Pod povećalom

Kako hrvatski političari kotiraju na TikToku uoči superizborne godine

Što se "prodaje" na najapolitičnijoj mreži od svih? Vodimo vas kroz kampanju parlamentarnih stranaka i kandidata na TikToku, platformi koju preferiraju mladi birači.
Ilustracija: Faktograf/Jordi Ilić

Zanemarimo li 4,2 milijarde glasača van Hrvatske na biralištima u godini s najviše izbora u povijesti, čak tri natjecanja za vlast očekuju naših skoro četiri milijuna u superizbornoj 2024.: parlamentarni, europski i lokalni izbori. Pojedine stranke zato su pružile izdanak svoje borbe za glasače rođene u novom mileniju i na četvrto rangiranu društvenu mrežu u Hrvatskoj prema SimilarWebu – TikTok. Jer oni su tamo, na najapolitičnijoj mreži od svih:

Samodeklarirana “platforma za zabavu na koju svakodnevno dolaze milijuni ljudi kako bi gledali, dijelili i stvarali zabavan i radostan (kratak video) sadržaj” te nastoji korisnicima pružiti osjećaj “pozitive i dobrodošlice” preferira kratke, zabavne, fitness, beauty i glazbene sadržaje koji će vam ukrasti pažnju u prve dvije sekunde.

Pritom zabranjuje prikupljanje novca za političke kampanje, pa čak i njihovo oglašavanje. Na prvi, pa onda i na drugi, nekima i na 17. pogled, radi se o potpuno neprirodnom okolišu za duboke i teške društvene teme, kakve bi u zamisli demokracije trebale presuđivati u političkim takmičenjima.

Zato smo proučili što se dobro prodaje na ovom pazaru političkih ideja u sitnim i šljaštećim bočicama. U najprodavanijoj je, nažalost, otrov.

Milijunaš Kolakušić

Najviralniji videi političkih aktera na njihovim službenim kanalima tiču se migranata i to hajke na ljude koji su došli u Hrvatsku s bližeg i daljeg istoka.

Apsolutni pobjednik je ovdje eurozastupnik Mislav Kolakušić, koji je akumulirao 1,2 milijuna pregleda na svom najpopularnijem videu. Tek je nešto popularniji od njegovog drugoplasiranog videa na kanalu. Ondje spočitava šefici Europske komisije Ursuli von der Leyen beskorisni populizam, zbog upravljanja Komisije Covid krizom, ali i postavljanja prema ratovima u Ukrajini i Palestini.

U videu naslovljenom “EU vodstvo zloupotrebom socijalnih fondova sponzorira krijumčarenje milijuna ljudi u Europu”, Kolakušić kaže: “Zvali ste ih izbjeglicama, sada ih zovete migrantima. Krajnje je vrijeme da ih zovete pravim imenom – počiniteljima kaznenih djela”. Predsjednicu Komisije oslovljava kao lažljivicu (“von der Liar”) te optužuje nju i bivšu kancelarku Njemačke Angelu Merkel za uništenje Njemačke migrantskom politikom, odnosno zloupotrebom europskih fondova. Za to nema dokaza. Iako se ne radi o idealnoj mjeri blagostanja, Covid kriza je ta koja je dovela do snažnog pada BDP-a u Njemačkoj. Neposredno nakon povećanog priljeva izbjeglica pa do pandemije, njemačka ekonomija bilježila je umjereni rast ili slabije opadanje bruto domaćeg proizvoda.

Isto se vidi i na BDP-u po glavi stanovnika.

Iako je bivši sudac, Kolakušić blanketno osuđuje migrante bez dokumenata za kriminalnu povijest i/ili kriminalne ambicije, isključujući ikakvu mogućnost da se među njima mogu nalaziti ljudi koje štiti međunarodno pravo. Budući da u startu krše nacionalne zakone zemalja domaćina ilegalnim prelaskom granice, ovi ljudi u slučaju odbijanja azila ili bilo koje druge osnove za boravak mogu biti deportirani svakoga časa, ili zadržani u pritvoru. Kolakušić pritom zanemaruje i sada već pozamašno znanje o utjecaju imigranata na stope kriminala u zemljama domaćinima, kao i da se to razlikuje od zemlje do zemlje.

Primjerom Njemačke bavile su se istraživačice s Fakulteta biznisa i ekonomije. Uspoređujući stope kriminala prije i poslije imigrantskog vala 2015. godine zaključuju da je utjecaj prosječna nula, šte se poklapa s brojnim referencama na slična istraživanja u svijetu.

Slično je pokazala i analiza podatka za 21 europske zemlje, koju su 2021. načinila tri američka profesora. Koristili su podatke Odjela za statistiku Ujedinjenih naroda (UNSD), Međunarodne organizacije rada (ILO) i Eurostata. Procjenjivali su postotak imigranata, imigranata bez državljanstva i izbjeglica na tri različite vrste nasilnih zločina – ubojstvo, silovanje i seksualni napad. “Sveukupno, rezultati su pokazali nultu vezu između imigracije i kriminala, sugerirajući da imigracija nije povezana sa sve tri vrste procijenjenih zločina”.

Francuski mediji proljetos su izvijestili  kako je prevelika zastupljenost stranaca u statistici posljedica pristranosti u cijelom pravnom lancu (Le Monde).

“Broj zločina počinjenih u zemlji ne povećava se kao rezultat migracijskog vala”, tvrdi autor studije, ekonomist Arnaud Philippe. Navode i jednu iznimku: mali udio imigranata ima “malo veću vjerojatnost da će počiniti krađu kada nemaju pristup tržištu rada”.

Postoje ipak i države u kojima su imigranti natprosječno zastupljeni u statistikama o kriminalu. Primjer je Švedska. Ta je zemlja od desetak milijuna stanovnika u posljednjih 12 godina primila 1,2 milijuna stranih državljana, od čega ih je 700.000 primilo švedsko državljanstvo. Švedska vlada od 2017. objavljuje fact-checkove vezane za kriminal i imigraciju, o čemu smo pisali. Najnovije osvježenje odgovora na goruća pitanja napravili su krajem studenog 2023.:

“Prema najnovijoj studiji, ljudi rođeni u inozemstvu imaju 2,5 puta veću vjerojatnost da će biti registrirani kao osumnjičeni za zločin nego ljudi rođeni u Švedskoj od dvoje roditelja rođenih u zemlji. U odnosu na ovu posljednju skupinu, dakle, relativni rizik da budu osumnjičeni za kriminal za osobe rođene u inozemstvu iznosi 2,5. Za one rođene u Švedskoj od dvoje roditelja koji nisu domaći, relativni rizik je 3,2, što znači da je za ljude u ovoj skupini nešto više od tri puta veća vjerojatnost da će biti registrirani kao osumnjičeni počinitelji kaznenog djela od onih rođenih u Švedskoj od dvoje roditelja koji su rođeni u zemlji. Međutim, veličina ovog prekomjernog rizika smanjuje se kada se uzmu u obzir razlike u dobi, spolu i životnim uvjetima, s 2,5 na 1,8 odnosno 3,2 na 1,7.

Brå pregled literature iz 2019., koji pokriva nordijske studije o kriminalu i stranom podrijetlu 2005. – 2019., pronalazi slične rezultate – ljudi sa stranim podrijetlom donekle su prezastupljeni, a prezastupljenost varira od zemlje podrijetla do vrste zločina. Prema Bråu, čimbenici koji dovode do segregacije – na primjer, niska razina obrazovanja i nedostatak zaposlenja ili drugog zanimanja – također doprinose višoj razini kriminala među ljudima stranog podrijetla. Čimbenici poput ratnih trauma, mentalnih bolesti i razine kriminala, sukoba i gospodarskog razvoja u zemlji podrijetla također mogu biti čimbenici koji doprinose objašnjenju nekih razlika”.

Pernar krivi azilante za… beskućništvo u Zagrebu!

Na valu predrasuda o migrantima može se tumačiti ne samo Kolakušićev uspjeh, već i uspjeh nekadašnjeg zastupnika Ivana Pernara. Premda je bivši političar, ove godine nije mirovao. Odustao je od borbe protiv deložacija, ali je zato svjedočio protiv hrvatskih parova koji su pokušali usvojiti djecu u Zambiji, upadljivo je agitirao za Domovinski pokret i kudikamo upadljivije protiv Tomislava Tomaševića (Možemo!) [1, 2, 3] u Zagrebu. Obilazio je škole, veličao rasizam i dijelio sumanute zdravstvene savjete [1]. Ne može se isključiti mogućnost da će se ove godine pojaviti na izbornom listiću pa ne možemo zanemariti ni njegove aktivnosti na TikToku, budući da spada u rijetke “milijunaše”.

Premda je uvijek bio vješt u korištenju društvenih mreža, Pernar je razvio specijalističko iskustvo u okrivljavanju izbjeglica i migranata za sve nedaće modernoga društva [1, 2, 3]. Tako u njegovom najviralnijem videu na TikToku, koji s 1,1 milijuna pregleda puše za vratom Kolakušićevim uratcima, ekskluzivno se može doznati da su azilanti krivi –  za beskućništvo u Zagrebu.

Iako ne spada u “milijunaše”, i najviralniji TikTok video Mosta bavi se migracijama. Radi se o isječku s konferencije zastupnika Nina Raspudića, nakon inicijative Mosta da Hrvatska zbog migranata na granicu pošalje vojsku.

Napomenimo i da se skandaliziranju nad stranim radnicima koji su u Zagrebu na glavnom trgu slavili Novu godinu priključio i Igor Peternel iz Domovinskog pokreta. Ovaj potez lansirao je prvi njegov video prema šesteroznamenkastoj publici.

Domovinski pokret i Vidović Krišto protiv ludovanja cijena

Ipak, Domovinski pokret, kao i Karolina Vidović Krišto, najveću su publiku privukli posramljivanjem vladajućeg HDZ-a u Saboru zbog ubrzanog osiromašenja širokih slojeva hrvatskog društva prošlih godina. Mjere vlade za obuzdavanje cijena i opetovani apeli [1, 2] šefa Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića Hrvatima da “kupuju tamo gdje je jeftinije”, ne doprinose općem subjektivnom osjećaju da su cijene razumne. Nakon vrhunca inflacije u Europi na krilima poskupljenja energenata zbog rata u Ukrajini, Hrvatska je uvela euro i samo nastavila letjeti, završavajući 2023. s broncom, tj. s trećom najvećom inflacijom u EU. Kako je nominalno rastućim hrvatskim plaćama inflacija jela kupovnu moć, detaljnije možete pročitati u ranijem Faktografovom tekstu.

Govor Davora Dretara o rastu cijena hrane i poljoprivredne proizvodnje, praćen turobnom glazbom i naslovom “Cijenama kao da smo dali Viagru, dok nam plaće pate od erektilne disfunkcije!” došao je do četvrt milijuna TikTokera.

Krišto se, pak, na istu temu obrušila na HDZ-ovog zastupnika Tomislava Okrošu, i došla do dvostruko većeg broja pregleda. Video je naslovila s “Dok Hrvati bježe iz Hrvatske, HDZ se smije”.

“Gospodine Okroša, ja ne znam u kojem Vi svijetu živite. Je li ova Vaša rasprava bila nekakva groteska, nekakva satira? Što je ovo bilo? Je’l Vi vidite gdje živite? Je’l Vi vidite cijene? Je’l Vi vidite na koji način se hrvatski građani moraju boriti sa svakodnevicom? Jedna Nivea košta duplo skuplje nego u bilo kojoj državi Europske unije. Kako je to moguće?… Čemu se smijete? Dok hrvatski građani bježe od vašeg lopovluka, Vi se smijete? To nije smiješno kao što ni Vaša rasprava nije smiješna, nego je stravična! Imajte malo empatičnosti barem prema onima koje uništavate.”, kazala mu je, među ostalim i premašila pola milijuna pregleda. U drugom najpopularnijem videu, s preko 320.000 pregleda, proziva Domovinski pokret zbog korupcije, odnosno Maria Radića, suvlasnika Pevexa, zamjenika predsjednika Domovinskog pokreta.

Krišto je premašila 120.000 pregleda pozivom Plenkoviću da odstupi, kazavši da je za njega bivši premijer Ivo Sanader mala beba, nakon čega joj je oduzeto pravo da govori. Popularan je i njen govor o korumpiranosti HDZ-a, zbog kojeg je odjednom zaradila dvije opomene te je udaljena iz Sabora sa zabranom obraćanja tog dana. Optužila je HDZ u plinskoj aferi u kojoj se na štetu Hrvatske elektroprivrede obogatio PPD.

“Plenković je postao doslovno speaker trgovačkih lanaca govoreći o otkoštenim batacima kako, naravno, ne bi govorio o svojoj korupciji s Vujnovcem i Franom Barbarićem. Barbarić mu prijeti da će s njim 10 godina kartati u zatvoru, a predsjednik Vlade ga nema snage smijeniti zato što je i sam upleten u kriminal u HEP-u. Gospodin Plenković ne može obnašati dužnost premijera zato što je ucijenjen.”, kazala je u jednom od njih.

Možemo! slab, usprkos ranom i solidnom startu

Nešto slabije je na TikToku plasiran Možemo!, premda je još 2021. godine krenuo s kampanjom na toj mreži. Tomislav Tomaševićviralnom videu o 5 300 kuna za metar drvene ograde u dječjem parkiću, koja pritom nije ni zatvorena, došao je skoro do 250 tisuća pregleda, a njegov protukandidat iz gradonačelničke kampanje Miroslav Škoro, uhvaćen kako ne zna da u Zagrebu na postoji spalionica otpada, dosegao je 111 tisuća. U naredne skoro tri godine, uspjeli su premašiti Tomaševićev video iz parka u samo dva navrata, isječcima iz izlaganja u Saboru Ivane Kekin, koja je ujedno i zvijezda kanala Nove ljevice.

U jednome kritizira saborske zastupnike jer se niti jedan nije pojavio na raspravi na odboru o nasilju nad ženama, i to u danima kada je policija u Osijeku pokušala zataškati da je njihov kolega ubio mladu studenticu službenim pištoljem. Najviralniji je, pak, video u kojemu Kekin prigovara vidno iznerviranom Plenkoviću za licemjerje oko rata u Gazi. Nakon što je Hrvatska glasala protiv primirja na Općoj skupštini UN-a u listopadu, Hrvatska je iz proračuna poslala pomoć od 250 tisuća eura. To je, izračunala je Kekin i razljutila premijera, jedva polovica sume “zamračene” na projektu na Geodetskom fakultetu (570 000 eura), a s kojom aferom se povezuje ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek. Kratki video došao je do skoro 360 tisuća ljudi.

Suverenisti i svinjokolje

Suverenisti su, recimo, tek malo slabije prošli sa videom Maria Pavličeka koji saborskim kolegama objašnjava kako izgleda tradicionalna svinjokolja u Slavoniji.

Suverenisti su u Saboru u više navrata istupali protiv eutanazije svinja, premda ne postoje cjepiva niti drugi osobito učinkoviti načini za suzbijanje ove užasne i vrlo zarazne bolesti svinja. Pa su tako i sljedeća tri najviralnija videa Suverenista ponovo o svinjskoj kugi [1, 2, 3]. Pošast koja je zadesila Slavoniju potresla je taj već osiromašeni kraj i pokrenula niz demonstracija seljaka.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

SDP – loš

SDP, nekoć najmoćnija oporbena stranka, slabo stoji na TikToku. Jedini video koji je premašio 50 000 pregleda je kompilacija “zabavnih momenata” u Saboru. Trenutno je na 78 tisuća. Sljedeća po popularnosti je snimka Sanje Radolović dok govori o odluci Vrhovnog suda kojom je potvrđena presuda protiv Ive Sanadera zbog mita prilikom prodaje Ine mađarskom Molu. Odluka se dogodila dvije godine prije nego je uploadan ovaj video.

Jedan od razloga zašto SDP-u ide tako loše, možda se skriva u činjenici da SDP ne poštuje pravilo zahvaćanja pažnje u prve dvije sekunde videa. Kao primjer može poslužiti pokušaj Mirele Ahmetović da govori o SDP-ovom prijedlogu da makne molitelje od bolnica.

U saborsku proceduru

uputili smo

prijedlog izmjena (00.02)

Zakona

o javnom okupljanju

kojim bismo

onemogućili

javno okupljanje

na udaljenosti

manjoj od

200 metara

od zdravstvenih ustanova (00.08)

Do poante prijedloga prolazi 8 sekundi, dok u prve dvije izgovara najdosadnije termine koji postoje u hrvatskom rječniku.

SDP tako po brojkama ostaje usporediv s Katarinom Peović, jedinom zastupnicom Radničke fronte u Saboru. Njen najviralniji video tiče se podrške Palestini, koji je skoro na 70 tisuća pregleda. Drugo rangirani je video s prosvjeda podrške radnicima Wolta, s više od 40 tisuća.

“Nestranački” politički kanali

Mimo službenih kanala kandidata i stranaka, postoje i oni koji ne otkrivaju eksplicitno svoju stranačku pripadnost, ali evidentno imaju političke preference i dospijevaju do brojne publike. Kanal Politika za Gen Z, primjerice, u potpunosti se drži pravila TikTok propagande, ali ne deklarira tko iza tog kanala stoji. Jasno je da favorizira najmlađe liberalno-lijeve zastupnice, među koje ne ubraja Peović (bar zasad).

Ondje su Kekin, a pogotovo Dalija Orešković i SDP-ova Radolović, prikazane kao superjunakinje. Svaki je video “podebljan” zvučnim, glazbenim i vizualnim efektima. Video hrvatska politika u gag cityju popraćena je muzikom Niki Minaj, a komentari oduševljeno i leksikom generacije Z smatraju da je prikazano u videu: “pojedeno”, “ATE” i “4+4”. To sve znači – dobar posao, uspjeh, “pokidati”, odnosno “razvaliti”. U tzv. Gag Cityju, tehnološko naprednoj izmaštanoj roza utopiji u kojoj vlada pjevačica Niki Minaj, ove bi zastupnice bile ministrice.

Dalija Orešković je ministrica pravosuđa i zvijezda kanala, odnosno Queen Dalija s tri videa s više od 100.000 pregleda [1, 2, 3]. Jedan od hitova je i snimka Orešković koja naziva HDZ bandom prokletom. Službeni kanal Dalije Orešković isto solidno stoji u samostalnoj kategoriji, pogotovo kad se radi o kritici HDZ-a. Najgledaniji video u trenutku pisanja ovog teksta je Plenkovićevo “Gute reise, bis bald, aufwiedersehen!” koji je dospio do 160 tisuća gledatelja.

Na krilima višestranačke kritike vladajuće stranke, dolazi i dosta je uspješan i kanal antikradeze. Tu se ističe video suverenista Marijana Pavličeka s više od 330 tisuća pregleda, koji govori o – migrantima iz Turske. Slijedi video s izjavama siromašnih sugrađana, koji zbog neimaštine i iseljavanja plaču pred televizijskim kamerama. Završava optužbom Plenkovića da je Juda, uz stihove pjesme “Kletva kralja Zvonimira” Marka Perkovića Thompsona: “Prodali su naše snove Judini sinovi…” Slijedi Karolina Vidović Krišto s prozivkama zbog HEP-a i PPD-a, te Katarina Peović koja nabraja najtraženija zanimanja u RH – prodavač, čistačica i konobar.

Od “nestranačkih” je zanimljiv i kanal “Fenomentastic“, koji za superheroje ima isključivo Mostovce. Najpopularniji videi su oni s Marinom Miletićem. Skoro 800 000 ima njegov nastup u Saboru gdje govori o nelogičnosti sankcija Rusiji, zbog kojih je, kako tvrdi, nastala energetska kriza i rast cijena. Drugi najgledaniji je slavna snimka odgovora Sanadera novinarki da sama pronađe odgovor od čega on živi (umjesto da pita njega, što je kolegica s pravom učinila). Slijedi Miletić, s kritikom kupovine viška doza cjepiva pa onda i njegov prijedlog da se pijane vozače liši imovine, a u slučaju ponovljenog prekršaja i vozačke dozvole i to doživotno.

Tko još nema TikTok?

Sam HDZ, kao ni suvladajući mu SDSS, nemaju aktivne TikTok naloge. Zanimljivo je da je i Zoran Milanović neaktivan na TikToku, premda je protagonist mnogih viralnih videa.

Primjer je njegovo obrazlaganje teze da je Kosovo anektirano od Srbije (1.3 milijuna), koje je objavila N1 televizija. Isto izlaganje je na drugim izvorima privlačilo i po 700 000 klikova [1, 2]. Više od 800 tisuća pregleda ide na njegovo ismijavanje ministra vanjskih poslova Gorana Grlića Radmana koji je “pokušao da startuje” njemačku dužnosnicu, a koje je objavio 24sata.  Smijeh kojim je Milanović “odgovorio” na pitanje novinara o tvrdnji predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je premijerka Ana Brnabić odbila njegov prijedlog da vrati smrtnu kaznu, “zarazio” je više od dva milijuna TikTokera.

Uz pojedine iznimke poput Kolakušića, Mosta i Pernara, koji su i do sada najvještije koristili društvene mreže, političke stranke generalno još uvijek ne koriste TikTok (dovoljno dobro) za političku propagandu.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.