Energetska obnova župne crkve, nabava i postavljanje novih elektronskih orgulja u crkvi, nabava i ugrađivanje toplotne pumpe za grijanje u dvorani župe, građevinski radovi i instalacija zvona u župi, uređenje i sanacija crkve, radovi na objektu za prijem hodočasnika, obnova parkirališta župe, opremanje pastoralnog centra… Nabrojano je tek dio troškova koje je ove godine župama sufinanciralo Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova putem projekta Program prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Republike Srbije.
Na papiru, riječ je o programu koji, kako piše u pozivu, “doprinosi stvaranju preduvjeta za sprječavanje iseljavanja stanovništva, smanjenju negativnog demografskog trenda i održivom razvoju u pograničnom području te podiže kvalitetu života i integraciju cjelokupnog stanovništva koje živi na tom prostoru”. Kako dokazuje ranije nabrojano, u stvarnosti se pak radi o još jednom načinu dodjele novca građana župama, uglavnom katoličkim, u županijama koje graniče sa Srbijom te u Vojvodini.
Naime, za sredstva u sklopu programa, osigurana direktno iz proračuna, mogu se javiti jedinice lokalne i regionalne samouprave, javne ustanove i javna poduzeća, ali i pravne osobe neprofitne naravi koje “služe za zadovoljenje socijalnih, zdravstvenih, obrazovnih i kulturnih potreba”. U sklopu opisa programa Ministarstvo pak jasno naglašava kako u ovu zadnju kategoriju mogu ući i vjerske institucije ako je njihov projekt usmjeren na “aktivnosti jačanja zajednice u svojstvu pružatelja društveno-socijalnih usluga”. U praksi to pak znači da se župe s obje strane granice mogu povezati i osmisliti projekt (iako ima primjera gdje se povezuju župe i općine) te se javiti na natječaj i dobiti sufinanciranje pod egidom da time “jačaju lokalnu zajednicu”.
Pritom se ti njihovi projekti natječu za državni novac s projektima koje su, primjerice, samostalno prijavile škole, vrtići ili općine, iako se vjerske zajednice i ovako obilato financiraju iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne samouprave te pomoću donacija vjernika.
Koliko je takva odredba apsurdna najbolje govori podatak da je ove godine u sklopu Programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Republike Srbije projektima koje su prijavile župe, ili općine i gradovi u suradnji sa župama, otišlo 644,902.52 eura. Kako je sveukupno za 32 projekta podijeljeno 1,472,512.13 eura to znači da je čak 43 posto sredstava otišlo župama ili projektima povezanima s njima.
Rastezljivi kriteriji bodovanja
Problematično je i to što je u odabiru projekata Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU krajnje netransparentno. Prema opisu programa, projektne prijedloge vrednuje Povjerenstvo za odabir projekata. U njemu sjedi predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, predstavnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova te predstavnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Povjerenstvo pristigle projekte vrednuje prema relevantnosti, stupnju pripremljenosti, financijskoj i operativnoj sposobnosti te nečega što se u tablici bodovanja zove “ocjena kvalitete zajedničkih aktivnosti koju provode partneri iz Republike Hrvatske i Republike Srbije”. Maksimalan broj bodova iznosi 50.
Vrednovanje ima i drugu fazu u kojoj je moguće dobiti maksimalno dodatnih 20 bodova.
Hoće li ih projekt i koliko dobiti, ovisi o tome koliki je “utjecaj projekta na razvoj prekogranične suradnje” te na “zadovoljavanje općih i javnih potreba zajednice Hrvata u Republici Srbiji te njihova povezanost s prekograničnim područjem u Republici Hrvatskoj”. Nakon što se projekti ocjene i boduju, ministar, u ovom slučaju HDZ-ov Šime Erlić, donosi odluku o odabiru projekata i potvrđuje iznos financiranja za svaki odabrani projekt. Kako se točno utvrđuje kome ide koliko novca – nije specificirano.
Dakle, iz navedenog je jasno da su kriteriji za bodovanje, u najmanju ruku, nejasni i široko rastezljivi pa ne čudi da se na listi odabranih projekata nalazi i ugradnja orgulja u neku crkvu ili gradnja parkinga, iako je upitno na koji točno način to smanjenje negativni demografski trend i pomaže zajednici na ostale nabrojane načine. Inače, javni poziv za dostavu projektnih prijedloga traje svega mjesec dana. Nedovoljno za udruge, ali dovoljno za župe koje projekte mogu vrlo lako pripremiti unaprijed.
Javnost nema uvid u bodovanje projekata
Problem je i činjenica da Ministarstvo uz odabrane projekte ne objavljuje broj bodova koje su dobili prema ranije navedenim kategorijama, nego samo navodi dodijeljeni iznos. Kada je Faktograf Ministarstvo pitao zašto nije moguće vidjeti te podatke odgovorili su nam kako se pri evaluaciji i objavi detalja o projektima primjenjuje praksa koja je prenesena iz europske “gdje broj bodova nije definiran kao obvezan javni podatak”. Kako bi to opravdali, poslali su nam poveznicu na smjernice Europske komisije o “komuniciranju o strateškim projektima”. Nigdje na 15 stranica tog dokumenta se ne spominje pitanje vidljivosti bodovanja niti je taj dokument uopće relevantan za ovaj program budući da se odnosi na projekte financirane EU novcem. Kako smo ranije naglasili, ovaj program se financira direktno iz proračuna.
Kada se ovom temom ranije bavio portal Telegram (program je aktivan od 2021.) tadašnja ministrica Nataša Tramišak odbila je otkriti broj bodova uz projekte uz izliku da ih ne mogu dostaviti “budući da se radi o tabličnim ocjenama povjerenstva po zadanim kriterijima” – što god to značilo. Ministar Erlić je nastavio netransparentnu praksu svoje prethodnice samo što je on, očito, sada pronašao drugu izliku da javnosti uskrati informacije.
Vrijedi napomenuti i kako Ministarstvo ne objavljuje i opise odabranih projekata, već samo njihova imena. Tako je bez novinarskog upita nemoguće doznati što stoji iza odabranih projekata župa koji se, primjerice, zovu “Brat uz brata, Hrvat uz Hrvata”, “Leopoldovom ljubavlju prema Hrvatskom narodu gradimo mostove i jačamo međusobno zajedništvo našeg naroda”, “Marija Mariji” ili “O vremena o običaji”. Tek nakon našeg upita doznali smo da se tu uglavnom skrivaju raznorazne obnove i sanacije lokalnih crkvi uz koje su župe, s namjerom da ih opravdaju, redovito dodavale i studijska putovanja i radionice o korištenju EU fondova. Ovdje još jednom naglašavamo – projekt se ne financira iz EU proračuna.
Nemoguće je doznati tko je odbijen
Dodatnu notu netransparentnosti u sve unosi i činjenica da nam je Ministarstvo odbilo dati i listu prijavljenih projekata koje su odbili, odnosno onih koji su ostali po strani zbog župa. To su pravdali zaštitom prijavitelja, odnosno GDPR-om. Tvrde kako “nisu u mogućnosti javno iznijeti podatke o njima, budući da u ovom smislu nisu korisnici javnog novca”.
Inače, spomenuto Ministarstvo novac župama od 2021. godine dodjeljuje i putem još jednog sličnog programa prekogranične suradnje s Bosnom i Hercegovinom. Faktografu tvrde kako će rezultati poziva za taj program biti objavljeni do polovice svibnja s obzirom na to da je proces evaluacije u završnoj fazi. Faktograf će, naravno, provjeriti i koliko je tu sredstava otišlo župama.
U nastavku donosimo detalje o projektima iz programa suradnje sa Srbijom u kojima su sudjelovale župe, a koje smo doznali tek nakon našeg upita Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU. Ove informacije inače nisu dostupne javnosti, iako se program financira njihovim novcem:
Brat uz brata, Hrvat uz Hrvata – energetska obnova župne crkve u Đurinu, nabava i postavljanje opreme na novom dječjem igralištu u Satnici Đakovačkoj te zajednička kulturna manifestacija
Leopoldovom ljubavlju prema Hrvatskom narodu gradimo mostove i jačamo međusobno zajedništvo našeg naroda – nabava i postavljanje novih elektronskih orgulja u crkvi te nabava i ugrađivanje toplotne pumpe za grijanje u dvorani župe Presvetog Trojstva u Maloj Bosni, nabava materijala, građevinski radovi i instalacija zvona u župi sv. Leopolda Mandića u Slavonskom Brodu, organizacija studijskih putovanja te radionice o korištenju EU fondova
Obnova crkve – obnova kulturnih i tradicijskih vrijednosti župe Jakšić i župe Bač – uređenje i sanacija crkve Sveti Pavao u Baču i Svete Barbare u Jakšiću te studijsko putovanje župi Sv. Pavao uz održanje radionice o kulturnoj baštini oba kraja
Zajednička obnova župnih crkava u Nuštru i Beškoj – uređenje crkve Duha Svetoga Nuštar te opremanje Župe Svete Terezije od Djeteta Isusa – Beška, organizacija edukacijskih programa
Unaprjeđenje uvjeta rada Centra za pružanje usluga u zajednici Vukovarsko-srijemske županije i Rimokatoličke župe Sveti Klement papa i mučenik – Hrtkovci – obnova fasade župe Sveti Klement papa i mučenik, označavanje vozila Centra za pružanje usluga u zajednici Vukovarsko-srijemske županije, opremanje kuhinje Centra za pružanje usluga u zajednici u Vukovarsko-srijemskoj županiji, uređenje i opremanje prostorije poludnevnog Centra za pružanje usluga u zajednici Vukovarsko-srijemske županije, uzajamni posjet prilikom završetka svih projektnih aktivnosti
Marija Mariji – radovi na objektu za prijem hodočasnika u Aljmašu, opremanje objekta u Beogradu za projekt prijema bolesnika koji dolaze na liječenje u Beograd, studijsko putovanje u Aljmaš i Beograd uz radionice o nacionalnim i EU sredstvima iz područja pripreme i provedbe EU projekata
Obnova župnih prostora u župi sv. Vinko Pallotti, Vinkovci i Rimokatolička župa Uznesenja Blažene Djevice Marije Zemun – obnova parkirališta za vjernike župe sv. Vinka Pallotija i župe uznesenja Blažene Djevice Marije Zemun te organizacija studijskog posjeta
Ulaganje u javno-društvenu infrastrukturu u prekograničnom području – rekonstrukcija prostora udruga na području Općine Tovarnik i obnovljeno svetište Gospe Snježne na Tekijama
Prekograničnom suradnjom Općine Bogdanovci i Župe Sv. Petra u Inđiji za dobrobit zajednice – uređenje Doma kulture u Petrovcima i obnavljanje župnog doma i pastoralnog centra Župe Svetog Petra u Inđiji
Vjera i identitet: program osnaživanja identiteta Hrvata na području Beogradske nadbiskupije – izgradnja fotonaponske elektrane na studentskom domu u Đakovu i opremanje Pastoralnog centra papa Ivan Dobri u Beogradu
O vremena, o običaji – uređenje pristupa župnoj crkvi, opremanje društvenog doma u Putinovcima, organizacija zajedničke tradicijske manifestacije
Vjersko-kulturna obnova – nabava opreme i adaptacija uprave Grada Kutjeva, obnova krova župe Sv. Lovre u Sonti te organizacija studijskog putovanja
Prekogranična suradnja Grada Pakraca i Župe Stari Žednik – sanacija Župnog doma u Žedniku, unaprjeđenje infrastrukturnih kapaciteta Grada Pakraca i organizacija aktivnosti suradnje Pakraca i Starog Žednika
Adaptacija Franjevačkog samostana Sveti Anto Padovanski i opremanje Klasične gimnazije fra Marijana Lanosovića u svrhu poticanja jednakih pristupa obrazovanju – radovi i opremanje Samostana Svetog Ante Padovanskog u Beogradu, opremanje STEM učionica u Klasičnoj gimnaziji fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti u Slavonskom Brodu, organizacija radionica u Slavonskom Brodu i Beogradu
