Atmosfera je bila dobra i to mogu samo pozdraviti, komentirao je tadašnji premijer Zoran Milanović inauguraciju predsjednice Kolinde Grabar Kitarović u veljači 2015. godine. Najviše mu se, kako je rekao, svidio dio govora u kojem je ona zahvalila svojim prethodnicima Stipi Mesiću i Ivi Josipoviću.
Zoran Milanović, kao što smo već pisali, nije čestitao Kolindi Grabar Kitarović kada je u izbornoj trci pobijedila Ivu Josipovića, smatrajući da bi to od njega bilo “licemjerno“. Na inauguraciju je ipak otišao, kao što su do sada uvijek premijeri išli na inauguracije predsjednika, a kamere su ga uhvatile kako je sjedeći na Trgu svetog Marka u društvu bivših predsjednika Mesića i Josipovića te tadašnjeg predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leke pljeskom popratio neke od njenih riječi (a i s Pantovčaka ju je prilikom primopredaje dužnosti, uz buket, pristojno ispratio).
Pljeskanje premijera predsjedniku se, po svemu sudeći, neće moći vidjeti na drugoj po redu inauguraciji Zorana Milanovića.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković bio je na prisezi Zorana Milanovića u veljači 2020. godine, koja je održana uz samo četrdesetak prisutnih u Uredu predsjednika. Nije htio ništa komentirati, nego je samo odmahnuo novinarima koji su ga čekali i napustio Pantovčak. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković Milanovićev inauguracijski govor ocijenio je tada dobrim početkom njegova mandata.
Plenković je poslije Milanovićeve prve pobjede na predsjedničkim izborima Milanoviću čestitao, ali i najavio “tvrdu kohabitaciju”, a koliko su sukobi među čelnim ljudima institucija u međuvremenu otišli daleko pokazuju reakcije šefova Vlade i Sabora nakon nove pobjede Milanovića.
Milanović ponudio novu suradnju – Plenković je odbio
Ovog tjedna mogao se dogoditi preokret na hrvatskoj političkoj sceni – ali, naravno, nije.
Novi stari predsjednik Zoran Milanović u pobjedničkom govoru ispružio je ruku suradnje prema predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću za clean start.
Tu ruku Plenković je odgurnuo još u izbornoj noći, a potom, još snažnije, i dan kasnije nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a.
“Mi takvu poruku ne možemo doživjeti kao iskrenu poruku suradnje. Ponašati se politički realno znači čestitati kandidatu kojeg smo mi podržali, zahvaliti biračima koji su glasali, izraziti žaljenje što je ovako malo ljudi izašlo i poštovati volju birača. Mi smo se dogovorili da nećemo čestitati jer mislimo da nema smisla,” rekao je Plenković te potom ustvrdio kako ni on, a niti predsjednik Sabora Gordan Jandroković neće sudjelovati na inauguraciji.
“Apsurdno je da upravo on, koji je više puta kršio Ustav, sada priseže na Ustav. Ni ja, niti predsjednik Sabora, nećemo sudjelovati u tim procesima,” rekao je.
Kršitelj Ustava ne može prisezati na Ustav, poručuje Plenković, iako ga to isto nije spriječilo da u svibnju prošle godine, nakon što se uspio dogovoriti s Domovinskim pokretom, ode na Pantovčak gdje mu je, u skladu s Ustavom, predsjednik Milanović dao mandat za sastavljanje Vlade. Nikakvih novih potencijalnih kršenja Ustava od strane Milanovića nije bilo od svibnja, kada je taj dio Plenković prigodno ignorirao, pa do danas kada mu je lanjski pokušaj Milanovića da se uvrsti na listu za parlamentarne izbore opet presudno bitan.
Na izborima koji su se održali prošle nedjelje Zoran Milanović je premoćno pobijedio – bez obzira na njegov protuustavni pokušaj da se kandidira na parlamentarnim izborima s pozicije predsjednika, a od kojeg je u konačnici odustao. Birači mu to, očito, nisu zamjerili.
Primorac dobio manje glasova i od Borisa Mikšića
Zoran Milanović osvojio je u drugom krugu 1 122 859 glasova, odnosno gotovo 75 posto, naspram kandidata HDZ-a Dragana Primorca koji je osvojio 380 752, odnosno 25 posto glasova.
Nikad u povijesti neki kandidat nije u drugom krugu toliko nadmašio svog protukandidata koliko je Milanović nadmašio Primorca.
Svoj drugi mandat Milanović je osvojio s 88 689 glasova više nego što ih je dobio u izborima 2019. godine (1 034 170).
Pa iako je to povijesno velika razlika među kandidatima, Milanović nije dobio i rekordni broj glasova birača od svih pobjednika koji su išli u drugi krug. Rekord drži Stipe Mesić koji je na izborima 2005. osvojio čak 1 454 451 glas. Njegova protukandidatkinja Jadranka Kosor osvojila je 751 692 glasa. Zanimljivo je da je na tim izborima čak i trećeplasirani od 13 kandidata u prvom krugu, Boris Mikšić, osvojio veći broj glasova nego Dragan Primorac sada u drugom krugu – Mikšić je dobio 396 093 glasa.
Veći broj glasova od Milanovića u drugom krugu osvojio je Stipe Mesić i na svojim prvim predsjedničkim izborima 2000. godine – 1 425 342 i Ivo Josipović 2009. godine kada je osvojio 1 339 322 glasa.
Drugoplasirani kandidati osvajali su, međutim, između dosad najlošije Kosor, s pređenih 750 tisuća glasova do preko milijun glasova (1 120 641) Dražena Budiše 2000. godine.
Iz toga je jasno da se ovakav omjer glasova Milanovića i Primorca dogodio jer je Primorac podbacio. To jest poruka HDZ-u koju je Plenković. kako je rekao, samo “primio na znanje“, ali po odbijenici Milanoviću očito iz nje ne namjerava i izvlačiti pouke.
U trenutku pisanja ovog teksta nije poznato gdje će biti organizirana inauguracija. Ako to ponovo bude Pantovčak s malim brojem uzvanika bit će to daleko od očiju javnosti. Međutim, ako se Milanović vrati na za inauguraciju tradicionalni Trg svetog Marka značit će to da će se svečanost odvijati pod prozorima Vlade čiji članovi neće smjeti izaći iz zgrade. Ili će to biti, kao što je pušteno u javnost, na Trgu bana Josipa Jelačića gdje bi privukla i pozornost prolaznika među kojima će biti brojni koji su dali glas za Milanovića i kojima će biti očito da na svečanosti nema Andreja Plenkovića i članova HDZ-a.
