Dok se vlade, međunarodne organizacije i znanstvena zajednica trude stati na kraj učincima klimatskih promjena i naći način da se smanji ovisnost o fosilnim gorivima, društvenim mrežama šire se tvrdnje koje izazivaju zbunjenost i skepsu oko klime i energetske sigurnosti. Jedna od takvih je tvrdnja da na Zemlji ima beskonačno mnogo nafte i da se ljude zapravo obmanjuje, kako upozorenjima o štetnosti tog goriva, tako i upozorenjima o njegovoj dostatnosti.
“Zemlja proizvodi naftu
Milijarder John Catsimatidis, predsjednik i glavni izvršni direktor United Refining Company u intervjuu od 4. travnja 2022. daje zanimljivu izjavu kako je nafta beskonačna i da je proizvodi Zemlja te da ne dolazi od mrtvih dinosaura i tamo nekih fosila. Ovakve izjave nikako ne idu u prilog ne samo klimatskoj prevari nego još jednom segmentu iz naše svakodnevice, povijesti.
Kako će mrtvi dinosaur proizvesti naftu ako nikad nije ni postojao? Budalaštine na kvadrat. Ljudi svakakve bajke popuše. Ajde da djeca to progutaju ali matore konjine, pa nije mi baš jasno”, sadržaj je brojnih statusa koji posljednjih dana cirkuliraju Facebookom (1, 2).
U post je umetnut video (arhiviran ovdje) s hrvatskim titlovima. Video je isječak intervjua koji je John Catsimatidis, vlasnik lanca supermarketa Gristedes i direktor energetskih kompanija United Refining Company i Red Apple Group te čest komentator američke privatne kabelske televizije Fox News, dao za tu televiziju.
Intervju je snimljen u travnju 2022. godine, a na Foxovim internetskim stranicama dostupan je tek mali dio, onaj u kojem Catsimatidis govori o cijenama hrane, odnosno goriva. Isječak u kojem spominje američke i globalne zalihe nafte uglavnom kruži alternativnim kanalima: društvenim mrežama (1, 2) i platformama poput 9GAG-a i BitChutea. U domaćoj inačici videa, u trajanju od 43 sekunde, prema hrvatskim titlovima, Catsimatidis je rekao:
“Aljaska ima naftu za 100 godina. Više od 100 milijardi barela. Kanada ima 180 milijardi barela i tu se ne računa Arktički ocean. Samo od obale do obale Kanade i Aljaske, mislim, beskonačna je. Beskonačna jer Zemlja proizvodi naftu. Nije kao u starim danima kad su ljudi govorili od mrtvih dinosaura je. Nije od mrtvih dinosaura. Zemlja proizvodi naftu.”
Budućnost bez nafte veoma je izvjesna
Život bez fosilnih goriva, među kojima je i nafta, teško je zamisliv. Ona pokreću sve: transport, industriju, grijanje kućanstava. Fosilna su goriva neophodna za proizvodnju plastike, a ona se koristi za izradu gotovo svega, uključujući sintetička poliesterska i najlonska vlakna većine odjeće. A tu su i mnoge druge primjene kao što su gnojiva, lijekovi, kozmetika, proizvodi za čišćenje, sintetička guma itd.
Ipak, već neko vrijeme na globalnoj se razini raspravlja o tome kako smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, odnosno prijeći na obnovljive izvore energije. Glavni razlog su i klimatske promjene jer sve veća upotreba fosilnih goriva u industriji, transportu i građevinarstvu znači ispuštanje velike količine ugljičnog dioksida u Zemljinu atmosferu. Drugi je razlog to što je globalna količina fosilnih goriva ograničena.
Kada će svijet ostati bez nafte i fosilnih goriva, kompleksno je pitanje, ovisi o tome koliko je trenutno rezervi, koliko od tih rezervi je zapravo dostupno (ili će to postati), ili koliko će se smanjiti ovisnost o tim izvorima energije. S manjim odstupanjima, procjene su uglavnom da rezervi nafte imamo za još do 50 godina (iako su se procjene kroz godine mijenjale, ovisno o otkrivanju novih rezervi i tehnološkim naprecima poput hidrauličkog frakiranja, koje je omogućilo ekstrakciju ranije nedostupnih ugljikovodika).
Prema Upravi za energetske informacije SAD-a (EIA), očekuje se da će globalna opskrba sirovom naftom, drugim tekućim ugljikovodicima i biogorivima biti dostatna da zadovolji svjetsku potražnju za tekućim gorivima do 2050. godine. Uz napomenu da postoji velika neizvjesnost o razinama buduće ponude i potražnje tekućih goriva. EIA procjenjuje da bi se s vremenom globalne rezerve mogle povećati, ali nadu ulaže u nove tehnologije koje bi “povećavale proizvodnju na postojećim poljima”, ne i u nastanak nove nafte.
Sličnim se pitanjem bavio portal USA Today, kada je provjeravao točnost tvrdnje s društvenih mreža da se “globalne zalihe nafte obnavljaju brže nego što se crpe”. Kako je taj medij utvrdio, prema brojnim istraživačima i vladinim agencijama, nafta se ne obnavlja tako brzo kao što se crpi.
Nastala od prastarih ostataka životinja i biljaka
Naftu nazivamo fosilnim gorivom jer je nastala od organskih tvari, ostataka životinja i biljaka koje su živjele prije nekoliko milijuna godina u morskom staništu. Milijunima su godina ostaci ovih životinja i biljaka bili prekriveni slojevima pijeska, mulja i stijena. Toplina i pritisak iz tih slojeva pretvorili su te ostatke u ono što danas zovemo sirova nafta.
Rijetka su otkrića nafte u stijeni njezina nastanka. “Tektonskim poremećajima u Zemljinoj kori i zbog svoje manje gustoće u odnosu na vodu, nafta se tijekom vremena premještala od mjesta svojeg nastajanja u pliće zamke ili čak do površine. Zamka je izolirana pokrovnim naslagama koje sprječavaju migraciju nafte prema površini, čime se stvara ležište nafte koje ima dovoljno međusobno povezanih šupljina (tzv. porni prostor) što omogućuju premještanje nafte s velikih udaljenosti do bušotina pod normalnim gradijentima tlaka”, pojašnjeno je u Hrvatskoj enciklopediji.
Kada je portal FactCheck pisao o ovoj temi također je naglasio da je nafta ograničen resurs za koji su potrebni milijuni godina da se formira i ne može se obnoviti ni blizu onom brzinom kojom se koristi. “U svijetu postoji ograničena količina nafte. Nafta se stvara geološkim procesom koji traje milijunima godina. Svaka nova nafta koja se stvori stvara se vrlo sporo, dok ju mi trošimo prilično brzo”, rekao je tom portalu Andrew Kleit, profesor ekonomije i ekonomije okoliša na Sveučilištu Pennsylvania. Dodao je i da se oskudica nafte odražava na njenu tržišnu cijenu.
Dinosauri su postojali, ali nafta nije nastala iz njih
Jedno od najraširenijih uvjerenja o fosilnim gorivima jest da su te tvari nastale od dinosaura. No, ta je priča zapravo mit (1, 2, 3), a koliko su ga ljudi svjesni, teško je reći. Većina rezervi nafte formirana je prije 65 do 252 milijuna godina. Iako se to preklapa s “vremenima dinosaura”, nafta je nastala od ostataka algi i planktona. Ostaci dinosaura u tragovima se možda mogu pronaći u nekim fosilnim gorivima, ali to ne znači da su ona od njih nastala.
“Kosturi pretpovijesnih gmazova kao što su plesiosauri i ihtiosauri (od kojih se niti jedan ne ubraja u dinosaure) pronađeni su u istim geološkim slojevima kao i nafta, oni su možda kontaminirali naftno ležište. Ali reći da je nafta nastala od dinosaura je kao reći da se kruh pravi od insekata, samo zato što neki kukac povremeno upadne u mlin za brašno”, slikovito pojašnjava BBC-jev magazin Science Focus.
Ostataka dinosaura možda nema toliko u nafti, ali ih je pod drugim slojevima zemlje pronađeno toliko da je nemoguće poricati njihov postanak — kao što to čine korisnici društvenih mreža koji su podijelili sadržaj koji analiziramo. Paleontolozi su otkrili opsežne dokaze o dinosaurima, uključujući fosilizirane kosti, jaja, zube i otiske stopala, na svim kontinentima.
Tvrdnja da nafta nije nastala od dinosaura nije nikakva novost ili otkriće, a također ne dokazuje tvrdnju da oni nisu postojali. Podjednako tako, da se vratimo na početak teksta, neutemeljena tvrdnja da su globalne zalihe nafte beskonačne, ne dokazuje da su klimatske promjene prijevara. Bez obzira na trenutno stanje zaliha, znanstvena zajednica upozorava da je nastavak korištenja fosilnih goriva opasan za život na Zemlji.
