Premijer Andrej Plenković, suočen s neugodnim predizbornim pitanjem zašto na listama HDZ-a za parlamentarne izbore nema zakonski određenih 40 posto žena, krajem ožujka obećao je da će sastav Sabora, na kraju, biti balansiran i da će u njemu biti otprilike trećina žena. Na isti način kršenje zakona objašnjavao je i HDZ-ov međunarodni tajnik, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji je tada tvrdio da će HDZ imati više saborskih zastupnica nego sve druge stranke zajedno.
“Okolnosti su takve da mi imamo jako puno kandidata i kandidatkinja, nastojimo to balansirati. Jako je puno kriterija koji se moraju zadovoljiti i mislim da će na kraju sastav Sabora biti balansiran, i da ćemo, kao što je bilo u proteklom mandatu, imati otprilike oko trećine žena zastupnica”, objašnjavao je u kampanji Plenković zašto na listama HDZ-a nema 40 posto žena.
“Ono što mi uvijek postignemo, a postigli smo i u ovom mandatu Sabora, je da imamo saborskih zastupnica više nego što ima saborskih zastupnica ukupno, kada govorimo o svim ostalim političkim strankama. A tako će biti i ovaj puta”, rekao je tada Božinović.
No, to nije bio točan podatak niti u prošlom sazivu Sabora jer je HDZ na kraju tog saziva imao 19 zastupnica, a još tri su bile članice vladajuće većine. S druge strane, u oporbi je tada bilo 29 zastupnica.
HDZ nakon konstituiranja Sabora povećao broj na 15
Kao što je Faktograf pisao nakon parlamentarnih izbora, na izborima je u Sabor izabrano 37 zastupnica ili 25 posto od ukupnog broja saborskih zastupnika. Za tako mali postotak najzaslužniji je bio HDZ koji na 9 od 11 lista nije kandidirao zakonski određenih 40 posto žena pa je s njihovih lista izabrano samo sedam žena, od ukupno 61 mandata, što je dalo postotak od 11,4 zastupnica.
Tradicionalno, HDZ je taj broj žena povećao nakon prošlotjednog konstituiranja Sabora jer su dio muških saborskih zastupnika zamijenile zastupnice. Nakon tih zamjena, HDZ je u Saboru više nego udvostručio broj zastupnica pa ih sada ima 15. Prema saborskoj statistici, sam HDZ sada ima 55 zastupnika i zastupnica, a 15 žena čini postotak od 27,2 posto. To je još uvijek manje od “trećine” koju je prije izbora obećavao Plenković.
HDZ-ove liste su na izborima osvojile 61 mandat. Na njihovoj listi u Sabor je ušao i Hrvoje Zekanović iz Hrvatske demokršćanske stranke, Predrag Štromar iz HNS-a, Dario Hrebak i Darko Klasić iz HSLS-a, Veselko Gabričević iz HSU-a i nezavisna Marijana Petir. Kada se pogleda ukupna lista HDZ-a i partnera, u Saboru je sada 16 zastupnica od 61 mandata, što daje 26 posto, a taj je rezultat bliže četvrtini, nego Plenkovićevoj obećanoj trećini.
Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter
Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.
K tome, Božinović je obećao da će HDZ imati više zastupnica nego sve druge stranke ukupno. Na izbornim listama ukupno je izabrano 37 žena, od 151 zastupnika i zastupnica. Nakon što su po konstituiranju Sabora stranke napravile izmjene, u Saboru je sada 50 žena što je 33 posto, odnosno trećinu zastupnika i zastupnica sada čine žene. S obzirom da na HDZ i izborne partnere otpada 16 žena možemo zaključiti da niti u ovom sazivu HDZ nema više žena nego sve druge stranke ukupno.
Zaista je ispunjeno Plenkovićevo obećanje da će u Saboru biti oko trećina žena, no ne zaslugom HDZ-a nego, uglavnom, zbog toga što su oporbene stranke svoje klubove napunile zastupnicama.
Iako je na izborima dobio najviše mandata, HDZ nema najviše žena u Saboru.
Kada se pogledaju mandati SDP-a, koji je na izborima predvodio koaliciju “Rijeke pravde”, oni od 37 zastupnika i zastupnica imaju 16 žena ili 43 posto. Iz te su koalicije i zastupnice Marijana Puljak i Viktorija Knežević iz stranke Centar pa Dalija Orešković iz DO i SIP-a i Anka Mrak-Taritaš iz GLAS-a. S te četiri zastupnice “Rijeke pravde” imaju 20 žena od osvojenih 42 mandata na izborima što je 47 posto.
HDZ je saborsku većinu sklopio s Domovinskim pokretom, a za novu Vladu glasao je i dio manjina te nezavisna Vesna Vučemilović koja je mandat osvojila na listi Mosta i Hrvatskih suverenista.
Domovinski pokret ima dvije žene među ukupno 11 zastupnika i zastupnica, a u većini su samo muški predstavnici manjina, s obzirom da su dvije manjinske zastupnice na listi SDSS-a kojega je DP izgurao iz većine. Za potvrđivanje nove Vlade glasalo je 79 zastupnika i zastupnica od koji je bilo 18 žena, što je 22 posto.
Od većih lista u oporbi je ostao Možemo! koji od ukupno 10 zastupnika i zastupnica ima čak 8 žena ili 80 posto.
Most ima sedam zastupnika među kojima nije niti jedna žena. To je moglo biti drugačije da se nakon izbora bračni par Raspudić nije odvojio od Mosta jer bi u tom slučaju vjerojatno u klubu bila i Marija Selak Raspudić.
U novoj Plenkovićevoj Vladi samo dvije žene
Plenkovićev ignorantski stav prema ustavnoj vrednoti ravnopravnosti spolova pokazao se i kod slaganja nove Vlade HDZ-a, partnera i Domovinskog pokreta. Tako su svoje mjesto među 19 članova nove Plenkovićeve Vlade našle samo dvije žene – ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Time samo nešto više od 10 posto Vlade čine žene kojih nema na onim najvišim funkcijama – predsjednice i potpredsjednice Vlade.
Prošla Vlada Andreja Plenkovića izglasana je u srpnju 2020. godine. U prvom sastavu te Vlade bilo je 18 članova i članica među kojima i četiri ministrice – ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Tijekom mandata ta je Vlada dobila i potpredsjednicu iz redova SDSS-a Anju Šimpragu, dok cijeli mandat nije odradila Tramišak. Kada se gleda u postotku, većinu mandata je u toj Vladi bilo 22 posto žena.
Nikad manje žena u Plenkovićevoj Vladi
Prva Vlada Andreja Plenkovića izglasana je u listopadu 2016. godine te je na početku to bila Vlada HDZ-a i Mosta, a imala je 21 člana. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva bila je Martina Dalić, a u njoj su još bile i ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek te ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić.
Tijekom tog mandata Plenković je promijenio veliki broj ministara i ministrica, a promijenio je i koalicijskog partnera pa je na mjesto Mosta stigao HNS. Tijekom mandata povukla se Martina Dalić, ali je potpredsjedničko mjesto do srpnja 2019. imala Marija Pejčinović Burić koja je od lipnja 2017. bila ministrica vanjskih i europskih poslova. Tijekom mandata, Vesna Bedeković je zamijenila Nadu Murganić u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, dok je Marija Vučković zamijenila Tomislava Tolušića u Ministarstvu poljoprivrede. Blaženka Divjak je tijekom mandata zamijenila Pavu Barišića u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Darko Horvat je preuzeo ministarsko mjesto od Martine Dalić u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, dok je u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić zamijenio Gabrijelu Žalac. Zaključno, taj mandat je Plenković završio s četiri žene u Vladi.
Znači, Plenković nikada nije imao manje žena u Vladi nego što ih ima danas, a pri dnu ljestvice je i kad se gleda sastav prijašnjih vlada.
Usporedbe s prijašnjim vladama nezahvalne su zbog različitog sustava te različitog broja ministarstava, kao i pristupa angažiranju ministara bez portfelja, ali sa sigurnošću se može konstatirati da su gore od Plenkovićeve po tom pitanju bile vlade – devedesetih. U prvim vladama, Stipe Mesića i Josipa Manolića, nije bilo žena. Ratne Vlade Franje Gregurića i Hrvoja Šarinića imale su samo jednu ženu – Vesnu Girardi Jurkić kao ministricu prosvjete, kulture i športa.
Nije se proslavila ni Jadranka Kosor kao prva i jedina predsjednica Vlade od samostalnosti. Uz nju kao prvu osobu, u Vladi je bila još samo Martina Dalić.
I dok se na domaćem planu Plenković ne libi kršiti zakone koji imaju za cilj povećati broj žena u hrvatskoj politici, odnosno smanjivati broj žena u Vladi, premijer ipak drugačije djeluje kada se prebaci na europski teren. Tako je na listi HDZ-a za predstojeće izbore za Europski parlament od 12 kandidata i kandidatkinja pet žena čime je ta stranka ispunila zakonsku kvotu od najmanje 40 posto oba spola na listama.