Korisnik društvene mreže Facebook u više je navrata, prošle i ove godine, podijelio isječak saslušanja u kojem je pred Odborom za transport američkog Kongresa govorio kalifornijski kongresmen Doug LaMalfa, pri čemu je članove Odbora pitao znaju li koliki je postotak ugljičnog dioksida u atmosferi (1, 2, 3). Video isječak titlovan je na hrvatski.
Tema saslušanja, održanog u ožujku prošle godine, bila je pregled provedbe Zakona o investicijama u infrastrukturu i radna mjesta”.
“Koliki je postotak CO2 u atmosferi, probajte pogoditi”, pitao je LaMalfa, a njegovi kolege su odgovarali: pet, sedam i osam posto. Kongresmen LaMalfa tad zaključuje: “To pitam puno ljudi, jer sve što čujemo su klimatske promjene, klimatske promjene, CO2, CO2… Čuo sam nekoliko vas na panelu kako kažete da želite promijeniti svoja vozila na električna, iako nemamo električnu mrežu. A ja, kao poljoprivrednik, ne bih bio baš sretan da moram pospremiti i zamijeniti 300 tisuća, 500 tisuća, milijune dolara vrijednu opremu, jer netko želi da ona bude električna. Odgovor je: 0,04 posto. Ne jedan posto, ne 0,5 posto, nego 0,04 posto i porastao je s 0,03 posto tijekom posljednjih nekoliko desetljeća. Zbog toga se na nas vrši pritisak, zbog sićušne promjene u razini CO2.”
Cjelovito izlaganje sa saslušanja pred kongresnim Odborom za transport dostupno je internetskoj stranici Odbora, odnosno na platformi YouTube.
Da, udio CO2 u atmosferi je 0,04 posto, ali to nije beznačajno
Govoreći o udjelu ugljičnog dioksida u atmosferi, kongresnik LaMalfa iznio je približno točan podatak. Prema podacima Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA), koje djeluje u okrilju Ministarstva trgovine SAD-a, u svibnju 2022. godine udio ugljen dioksida u atmosferi iznosio je 421 dijelova na milijun (ppm), odnosno nešto više od 0,04 posto.
Kad su ovi rezultati istraživanja objavljeni, iz Nacionalne uprave za oceane i atmosferu naglašeno je da je prije industrijske revolucije “razina CO2 dosljedno bila oko 280 dijelova na milijun”. Od tada do današnjih dana, navedeno je, “ljudi su proizveli procijenjenih 1,5 trilijuna tona zagađenja CO2, od čega će veliki dio nastaviti zagrijavati atmosferu tisućama godina”. U ožujku tekuće 2024. godine, prema mjerenju s postaje Mauna Loi na Havajima, udio CO2 u atmosferi iznosio je 426 dijelova na milijun (ppm).
Iako je riječ o uistinu sićušnom udjelu CO2 u atmosferi, posljedice koje on izaziva nipošto nisu sićušne, niti zanemarive. Stoga se istupom kongresnika LaMalfe već bavilo nekoliko američkih fact-checking portala.
Portal PolitiFact, primjerice, navodi da CO2 uistinu ima samo 0,04 posto udjela u atmosferi, ali i upozorava da se u predmetnom videu “zanemaruje da je to ogromna klimatska prijetnja”. Stručnjaci za okoliš koje su kontaktirali novinari spomenutog portala redom upozoravaju na opasnost ovakvog udjela CO2 u atmosferi.
“Ključ snažnog utjecaja ugljičnog dioksida na klimu je njegova sposobnost da apsorbira toplinu koja se emitira s površine našeg planeta, sprječavajući je da pobjegne u svemir. Danas je razina ugljičnog dioksida viša nego ikada u ljudskoj povijesti”, istaknuo je Jason West, profesor znanosti o okolišu sa Sveučilišta Sjeverna Karolina.
Znanstvenik s područja klimatske fizike Yochanan Kushnir istaknuo je da prisutnost CO2 i u relativno malim količinama u usporedbi s cjelokupnom masom atmosfere dovodi do globalnog zatopljenja, a njegov kolega Robert Brecha sa Sveučilišta Dayton istaknuo je da je besmisleno tvrditi da CO2 nije važan jer je njegov postotni udio u atmosferi malen. “0,04 posto moje tjelesne težine odgovaralo bi kancerogenom tumoru promjera oko 1,5 milimetar. Bio bih prilično zabrinut da se to pojavi negdje na mom tijelu”, slikovito se izrazio Brecha.
Fact-checkeri portala USA Today, pak, kontaktirali su jednog od vodećih američkih klimatskih znanstvenika, profesora Sveučilišta Pennsylvania Michaela Manna.
“Ovo je jedna od najglupljih tvrdnji onih koji poriču klimatske promjene. Da, danas je CO2 oko 420 dijelova na milijun u atmosferi. To možda zvuči kao mala količina, ali relativno mala količina vrlo snažne tvari može imati ogroman utjecaj. Koncentracija CO2 u atmosferi je 50 posto viša od predindustrijske razine od 280 dijelova na milijun. Ovo povećanje razine ugljičnog dioksida već je zagrijalo planet, uzrokujući dramatičan gubitak leda, porast razine mora i ekstremnije vremenske događaje. Posljedice će biti još gore ako nastavimo sagorijevati fosilna goriva”, pojasnio je Mann.
Dezinformacija koja se vraća
Sićušan postotak udjela CO2 u atmosferi i ranije je zbunjivao u klimatsku problematiku slabije upućeni dio javnosti. Istim povodom Faktograf je pisao u siječnju prošle godine, navodeći objašnjenje Yochanana Kushnira, profesora na Opservatoriju Lamont-Doherty Earth u sklopu Sveučilišta Columbia, koji je objasnio kako CO2 djeluje u atmosferi. On je istaknuo da “kisik i dušik, od kojih se sastoji oko 99 posto atmosfere, ne mogu apsorbirati infracrveno zračenje koje Zemlja emitira, već da je to “zadatak” upravo vodene pare i CO2”.
“Znanstvenici kažu da bi udvostručenje CO2 moglo povećati prosječnu globalnu temperaturu Zemlje između dva i pet stupnjeva Celzijusa. Već povećavamo količinu energije koja se odbija natrag na Zemlju. I vodena para i CO2 odgovorni su za globalno zagrijavanje, a kada povećamo CO2 u atmosferi, oceani se zagrijavaju, što neizbježno izaziva povećanje vodene pare. Iako nemamo načina kako kontrolirati vodenu paru, možemo utjecati na količine CO2”, obrazložio je profesor Sveučilišta Columbia.
Slično je za Faktograf, u jednom od ranijih tekstova na ovu temu, govorio i profesor Geofizičkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Branko Grisogono.
“Točno je da je najjači staklenički plin vodena para, međutim s porastom CO2 u atmosferi podiže se i temperatura atmosfere. To znači da može biti u zraku i više vodene pare, jer joj s malim porastom temperature zbog porasta CO2, poraste i ravnotežni tlak u atmosferi. Porast temperature zraka od jedan stupanj Celzija dovodi do potencijalnog porasta količine vodene pare za sedam posto. Drugim riječima, CO2 otvara manevarski prostor za više vodene pare u atmosferi, koja je najjači staklenički plin. Tako počinje takozvana pozitivna sprega ili positive feedback: jedno pojačava drugo. CO2 podiže temperaturu – dobivamo više vodene pare – dobivamo novi skok itd. Može se reći da CO2 i ostali plinovi staklenika pojačavaju svoje međusobne efekte. U geološkoj prošlosti količina CO2 je rasla nakon porasta srednje temperature zraka. Međutim, u aktualnim klimatskim promjenama ide obrnuto: prvo CO2 ide gore, a iza toga raste srednja temperatura”, rekao je Grisogono.
Utjecaj klimatskih promjena se jasno vidi
U članku na portalu američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA), objavljenom prošle godine, kad je razina CO2 u atmosferi za 50 posto nadmašila onu iz predindustrijskog vremena, navedena je i izjava administratora NOAA-e Ricka Spinrada, koji je upozorio da utjecaj klimatskih promjena oko nas možemo vidjeti svakoga dana.
“Neumoljivi porast ugljičnog dioksida izmjeren na Mauna Loi oštar je podsjetnik da moramo poduzeti hitne, ozbiljne korake kako bismo postali spremnija nacija za klimatske promjene”, poručio je Spinrad američkoj javnosti. Razina CO2 u atmosferi, navodi se dalje u članku, sada je usporediva s klimatskim optimumom pliocena, prije između 4,1 i 4,5 milijuna godina, kada su razine bile blizu ili iznad 400 dijelova na milijun. Tijekom tog razdoblja, istaknuto je, “razine mora bile su između pet i 25 metara više nego danas, dovoljno visoke da potope mnoge od najvećih modernih gradova.”
Iz svega navedenog jasno je da udio CO2 u atmosferi od 0,04 posto nipošto nije podatak koji bi nas trebao relaksirati. Naprotiv, u pitanju je zabrinjavajuće visoka razina udjela ugljičnog dioksida, koja je u stanju promijeniti klimatske obrasce i čovjeku znatno otežati život na Zemlji.
