Krajem prošlog tjedna na društvenim mrežama masovno se počeo širiti poziv na bojkot kupovine u trgovinama i na benzinskim postajama u Hrvatskoj u petak, 24. siječnja zbog iznimno visokih cijena osnovnih životnih namirnica.
Jedan od poziva na bojkot na mrežama (arhivirano ovdje) glasi ovako:
“U petak, 24. 1. 2025. u RH je bojkot trgovina zbog visokih cijena namirnica. Pozivaju se ljudi da taj dan nitko nista ne kupuje, ali bas nista. Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja. U VB se dogodili isto s gorivom, drugi dan je cijena pala za 15 penija po litri, ali su isto tako digli place za £ 100 mjesecno. Znamo da RH i VB nisu isto, tako da nije potrebno komentirati. Ako samo 10 posto ljudi ovo napravi, to je veliki gubitak za trgovacke lance, a vi taj dan necete izgubiti apsolutno nista. Kopirajte dalje!”
Pozivima na bojkot pridružile su se brojne organizacije civilnog društva, inicijative, ali i političke stranke. U tom kontekstu zanimljivo je spomenuti da se pozivu na bojkot pridružio i HDZ-ov koalicijski partner u vladajućoj koaliciji Domovinski pokret.
“Domovinski pokret poziva sve građane, članove i simpatizere da se pridruže pozivu građanske inicijative na bojkot visokih cijena hrane, koji će se održati u petak, 24. siječnja”, navodi se, između ostalog u priopćenju. Treba spomenuti da je ironično što takav poziv stiže od stranke čiji je resor u Vladi Republike Hrvatske upravo gospodarstvo i vodi ga ministar iz redova DP-a Ante Šušnjar.
Ministar Šušnjar je inače građanima poručio da je jedna od mjera borbe protiv najviše inflacije u eurozoni i ta da ljudi sami peku kruh kod kuće, a dotaknuo se i pečenja kiflica. S obzirom na to da su izjave odjeknule u medijima, ministar je to ozbiljno prokomentirao: “Medijski su bile izvrgnute ruglu, ali sad već vidim da se promijenio trend. Navođeni su primjeri drugih država, Talijani su kaznili povećanje cijena tjestenine i kave, a kod nas se to izvrgnulo ruglu. Stigle su mi fotografije i same izrade kruha, pa i cijene, prijatelji su mi poslali fotografije kiflica, za njih 50 je bilo sedam eura, a u pekarnici je jedna 10 centi”.
Ministar je, inače, održao sastanke s predstavnicima udruga umirovljenika, saveza osoba s invaliditetom, sindikata, proizvođača, a povodom novog popisa proizvoda koji bi trebali imati ograničene cijene i kojih bi, kako se doznaje, trebalo biti pedeset.
Osim proširenja liste, na sastanku je istaknuta ključna uloga Državnog inspektorata, koji će nastaviti intenzivno provoditi aktivnosti nadzora, a svaka dva tjedna podnosit će javnosti izvješća o rezultatima provedenih nadzora.
Ministar je još jednom iskazao podršku građanima koji planiraju u bojkot. “Već duže vrijeme apeliram na njihovu aktivnost i drago mi je da su moji apeli doprli do građana i da su prihvatili sugestiju da osobno krenu u akciju. Time pokazuju svima na tržištu kolika je njihova snaga”, istaknuo je Šušnjar, napominjući kako se zajedničkim djelovanjem može utjecati na formiranje cijena, smanjiti inflatorne pritiske i dokazati da su građani, kao potrošači, relevantni partneri i sugovornici bez kojih procesi na tržištu ne mogu teći.
Pridružuje se i ministrica Vučković
U srijedu je podršku građanima u bojkotu trgovina iskazala i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
“Vlada je imala niz aktivnosti i mjera koje su suzbijale opasnost od recesije, poticale zaposlenost, gospodarski rast, a istovremeno se nosila i sa činjenicom naglog rasta cijena, kao i svi drugi u EU. Vlada je učinila mnogo, nastavlja činiti i dalje, a isto tako potiče sve naše dionike, pa tako i građane, da i oni imaju svoju pregovaračku snagu. Osobno, ne želeći politizirati tu akciju, poštujem građane, neću ni ja ići u trgovinu u petak”, rekla je.
Pozivima na bojkot se, manje ili više uspješno, pridružila i najveća oporbena stranka u Saboru – SDP. Naime, Facebook stranica Halo, inspektore koju je pokrenuo Europski centar izvrsnosti potrošača – ECIP jedna je od inicijatora poziva na bojkot, a upravo se SDP odlučio pridružiti njihovom pozivu što su ocijenili neprihvatljivim. Uz poruku: “Slobodna volja građana, a ne politička akcija”, iz Halo, inspektore su jasno izrazili da im je neprihvatljivo povezivanje s bilo kojom političkom opcijom.
“Zbog brojnih reakcija u javnom prostoru vezano uz poziv potrošačima na bojkot bilo kojeg oblika kupovine u petak, 24. siječnja 2025. dajemo sljedeću izjavu:
Nije nam prihvatljivo povezivanje s bilo kojom političkom opcijom. Također, ova građanska akcija nije reakcija na poziv ministra gospodarstva Šušnjara za bojkot proizvoda.
Od ministra očekujemo konkretne mjere za suzbijanje enormnih poskupljenja i visoke inflacije, a ne poziv na bojkot.
Ovo je neovisna građanska inicijativa običnih ‘malih’ potrošača koja putem potrošačke platforme artikulira interese potrošača i bori se za njihova prava. Bojkot radimo potpuno neovisno, bez ičije financijske, materijalne ili političke potpore”, poručili su iz Halo, inspektore.
Iz SDP-a su, pak, najavili da će u petak predstaviti svoje smjernice za sustavnu borbu protiv inflacije. “Ovo je trenutak kada građani, uz našu bezrezervnu podršku, jasno poručuju da uzimaju stvari u svoje ruke jer je aktualna vlast izgubila kontrolu nad situacijom. Zamrzavanje cijena određenih proizvoda je samo vatrogasna mjera. Potrebna je politika koja će se uhvatiti u koštac s ekstraprofitom, a to su upravo lijeve ekonomske politike”, izjavio je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić.
Blok Umirovljenici zajedno je pak u srijedu održao konferenciju za novinare na kojoj su najavili prosvjed protiv siromaštva, korupcije i kriminala za 1. ožujka u 12 sati na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, s ciljem poticanja trgovačkih lanaca na spuštanje cijena osnovnih proizvoda, kao i 30-dnevni bojkot trgovina koje to ne učine.
“Očekujemo od trgovačkih lanaca da pokažu društvenu odgovornost i prilagode cijene u skladu s ekonomskom stvarnošću građana. Ako se to ne dogodi, spremni smo na 30-dnevni bojkot, a po potrebi i na trajno izbjegavanje takvih trgovina”, izjavio je predsjednik Bloka Umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika.
Dodao je kako trgovačkim lancima daju rok do 1. ožujka za vraćanje i usklađivanje cijena na razinu u njihovim trgovinama u okolnim zemljama članicama EU. Špika je oštro kritizirao vladu Andreja Plenkovića, ustvrdivši da nije pokazala spremnost za rješavanje ključnih problema koji pogađaju najranjivije skupine u društvu.
Ekonomist Ljubo Jurčić za N1 se u kontekstu bojkota osvrnuo na već dugo rastuću inflaciju i posljedično visoke cijene proizvoda i života u cjelini. Dodao je kako je problem u niskom dohotku, iako su u prvom planu visoke cijene.
“Nisam baš ljubitelj Trumpa, ali neki dan je rekao da inflacija ubija potrošače i građane, a da se Vlada hvali genijalnim makroekonomskim rezultatima. To se sada događa u Hrvatskoj. Ako EU ima u prosjeku tri puta veće plaće, njima je inflacija od pet posto kao nama jedan ili dva posto. Mi živimo u Europi, imamo europske cijene ili više, a imamo 22 do 25 posto ljudi na granici siromaštva koji na hranu troše 60 posto. I kad na to dođe povećanje cijena… Mene uvijek iznenadi da Vlada, koja treba povećati dohodak, radi kao aktivist i daje izjave da idete peći kruh”, kazao je Jurčić.
“Pad cijene goriva” u Britaniji na 15 penija po litri bio je kratkotrajna akcija jednog lanca
U pozivu na bojkot koji se, osim Facebookom, širio i na puno drugih profila na Tik Toku (1,2,3,4), širi se i informacija da je u Velikoj Britaniji zbog bojkota cijena goriva idući dan pala na 15 penija po litri. Ipak, to nije sasvim točno.
Riječ je o cijeni goriva koju je ponudio veliki trgovački lanac Morrisons svakome tko potroši barem 60 funti u njihovim dućanima, a akcija se dogodila još davne 2012. godine u veljači. Naime, te 2012. godine cijene goriva u Velikoj Britaniji bile su na rekordno visokim razinama i tisuće aktivista tražile su od britanske vlade da značajno smanji poreze na gorivo kako bi se prevladao taj cjenovni šok.
Richard Lancaster, direktor marketinga tvrtke Morrisons tom prigodom je rekao: “Znamo koliko je teško našim kupcima. Ova ponuda će im pomoći u ovim teškim ekonomskim vremenima. Nitko dosad nije toliko snizio cijenu litre goriva. Ovo će napraviti stvarnu razliku za naše kupce”.
Dakle, nije se radilo o koordiniranoj akciji građana o bojkotu zbog koje su toliko snižene cijene goriva, već se radilo o akciji velikog trgovačkog lanca koji u svom portfelju ima i benzinske postaje i koji je zbog iznimno visokih cijena goriva te 2012. godine odlučio svojim kupcima ponuditi tada rekordno nisku cijenu goriva od 15 penija, po litri što bi bilo otprilike 18 centi po litri goriva.
Naime, cijene goriva u Velikoj Britaniji u rujnu prošle godine bile su na najnižoj razini u posljednje tri godine, izvijestili su tada BBC i drugi britanski mediji, a u kredibilnim medijima nije moguće pronaći vijesti o bilo kakvom recentnijem bojkotu u toj zemlji koji bi doveo do snižavanja cijena goriva.
U trenutku objave ovog teksta pristizale su prve vijesti o praznim trgovinama, ali još nije bio poznat puni podatak o rezultatima ove akcije, prve takve vrste u Hrvatskoj.
Nadopuna (25.1.2025): Podaci Porezne uprave objavljeni u subotu pokazuju da je ukupan broj računa izdanih u trgovini na malo u petak, 24. siječnja, za 44 posto manji nego petak tjedan dana ranije, a ukupni iznos izdanih računa manji je za 53 posto. Ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 2.081.506, a iznos računa je iznosio 28.604.251,58 eura. U prošli petak, 17. siječnja, ukupno je fiskalizirano 3.697.571 računa, a iznos računa je iznosio 60.565.083,41 eura.
Za sve djelatnosti broj računa je manji za 29, a iznos za 36 posto. Ukupan broj fiskaliziranih računa za sve djelatnosti u petak je bio 5.096.083 računa, a iznos računa je iznosio 78.373.051,19 eura. U petak 17. siječnja ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 7.195.480, a iznos računa 121.898.234,32 eura.
