Ova kampanja za predsjedničke izbore istaknula se u odnosu na prethodne kampanje po tome što se velik dio političke bitke ovaj put odvija na TikToku, platformi koju hrvatski političari do ove godine nisu previše koristili.
Početkom godine objavili smo analizu kako hrvatski političari koriste i kotiraju na TikToku uoči superizborne godine i pokazalo se da uz pojedine iznimke poput Mislava Kolakušića, stranke Most i Ivana Pernara stranke generalno ne koriste TikTok (dovoljno dobro) za političku propagandu.
Tijekom godine to se počelo mijenjati, a izbori za Europski parlament donijeli su i neka iznenađenja. Najveće je bilo ono mlade predstavnice generacije Z Nine Skočak koja je osvojila visokih 22.283 glasova. Premda joj to nije bilo dovoljno za ulazak u EU parlament, zahvaljujući promociji na TikToku osvojila je daleko više glasova od etabliranih političara poput Bože Petrova (10.231 glasova) ili Valtera Flege (18.876 glasova).
No, tek je kasna jesen uoči predsjedničkih izbora dovela većinu relevantnih sudionika na TikTok.
I prije službenog početka kampanje većina kandidata otvorila je svoje profile na toj društvenoj mreži, a iznimke su aktualni predsjednik Zoran Milanović koji nema službeni profil, kao i Branka Lozo koja koristi profil svoje stranke Dom i nacionalno okupljanje za političku promidžbu.
Kandidati o sebi
Jedino su Miro Bulj i Dragan Primorac profile na TikToku otvorili proljetos, dok su ostali s TikTokom krenuli nakon rujna.
Pregledom objavljenih videa na njihovim profilima zaključili smo da većina kandidata objavljuje klasične političke poruke koje žele prenijeti svojim biračima.
Ako pogledamo sadržaj i poruke, kandidat Mosta Miro Bulj, nezavisni kandidat Tomislav Jonjić te kandidatkinja stranke Domino Branka Lozo biračima su se obraćali isključivo s političkim porukama, vrteći se oko glavnih ideja koje zastupaju poput “zaustavljanja ilegalnih migracija” i “vraćanja činova generalu Mirku Norcu” (Bulj), “obračuna s jugoslavenskim naslijeđem” i lustracije (Jonjić), te “kršćanske kulture i tradicije” i “rodne ideologije” (Lozo).
Puno osobniji i neposredniji u pristupu bili su ostali kandidati koji su se nerijetko prikazivali i u osobnim okruženjima – dok kuhaju ili govore o djetinjstvu (Kekin), dok se bave sportom ili otkrivaju što uvijek nose sa sobom (Primorac), kako kampanja izgleda iza kulisa ili kako se našaliti na račun drugih u nekoliko sekundi skeča (Selak Raspudić), dok beru masline ili razgovaraju s ljudima (Tokić Kartelo).
Kad govorimo o tome s kojim od tih sadržaja su najbolje prošli na TikToku, odgovor nije jedinstven i ne može se svesti pod zajednički nazivnik. Ovisno o kandidatu, njegovim političkim porukama i publici, razni su sadržaji bili uspješni.
Čini se da su Hrvati još uvijek osjetljivi na temu pandemije i koronavirusa jer je video u kojem targetira bivšeg ministra Vilija Beroša i jedan od njegovih govora u vrijeme pandemije, apsolutni pobjednik na profilu Mire Bulja na TikToku sa 75.800 pregleda.
Najpopularniji Jonjićev video s 18.200 pregleda je onaj u kojem govori o svojim roditeljima koji su, kako je rekao, bili politički zatvorenici, a Lozo se proslavila objavivši fotografiju navodnog muškarca u suknji kao “transvestita u pratnji djece na izletu” koja je prikupila 57.300 pregleda.
Krajnje neformalnim komentarom o suludim akcijama koje roditelji danas moraju poduzimati za proslavu dječjeg rođendana, Marija Selak Raspudić dobila je najgledaniji video na svom profilu sa 210.300 pregleda, a Niko Tokić Kartelo za viralnost na svom profilu može zahvaliti – mami. Nakon što se proslavio poručujući mami u suzama da je uspio prošavši u predsjednički utrku, video u kojem objašnjava da se rasplakao jer je “čovjek od krvi i mesa” te pitao pratitelje kad su oni zadnji put plakali, privukao je više od 382.000 pregleda.
Jedan od događaja koji je obilježio ovu predsjedničku kampanju svakako je susret Mile Kekina, supruga kandidatkinje Ivane Kekin, s Nikicom Jelavićem na kavi, o čemu je Ivana Kekin više puta, i na TikToku, govorila, uglavnom braneći se da je stvar namještena da bi je se diskreditiralo. Međutim, unatoč tome, najgledaniji video na njezinom profilu je njezin govor u Saboru u kojem nabraja zašto Dragan Primorac nije dobar kandidat, a privukao je čak 880.300 pregleda.
Premda je TikTok, kako smo doznali nakon našeg upita ima li Primorac botove na profilu, s profila Dragana Primorca uklonio preko 7.000 botova, odnosno neautentičnih pratitelja, HDZ-ov kandidat ipak je svojim najviralnijim videom, brzopoteznim odgovorima Mojmiri Pastorčić u RTL Direktu, privukao 118.200 pregleda.
Drugi profili o kandidatima
Osim službenih profila kandidata, na TikToku se nalazi cijeli niz profila koji objavljuju sadržaj u korist ili protiv pojedinih kandidata.
Tako primjerice, premda nema službeni profil na TikToku, Zorana Milanovića prati i promovira profil Zokipedia, otvoren u studenom ove godine. Ovaj profil od ostalih službenih profila kandidata razlikuje humor i brdo zabave u odnosu na protukandidate. Tko god stoji iza ovog profila, potrudio se koristiti brojne specifične karakteristike ove platforme, poput dodavanja glazbe, filtera, montiranih segmenata i sličnih detalja za privlačenje mlađe publike.
Unatoč tome, ne može se reći da su videi na ovom profilu znatno gledaniji u odnosu na službene profile. Najviralniji, s 217.400 pregleda, traje samo šest sekundi i prikazuje dvije mlade djevojke s leđa kako nešto snimaju, a kad se razmaknu, vidimo da snimaju Zorana Milanovića.
Mariju Selak Raspudić, i puno prije objave predsjedničke kandidature, na TikToku podržava profil Fenomentastic, no koncentrira se na objave njezinih izjava i stavova u javnim nastupima.
U studenom je otvoren i profil Ivo kanader koji objavama podržava Ivanu Kekin. Premda nema velik broj objavljenih videa, oni su kratki, montirani od više scena s brzim izmjenama, sa sarkastičnim komentarima u natpisima te su privukli velik broj pregleda i interakcija.
Velikim dosegom objava, brojem pratitelja i interakcija ističu se dva profila koja nam je TikTokov algoritam u pretrazi ponudio.
King Invictus, koji se opisuje kao “vijesti bez filtera”, s nešto manje od 15.000 pratitelja i preko 420.000 lajkova. U videima je nekad sarkastičan, nekad prenosi vijest samo s kratkim opisom, nekad uz komentar, često napada vladajuće, Andreja Plenkovića, Domovinski pokret, a u svakom videu poziva pratitelje da opširnije snimke mogu gledati na njegovom kanalu na YouTubeu.
Drugi je Politika za gen Z, profil koji napada vladajuće i favorizira oporbene zastupnice, posebno Daliju Orešković, Sandru Benčić, Sanju Radolović, Sabinu Glasovac te – Ivanu Kekin. Taj profil ima 11.000 pratitelja i više od pola milijuna lajkova. Izjavama zastupnica koje prenose često dodaju zabavnu glazbu, emotikone i druge alate zahvaljujući kojima i dopiru do gen Z generacije.
Dezinformacije i kršenje pravila platforme
U ovom se trenutku već može zaključiti da se TikTok pokazao kao odličan alat za promociju političkih stavova, no pokazalo se i da se može iskoristiti za širenje dezinformacija te ozbiljno utjecati na percepciju javnosti.
Europsko zakonodavstvo propisuje da digitalno okruženje mora biti sigurno, transparentno i pouzdano, posebice u izbornom periodu, a na primjeru Rumunjske pokazalo se da to nije uvijek tako.
Europska unija još uvijek istražuje ulogu TikToka u kampanji nakon koje je samostalni kandidat, krajnje desni populist Călin Georgescu izašao kao neočekivani pobjednik prvog kruga.
Georgescu je na TikToku u samo dva mjeseca postigao viralnost koju su izgradila prva tri kandidata u 11 mjeseci, hvalio se kako je sam vodio kampanju bez sudjelovanja u debatama, a ankete su ga jedva prepoznavale kao kandidata. U međuvremenu je troje rumunjskih influencera priznalo da su plaćeni za promoviranje Georgescua na TikToku, a osim što se radi o kršenju standarda TikToka koji ne dopuštaju plaćene političke oglase, ovdje je riječ i o potencijalnom kršenju rumunjskih izbornih regulacija. Također, dokumenti rumunjskog vijeća sigurnosti pokazuju da je zemlja bila meta “agresivne hibridne ruske akcije” tijekom nedavnih predizbornih kampanja. Zbog svega, rumunjski je ustavni sud poništio rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora i odlučio da se cijeli proces mora ponoviti.
Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter
Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.
Hrvatska predsjednička kampanja na TikToku ne može se zasad uspoređivati s takvim scenarijem, no osim sarkazma, neugodne i često neosnovane kritike, oštrih riječi i prostota zabilježene su dvije situacije u kojima su značajno kršena pravila platforme.
Jedan od profila koji je vodio kampanju protiv stranke Možemo, a od početka kampanje i protiv njihove kandidatkinje Ivane Kekin – Ne možemo, širio je lažne i difamacijske sadržaje zbog čega ga je Gong prijavio, a TikTok uklonio. To, dakako, nije spriječilo nastanak druge verzije istog profila, ali zadržan je i niz drugih koji osim vlastitog sadržaja, generički dijele sadržaj jedni od drugih (1, 2, 3, 4).
Druga situacija ticala se HDZ-ovog kandidata Dragana Primorca. TikTok je nakon upita Faktografa o nerazmjeru u broju pratitelja i lajkova na njegovom profilu što je, pak, prvi spomenuo profil Politikahr na TikToku, odgovorio da su s profila Dragana Primorca uklonili preko 7.000 botova, odnosno automatiziranih računa kojim upravlja algoritam, a ne stvarna osoba, kako botove objašnjava CERT.
Priprema za lokalne izbore
Kao što smo spomenuli, Gong je upozorio TikTok, DIP i HAKOM na nekoliko objava u kojima se šire neistine o Ivani Kekin i pokušava se utjecati na izbore, kako bi sačuvali integritet hrvatskih predsjedničkih izbora. Radilo se o više desetaka objava s velikim dosegom i o profilima koji su prije objave predsjedničkih kandidata, koristili platformu za napade na stranku Možemo. Objave vrlo sličnog ili identičnog sadržaja na više profila dale su naslutiti i da ova negativna kampanja na TikToku cilja lokalne izbore koji će se u Hrvatskoj održati iduće godine.
Taj stav dijeli profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Berto Šalaj koji je u razgovoru za Novosti rekao da su napadi na Ivanu Kekin i njezinu stranku “svojevrsna priprema za lokalne izbore koji nas čekaju u svibnju”. Istaknuo je da su političkim strankama lokalni izbori puno važniji i zanimljiviji od predsjedničkih te da je predsjednička kampanja “najava onoga što će Tomaševića i njegove suradnike čekati u narednih nekoliko mjeseci”.
Od 28. prosinca u ponoć do 29. prosinca u 19 sati traje izborna šutnja i zabranjena je svaka izborna promidžba, objavljivanje izjava ili intervjua kandidata. Koliko su uspjeli prenijeti svoje poruke, s TikTokom ili bez njega, vidjet će se u nedjelju na izborima.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.