U petak, 20. prosinca, oko 9 i 50 sati 19-godišnji mladić ušao je noseći sa sobom oštri predmet u Osnovnu školu Prečko. U napadu je od zadobivenih ozljeda preminuo sedmogodišnji dječak, a pet osoba završilo je u bolnici – učiteljica koja je skočila u obranu djece, još troje djece različite dobi, kao i sam napadač koji je neposredno prije uhićenja pokušao suicid.
Prvu službenu informaciju o događaju objavila je toga dana Policijska uprava zagrebačka koja je u kratkom priopćenju navela da je “19-godišnji hrvatski državljanin oštrim predmetom u odgojno-obrazovnoj ustanovi na području Prečkog ozlijedio učiteljicu i nekoliko učenika”, da je “napadač pod nadzorom policije”, potom da se “ozlijeđenima pruža liječnička pomoć” te da je “od posljedica ozljeda jedno dijete je preminulo”.
Vrlo brzo nakon 10 sati ujutro prve vijesti o napadu u zagrebačkoj osnovnoj školi odjeknule su u medijima, a još su se brže počele širiti društvenim mrežama. Uz službene informacije, izjave očevidaca i analize stručnjaka, ali i izraze podrške i sućuti stradalima, društvenim su mrežama odmah nakon događaja počele kolati pretpostavke i neprovjerene informacije, prvenstveno o motivima napada.
Što su otkrili dužnosnici o tragediji?
Ministar Davor Božinović je u prvoj izjavi nakon napada, uz informacije koje je već ranije objavila policija, kazao i da je 19-godišnjak bio učenik te škole, a živio je u njezinoj blizini. Kazao je da je počinitelj uhićen deset minuta nakon dojave policiji u obližnjoj zgradi Doma zdravlja gdje su ga policajci spriječili da počini samoubojstvo. Dodao je da je počinitelj već bio evidentiran zbog psihičkih smetnji.
Toga dana, na nacionalnim televizijama gostovali su i glavni ravnatelj policije Nikola Milina te načelnik zagrebačke policije Marko Rašić. Rašić je rekao da je očevid na mjestu događaja završen, dok je Milina kazao da će se o motivu moći govoriti tek nakon kriminalističkog istraživanja. Policijski dužnosnici otkrili su da je policija obavila razgovore s napadačevim roditeljima, kao i niz razgovora i s drugim osobama za koje pretpostavljaju da mogu dati određene činjenice važne za kriminalističko istraživanje, dok će s napadačem policija razgovarati kada se oporavi. Naveli su i da u nastavku istrage prikupljaju obavijesti i od zdravstvenih djelatnika jer je napadač već bio evidentiran zbog psihičkih smetnji. Milina je potom otkrio i da mladić ranije nije bio zabilježen kao počinitelj kaznenih djela, a Rašić je precizirao da će 19-godišnjak biti prijavljen za teško ubojstvo i za četiri kaznena djela teškog ubojstva u pokušaju.
Ministarstvo zdravstva potvrdilo je Hini da je pokrenulo zdravstvenu inspekciju u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u Jankomiru gdje se liječio osumnjičeni 19-godišnjak. Počinitelj je u subotu operiran, a najnovije informacije iz bolnice, koje je u nedjelju objavila Hina, su da je skinut s mehaničke ventilacije te da diše samostalno i u konzilijarnom je psihijatrijskom tretmanu. I troje učenika koji se nakon tragičnog napada nožem u osnovnoj školi oporavljaju u zagrebačkim bolnicama u dobrom su i u stabilnom stanju, a i učiteljica diše samostalno i stabilno je.
Od pretpostavki do dezinformacija
Hrvatsko novinarsko društvo, Zagrebačko psihološko društvo, Centar za zdravlje mladih, UNICEF Hrvatske i Vijeće za elektroničke medije u petak su odmah reagirali upozorenjima da se o ovom tragičnom događaju izvještava odgovorno, bez senzacionalizma i detalja, kako bi se izbjegla dodatna trauma za obitelji i zajednicu. Naglasili su da “objavljivanje detalja, neprovjerenih informacija, a posebno potresnih osobnih ispovijesti neposrednih svjedoka, pa i kada ih svojevoljno žele ispričati, može biti opasno”.
Unatoč tome, u javnom su prostoru u roku od sat vremena počele kolati razne informacije, a šok, strah i neizvjesnost koju su ljudi osjećali, doveli su do brojnih pretpostavki koje su pokušale dati odgovor na pitanje – zašto se ovo dogodilo?
Neki su za psihičke probleme mladića koji su ga doveli do ovog čina na TikToku krivili pandemiju koronavirusa i zatvaranja. Liječnici i medicinske sestre proglašeni su licemjerima jer su sad zabrinuti za mentalno stanje djece, a “šutjeli su dok su govorili da ta djeca virusom mogu ubiti svog baku i djeda”, smatrajući da su djeci tako nametnute traume kojih se još uvijek nisu riješili.
U jednom je videu krivica bačena na Lex AP. Radi se o izmjenama Kaznenog zakona u koje je uvršteno i novo kazneno djelo (članak 307 a) neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, poznatijeg pod kolokvijalnim imenom “Lex AP”. Korisnik se u videu pita tko štiti zločince i nije li ovaj događaj posljedica tog zakona.
Budući da je majka napadača o svom sinu za medije ispričala kako je nekoliko puta bio na liječenju u Jankomiru gdje je, navodno, upozoravala liječnike da ga zadrže, ali oni su ga pustili kući, mnogi su se obrušili na liječnike i zdravstveni sustav. Svaljivanje krivice na jednu osobu dovelo je do toga da se u jednom videu ne samo poziva na odgovornost liječnika, već korisnik poziva na nasilje i govori kako bi on napadača zatvorio “u jednu prostoriju i pustio sve roditelje da oni to s njim riješe do kraja” dodajući da će sad građani napadaču plaćati hranu u zatvoru idućih 20 godina.
Dio korisnika okrivio je za sve Zapad i Ameriku, tvrdeći da smo ovakve scene prije 10 godina gledali samo na televiziji. To, također, nije u potpunosti točno. Express je pobrojao neke slučajeve nasilja i napada u školama kojima smo svjedočili u posljednjih 30 godina, ali i u ranijem vremenu, sedamdesetih, iako se nikad do sad nije dogodio ovakav nasumični napad na djecu. Neki su u cijelu priču upleli migrante “koji vrijede više od rođenog Hrvata” i Zagreb usporedili s Bangladešom, a širi se i ideja da je sve objašnjeno u dokumentarnom filmu “Impact” koji prema teoretičarima zavjere “donosi istinu o nasilju u svijetu”.
Zabrinjava velik broj videa na TikToku u kojima se poziva na nasilje, bilo prema napadaču, bilo prema “odgovornima”. Neki korisnici smatraju da zakoni ničemu ne služe i da pravdu treba uzeti u svoje ruke, pozivaju na javni linč, brutalnu likvidaciju, nadaju se “da neće živ izaći iz policijske postaje” i slično.
Brojni korisnici su, suprotno savjetima stručnih službi, uporno pozivali na objavu imena i žrtve i napadača.
Suluda teorija o UDBA-škim ratnicima
Na najmanje desetak profila na Facebooku, također, objavljen je identitet i fotografija ubojice iz Prečkog, ispod kojih se u dijelu komentara poziva na njegovu likvidaciju, neki traže ponovno uvođenje smrtne kazne, dok se dio pita što javnost dobiva takvim objavama.
U jednom od statusa se za napad optužuju “udbaški ratnici”, navodi se da je netko napadača financirao kako bi mogao kupovati noževe i fantomke, dodaje se da su dva masakra u Srbiji i napad u Prečkom “djelo iste kuhinje”, odnosno “srpskog sveta”. Potom se za ubojstvo djeteta optužuju premijer Andrej Plenković, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, Vladimir Šeks i Mate Granić i “ostala udbaška klika”. Kao “dokaz” da se indirektni ubojica djeteta u Prečkom nalazi u državnom vrhu navodi se samo činjenica da je ministrica zdravstva Irena Hrstić posjetila i ubojicu u bolnici. Naravno, iz dosad poznatih informacija, napadač iz Prečkog nije ima nikakve veze ni s UDBA-om, ni s masakrima u Srbiji, ni sa srpskim svetom, a niti s hrvatskim državnim vrhom. Jedina provjerljiva informacija u cijeloj konstrukciji je da je ministrica zdravstva zaista posjetila ubojicu u bolnici i premda nije otkrila detalje razgovora s njim, istaknula je da je razgovor vodila kao liječnica, a ne ministrica.
Službenih informacija o liječenju na Klinici za psihijatriju Sveti Ivanu još nema
Također, u statusima na Facebooku s fotografijom i identitetom ubojice, navode se teorije da bi ubojica mogao biti proglašen neubrojivim zbog toga što je objavljeno da je imao psihičkih problema. I u tim se teorijama još uvijek “barata” samo sa pretpostavkama, s obzirom da će o eventualnoj ubrojivosti ili neubrojivosti odlučivati sud nakon što se nad mladićem provede psihijatrijsko vještačenje.
Naravno, nakon ovako tragičnog događaja, odmah su se u javnosti počeli tražiti i krivci koji su odgovorni za tragediju. I tu se, u razvijanju teorija na Facebooku, u velikom dijelu koristi objavljen podatak da se mladić liječio zbog psihičkih problema. Bez ikakvih dokaza ili dublje analize liječenja mladića, mnogi komentatori krivnju prebacuju na liječnika kod kojeg se mladić liječio. Prozivaju se djelatnici klinike u Jankomiru, a bez provjerenog podatka tko je zapravo liječio mladića ubojicu. U ovome trenutku takva teorija je potpuno bespredmetna, s obzirom da ne postoji niti jedan službeni dokument, šira analiza ili dublja ocjena tog segmenta cijele priče o tragediji u Prečkom. Kao što smo već naveli, Ministarstvo zdravstva potvrdilo je Hini da je pokrenulo zdravstvenu inspekciju u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u Jankomiru gdje se liječio osumnjičeni 19-godišnjak. No, ta inspekcija tek je pokrenuta, a njezini rezultati još nisu poznati javnosti.
Zaključno, nakon tragedije u školi u Prečkom, na društvenim mrežama pojavio se cijeli niz dezinformacija, poziva na linč okrivljenika i njegova liječnika, a razvijaju se i teorije o tom događaju na temelju nepotvrđenih informacija. Mnogi su činjenicu da je istraga još u ranoj fazi i da službenih podataka nema previše, iskoristili kako bi društvenim mrežama proširili potpuno nepotvrđene teorije zavjere i širili mržnju prema određenim pojedincima i društvenim skupinama u vremenu kada se država i društvo pokušavaju suočiti s posljedicama ovog traumatičnog događaja u školi u Prečkom.
