Internetom se širi još jedna u nizu prevara (arhivirano ovdje) koja koristi identitet RTL-ovog urednika i voditelja Zorana Šprajca koja ima za cilj prikupljanje osobnih podataka i podataka o kreditnim karticama za navodnu, vrlo isplativu investiciju. U članku na sumnjivoj domeni aremdue.com objavljen je tekst pod naslovom “Hrvatska središnja banka tužila je Zorana Šprajca zbog izjava koje je dao u izravnom televizijskom prijenosu“.
Samim pregledom “intervjua”, jasno je da se ne radi o stvarnom intervjuu jer je cijeli razgovor usmjeren na platformu PPD Ege putem koje se navodno možete obogatiti. Šprajc u navodnom intervjuu razgovara s pjevačicom Majom Šuput kojoj je kroz cijeli intervju ime pogrešno napisano pa stoji “Maya Shuput”, a stranica imitira izgled portala Večernjeg lista.
Da je intervju na stranici aremdue.com lažan odnosno nije autentičan za Faktograf je potvrdio sam Zoran Šprajc. Također, poznati voditelj je zaista imao intervju s Majom Šuput u sklopu Uplift intervjua koji je objavljen na portalu Večernjeg lista u prosincu 2022., ali platforma PPD Edge nije bila tema razgovora.
Na samom kraju lažnog intervjua nalaze se upute o tome “kako početi zarađivati s platformom PPD Edge”. Tako se, osim unošenja osobnih podataka, od građana traži uplata minimalnog depozita od 250 dolara i od tog trenutka navodno počinjete zarađivati.
Radi se o vrlo sličnim prevarama onima o kojima smo pisali još u lipnju i kolovozu prošle godine, a tada su se u njima koristili lik i djelo Branimira Glavaša i Emila Tedeschog. Tad se radilo o ponudi za ulaganje u platformu GasProfit koja je također navodno omogućavala velike zarade. U oba slučaja također se radilo o intervjuima koji su se inače stvarno odvili (Saša Cvetojević s Emilom Tedeschijem i Zoran Šprajc s Branimirom Glavašem) samo što ni u jednom od slučajeva nisu razgovarali o platformama koje omogućuju zaradu.
Na dnu članka objavljeni su i lažni Facebook komentari koji potvrđuju navodno ogromnu zaradu ljudi koji su odlučili investirati u platformu. Na te navodne profile uopće nije moguće kliknuti što je još jedan znak da se radi o prevari.
Radi se o tipu prevare koja se naziva phishingom
Ova objava ima za cilj prikupiti vaše osobne podatke i natjerati vas da uplatite novac kako biste navodno zaradili, a sve kako bi ukrali vaše osobne podatke i podatke o bankovnom računu i iskoristili ih u zlonamjerne svrhe. Takva vrsta prevare naziva se phishingom i najčešće se odvija putem e-mail poruka koje izgledaju kao stvarne, ali sve češće se događa i na društvenim mrežama.
Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) navodi da se termin phishing odnosi na internetske prijevare u vidu lažnih e-poruka koje izgledaju kao da su ih poslale legitimne organizacije (primjerice banka, tijelo javne vlasti ili internet stranica za kupovinu), a koje primatelja navode na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka. Na ovaj način prevaranti dobivaju pristup korisničkim imenima, lozinkama ili podacima s kreditnih kartica.
Objavili su i apel svim građanima:
“Ne upisujte svoje osobne podatke, podatke o kreditnoj kartici, ne šaljite preslike osobnih iskaznica, pinove kartica, CVC kodove s kartica (zadnje tri znamenke na poleđini kartice), kao niti kodove koje generira mobilno bankarstvo. Institucije poput banaka, tijela javnih vlasti Vas neće tražiti da osobne podatke dostavljate putem e-maila. Također, imajte na umu kako je za uplatu na račun potreban samo IBAN/broj računa te ime i prezime vlasnika računa, a ne podaci s Vaše kartice (broj kartice, datum isteka i CVC kod)!”.
Napominju i da je obrazac takvih poruka je većinom isti: napadači koriste sličnu domenu e-mail adrese kao i organizacija kojom se predstavljaju, pozivaju na hitnu/brzu reakciju, poruke često sadrže gramatičke i pravopisne pogreške te od Vas traže određene osobne podatke, a najčešće se traži upisivanje podataka s Vaše kartice, što je slučaj i s prevarom o kojoj pišem koja koristi nazive emisije i lažnu Facebook stranicu medija kako bi navela čitatelje/građane da povjeruju da se radi o stvarnom intervjuu i prilici za zaradu.
Na stranicama AZOP-a mogu se pronaći i detaljno opisani primjeri phishinga, kako biste se lakše zaštitili.
Brojni su primjeri phishing prijevara, a jedna od češćih su i lažne nagradne igre koje se društvenim mrežama učestalo šire i koje često imaju za cilj prikupljanje osobnih podataka građana, o čemu je Faktograf pisao u više navrata.
