domaće dionice činila 13,5 posto, a ulaganja u strane dionice 8,5 posto imovine OMF-ova“, navela je HANFA. Nadalje, ulaganja u investicijske fondove iznosila su 2,1 milijarde eura (10,9 posto imovine) i njihov se udio na mjesečnoj razini povećao za 0,2 postotna boda. Novac i depoziti u studenom su predstavljali 2,9 posto imovine OMF-ova, odnosno 570 milijuna eura.
