Saborski zastupnici Domovinskog pokreta Ivica Kukavica i Stipe Mlinarić Ćipe na konferenciji za medije u Saboru danas su upozorili na slučaj iz Kaštela gdje je u ponedjeljak član te stranke kažnjen sa 700 eura zato što je na kući izvjesio zastavu HOS-a s natpisom “Za dom spremni”.
“On je na obiteljsku kuću stavio zastavu HOS-a. Iz nekog razloga došla je policija i zastavu HOS-a je skinula, oduzela i napisala njemu kaznu u iznosu od 700 eura”, rekao je Kukavica.
“Pitamo se kako je to moguće u hrvatskoj državi napraviti. Kada smo vidjeli prekršajni nalog za narušavanje javnog reda i mira, to je članak 5. stavak 1., tu nigdje ne piše da je zastava HOS-a zabranjena, odnosno da je to zastava koja narušava javni red i mir”, kazao je Kukavica te dodao kako policija ne postupa jednako u slučajevima kada se vide zastave “koje su razarale i rušile Hrvatsku”.
“Prošle godine su Kolonu sjećanje predvodile postrojbe HOS-a, zastave su se vijorile svima pa i predsjedniku Republike, Vlade i Sabora i nikom nije napisana kazna. Što se promijenilo od onda do danas?”, upitao se Stipo Mlinarić Ćipe na konferenciji za novinare.
“Prije 15 dana u centru Zagreba se na Gay Prideu pojavi zastava Jugoslavije. Pitam samo je li ta osoba dobila kaznu od 700 eura. Za što je trebao dobiti kaznu. A ja ću vam reći da nije dobio kaznu”, rekao je Mlinarić Ćipe te dodao da su Migovi koji su napadali Hrvatsku imali na sebi jugoslavensku zastavu.
Što piše u Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira?
Kao što su rekli zastupnici Domovinskog pokreta, policija je njihova člana kaznila na temelju članka 5. stavka 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
“Tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 700 do 4000 eura ili kaznom zatvora do 30 dana”, stoji u stavku zbog kojeg je kažnjen muškarac.
Zastupnici Domovinskog pokreta su točno kazali da se ni u tom članku, ali niti u cijelom zakonu, ne spominje koje simbole je zabranjeno isticati.
Također, niti u drugim hrvatskim zakonima ne spominje se izričito da je zabranjeno isticati zastavu HOS-a s natpisom “Za dom spremni”, ali ni jugoslavensku zastavu, koju bi zabranio Domovinski pokret.
Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima
Vlada Andreja Plenkovića je još prije više od šest godina pitanje reguliranja korištenja simbola pokušala riješiti osnivanjem Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. Osnovano je nakon što su HOS-ove udruge 2016. godine u Jasenovcu postavile ploču s pozdravom “Za dom spremni”.
Vijeće je u ožujku 2018. godine donijelo zaključke koji su nazvani “Dokument dijaloga”. Kako je Faktograf tada pisao, Vijeće je donijelo neobvezujuće preporuke koje je Vlada mogla, ali nije morala, pretočiti u zakone.
Vlada do danas nije u zakone unijela niti jednu odredbu koja bi se odnosila na zabrane konkretnih simbola nedemokratskih režima.
Vijeće je najprije konstatiralo činjenicu da “u hrvatskom ustavnom poretku te kaznenom i prekršajnom zakonodavstvu već postoji generalna (kvalificirana) zabrana javne uporabe svih spornih obilježja” te da “postojeće prekršajno i kazneno zakonodavstvo u tom smislu sadržava mehanizme za djelotvornu prevenciju i kažnjavanje svakog tko javno upotrebljava sporna obilježja na način zabranjen člankom 39. Ustava”. Problem se krije u neujednačenoj sudskoj praksi.
Podsjetimo, članak 39. Ustava RH kaže: “Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti”.
“Primjeri takvih prima facie spornih obilježja mržnje su fašistički rimski pozdrav, tzv. Hitlerov pozdrav uz riječi Sieg heil, nacistički znak kukastog križa, nacistički znak ‘SS’, četnička kokarda, ustaško ‘U’, ustaški pozdrav ‘Za dom i poglavnika’ i ‘Za dom spremni’“, pojašnjavalo je Vijeće.
Petokraka i uzvik “Smrt fašizmu-sloboda narodu” nisu prikladni za zabrane, ne samo zbog europske prakse, već i zato što oni, za razliku od gore spomenutih, nemaju jednoznačno negativno značenje.
Vijeće ipak, radi načela pravne jasnoće, preporučuje blanketnu zabranu spomenutih prima facie spornih obilježja, ali “ne smatra neprihvatljivim” ni propisivanje iznimke kad je riječ o spornim obilježjima HOS-a.
Izuzeci od zabrane simbola HOS-a
U dokumentu je pisalo: “Demokratsko društvo mora poći od nužnosti uravnoteživanja javnog interesa društvene zajednice da se taj pozdrav ne pojavljuje u javnom prostoru, s jedne strane, i prava dijela hrvatskih branitelja na poštovanje vojnih insignija sa spornim pozdravom, pod kojim su se (htjeli to ili ne, slučajno ili namjerno, nesvjesno ili svjesno) oni borili u Domovinskom ratu za demokratsku Republiku Hrvatsku. Drugim riječima, u opisanim specifičnim okolnostima moglo bi se razmotriti uvođenje iznimke kada je riječ o javnoj uporabi pozdrava ‘Za dom spremni’. Racionalno je zaključiti da bi ta iznimka trebala biti sadržana u propisima kojima se uređuju prava hrvatskih branitelja, a mogla bi ići u dva smjera:
Prvo, ako se pojedine hrvatske vojne formacije prvotno osnovane izvan regularnih obrambeno-redarstvenih postrojbi RH, nesmetano koristile taj pozdrav kao ‘službenu’ oznaku na svojim zastavama, grbovima itd. u razdoblju od 1991. do 1995. godine ne bi postojala obveza uklanjanja spornog pozdrava s tih insignija
Drugo, buduća dopustivost javne uporabe spornih vojnih insignija morala bi se striktno vezati za događaje na kojima se, na javnim mjestima (uključujući groblja) odaje poštovanje braniteljima koji su poginuli za Republiku Hrvatsku boreći se pod tim insignijama. Izvan navedene iznimke, uređenje tog pozdrava i dalje bi bilo istovjetno uređenju svih ostalih prima facie obilježja mržnje”.
Plenković 2018.: Pozdrav na ploči HOS-a u Jasenovcu je neustavan
Nakon što je Vijeće donijelo te zaključke, premijer Andrej Plenković je na konferenciji za medije u veljači 2018. kazao da će “preporuke temeljito analizirati te vidjeti kako one mogu pomoći u promišljanju eventualnog daljnjeg poboljšanja zakonodavnog okvira”.
“Budući da je pitanje rada ovog Vijeća bilo povezano i sa konkretnim slučajem ploče HOS-a koja je bila postavljena u Jasenovcu, jasno je da je i Vijeće, a to je i vrlo čvrst i nedvosmislenim moj stav, da je pozdrav koji je na toj ploči, a koji je registriran kao dio statutarnih odredbi određenih udruga koje se vežu na aktivnosti HOS-a tijekom Domovinskog rata, suprotan Ustavu u Republici Hrvatskoj. Ali Vijeće je uvažilo i činjenicu da se u striktno pravno propisanim situacijama može koristiti kao iznimka uz posebno prethodno dopuštenje”, kazao je te 2018. godine Plenković na konferenciji za medije.
Iz te je izjave jasno da je tada Plenković smatrao kako se simboli HOS-a i pozdrav “Za dom spremni” mogu koristiti samo u iznimnim slučajevima uz prethodno dopuštenje.
Prijave i nakon prošlogodišnje Kolone sjećanja
Članovi Domovinskog pokreta, sadašnjih koalicijskih partnera Plenkovićeva HDZ-a, nisu na današnjoj konferenciji naveli da je takvo dopuštenje imao njihov član iz Kaštela. Ono što su članovi Domovinskog pokreta točno naveli, a to dokazuju i fotografije s prošlogodišnje Kolone sjećanja, je da je Vukovar na taj dan bio pun zastava s natpisom “Za dom spremni”.
No, i tada je Policijska uprava vukovarsko-srijemska prijavila jednog muškarca zbog isticanja zastave s nedopuštenim simbolima te još dvojicu muškaraca zbog “uzvikivanja i gestikuliranja nedopuštenog sadržaja”. Policija nije konkretno navela o kojoj se zastavi, povicima i gestikulacijama radilo, ali sva su tri muškarca prijavljena po istom članku kao i član Domovinskog pokreta iz Kaštela prije nekoliko dana.
Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, prema kojem je prijavljen član Domovinskog pokreta, HDZ-ova većina je mijenjala dva puta od objavljivanja preporuka Vijeća. No, i u izmjenama u rujnu 2022., kao i u onima iz travnja 2023. godine nisu se bavili konkretiziranjem koji bi simboli bili zabranjeni, već su samo mijenjali valutu i visinu kazni.
Iz toga se može zaključiti da premijer Plenković nema namjeru, na temelju preporuka Vijeća, jasnije zakonski odrediti koji simboli su zabranjeni, već se ta procjena i dalje prepušta policajcima na terenu i sucima na prekršajnim sudovima. Osim ako ga na to ne primoraju koalicijski partneri iz Domovinskog pokreta.
