Saborski zastupnik MOST-a Nikola Grmoja 21. siječnja je na svom Facebook profilu podijelio objavu koja sadržava grafiku raznih simboličnih oznaka za rodove pri čemu su rodovi muško i žensko označeni plavom bojom i stavljeni pod skup “rodovi” dok su ostale oznake na grafici (bigender, demigender etc.) označene crvenom i stavljene pod skup “mentalne bolesti”. Zastupnik Grmoja je objavu grafike popratio rečenicom:
“Uvijek na strani zdravog razuma”.
Za Grmojom se poveo i zastupnik Hrvatske seljačke stranke (HSS) Krešo Beljak. On je Grmojinu objavu komentirao ovako:
“Uglavnom se ne slažem s Grmojom, ali ovaj put se apsolutno slažem. Tolerancija i borba za prava seksualnih manjina uvijek, ali neke granice ipak treba postaviti. Muškarci koji vole žene – podržavam, ja prvi. Žene koje vole muškarce – podržavam. Muškarci koji vole muškarce – podržavam. Žene koje vole žene – podržavam. Muškarci koji vole i žene i muškarce – podržavam. Žene koje vole i muškarce i žene – podržavam. Ako ste primjetili, naveo sam sve primjere u kojima se spominju samo muškarci i žene. Bez obzira na seksualnu privlačnost. Ali to da netko ne zna jel muško ili žensko, jel uopće ima spol, jel možda ono ili oni, jel možda životinja, a ne čovjek kao i sve ostale stotine nakaradnih varijacija – to je po meni zrelo u najmanju ruku za promatranje. I meni je zapravo žao tih ljudi, ali to ne znači da im se treba dopustiti da svoju bolest nasilno pokušavaju nametnuti kao “prirodno” i zdravo stanje.”
Iz njihovih objava očito je da zastupnici ne razumiju razliku između definicije roda i spola te ih pogrešno koriste, pritom zalazeći i u narativ diskriminacije. Grmoja prosuđuje što spada u “mentalne bolesti”, a Beljak pritom i proziva one koji “ne znaju jesu li muško ili žensko” (misleći valjda na trans i nebinarne osobe) da su “u najmanju ruku za promatranje” te da im se “ne treba dopustiti da svoju bolest nasilno pokušavaju nametnuti kao prirodno i zdravo stanje.”
Zavaravajuću objavu prva je objavila podržavateljica Trumpa
Podloga grafike koju je zastupnik MOST-a iskoristio za objavu originalno je objavljena na internet stranici Bigstock (u vlasništvu tvrtke iz SAD-a) koja nudi niz tzv. “stock fotografija” – besplatno ili na prodaju. U opisu grafike piše kako je riječ o “kolekciji rodnih ikona i znakova za seksualnu slobodu i jednakost u modernom društvu – 29 simbola za mjesec Ponosa ili razne pokrete za raznolikost”. Identična ili slična grafika može se pronaći i na idućim stranicama/servisima fotografija – 1,2,3.
Pretraga fotografija putem tražilice Google otkriva da je navedenu grafiku, ali ovaj put označenu crvenom i plavom bojom, prva na svom Instagram i Facebook profilu 4. prosinca prošle godine podijelila osoba imena Hadas Levy. U opisu profila stoji da je riječ o izralesko-američkoj skladateljici i pjevačici koja je ujedno i “supruga te majka troje djece”. U opisu profila nadalje koristi termin MAGA i GODFIRST (Bog je prvi).
MAGA je pak akronim za “Make America Great Again” (Neka Amerika ponovo bude velika). Iako je prvi put kao slogan korišten još 1980. u predsjedničkoj kampanji republikanskog kandidata Ronalda Reagana, proslavila ga je politička kampanja predsjednika SAD-a Donalda Trumpa 2016. godine, a od slogana nastao je i pokret. MAGA je postao označitelj za konzervativne, nacionalističke i populističke političke stavove koji teže smanjenju imigracije, jačanju američke proizvodnje i kritikama globalizacije. Za mnoge pristaše, MAGA simbolizira obnovu i povratak na “bolje” vrijeme, ali u stvarnosti ti stavovi su povezani s nacionalizmom, autoritarizmom i netolerancijom prema manjinskim skupinama.
Levy je u objavi grafike na svom Facebook i Instagram profilu napisala iduće: “Postoje samo dva roda. TOČKA!”. Njenu objavu ubrzo su preuzeli i dijelili i drugi korisnici navedenih mreža, a proširila se i na X-u, društvenoj mreži u vlasništvu poduzetnika Elona Muska. Nekoliko tjedana kasnije tu objavu je, sa sličnom narativom, preuzeo i podijelio zastupnik MOST-a Grmoja, a za njim i zastupnik HSS-a Beljak.
Razlika spol i rod
Beljakova objava brka pojmove spola (na engleskom jeziku – sex) i roda (na engleskom jeziku gender). Spol se odnosi na biološke karakteristike koje definiraju muškarce i žene. Spol je tradicionalno shvaćen kao skup fizičkih osobina koje uključuju genitalije, kromosome (XY kod muškaraca, XX kod žena), hormone (testosteron, estrogen) i reproduktivne funkcije.
U biološkom smislu, spol se obično dijeli na dvije glavne kategorije: muški i ženski, temeljen na razlici u reproduktivnim sustavima i sekundarnim spolnim karakteristikama koje se razvijaju tijekom puberteta. Međutim, važno je napomenuti da iako je biološki spol često prikazan u binarnim kategorijama, postoje i slučajevi interseksualnih osoba, koje mogu imati kombinaciju bioloških karakteristika koje ne odgovaraju tipičnim definicijama muškog ili ženskog spola. Osobe čija se spolna i reproduktivna anatomija ne uklapa potpuno u uvriježene definicije “muške” i “ženske” anatomije su interspolne osobe.
Hrvatska enciklopedija navodi, između ostalih značenja termina “rod”, kako biološke razlike pridonose razvoju rodnoga identiteta koji se odnosi na osobni doživljaj pojedinca kao muškarca (engl. male) ili žene (engl. female). Međutim, pojam rod ne upućuje samo na individualni identitet, već i na kulturalne ideale i stereotipe o ženskosti i muškosti te na spolnu podjelu rada u institucijama i organizacijama. Rod se odnosi na skup kvaliteta, obilježja i ponašanja što se društveno očekuju od muškaraca i žena. Istraživanja na području sociologije i psihologije potvrđuju postojanje razlikâ i podjelâ između muškaraca i žena, koje ne proizlaze iz bioloških razlika, već iz kulturalno konstruiranih, stoga relativnih i promjenljivih, ideja o ženskosti i muškosti. Na rodne uloge utječe niz čimbenika: izobrazba, ekonomski status, rasa, dob, etnicitet i drugo. Budući da su društveno određene, rodne se uloge i očekivanja mijenjaju i prostorno i vremenski.
Dakle, dok je spol obično biološki, rod se odnosi na društvene, kulturne i psihološke aspekte povezane s identitetima, ponašanjima i ulogama koje društvo smatra prikladnima za osobe koje su označene kao muške ili ženske pri rođenju.
Međunarodna klasifikacija bolesti
Bez obzira na mišljenja koja su u ovom postu izrazili Grmoja i Beljak, biti transrodna ili rodno nenormativna osoba stvar je različitosti, a ne patologije.
Rodna nenormativnost odnosi se na razmjer u kojem rodni identitet, uloga ili izražavanje neke osobe odudara od kulturnih normi koje su propisane za ljude određenoga spola (Institute of Medicine, 2011). Rodna disforija odnosi se na nezadovoljstvo ili stres uzrokovan nepoklapanjem rodnoga identiteta osobe i spola koji je toj osobi pripisan pri rođenju (i s tim spolom povezanom rodnom ulogom i/ili primarnim i sekundarnim spolnim karakteristikama) (Fisk, 1974; Knudson, De Cuypere i Bockting, 2010b). Samo neke rodno nenormativne osobe prolaze kroz rodnu disforiju u nekome periodu svoga života.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je sredinom 2018. godine novu verziju Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB-11) u kojoj su sve kategorije vezane za trans osobe premještene iz poglavlja o mentalnim poremećajima u ono o seksualnom zdravlju. Kako je svojedobno ocijenila Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, to je bio veliki korak prema destigmatizaciji trans osoba i njihovoj društvenoj uključenosti.
Svjetska strukovna organizacija za zdravlje transrodnih osoba (engl. The World Professional Association for Transgender Health) još je u svibnju 2010. godine izdala priopćenje u kojem se zalaže za depsihopatologizaciju rodne nenormativnosti na svjetskoj razini (Upravni odbor WPATH-a, 2010). U priopćenju se navodilo da je “izražavanje rodnih karakteristika, uključujući i rodni identitet, koje nisu stereotipno povezane sa spolom pripisanom osobi pri rođenju, uobičajen i kulturno raznolik ljudski fenomen kojeg ne bi trebalo smatrati inherentno patološkim ili negativnim”.
Nažalost, rodnu nenormativnost stigmatizira se u mnogim društvima diljem svijeta. Takva stigma može poticati predrasude i diskriminaciju koje pak uzrokuju “manjinski stres” (I. H. Meyer, 2003). Manjinski stres je jedinstven (pridonosi općim stresorima koji pogađaju sve ljude), društveno uvjetovan i kroničan, a transpolne, transrodne i rodno nenormativne pojedinke i pojedinci zbog njega mogu postati podložniji psihičkim tegobama kao što su anksioznost i depresija (Institute of Medicine, 2011). Uz to što uzrokuje predrasude i diskriminaciju u društvu općenito, stigma pridonosi i zlostavljanju i zanemarivanju u osobnim odnosima s vršnjacima/kinjama i članovima/icama obitelji, a zlostavljanje i zanemarivanje mogu opet uzrokovati psihološki stres. Međutim, takvi su simptomi društveno inducirani. Oni nisu inherentni samoj transpolnosti, transrodnosti ili rodnoj nenormativnosti.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova podsjetila je u spomenutom priopćenju, a koje bi se moglo odnositi i na ovakve nastupe Grmoje i Beljaka, da u Hrvatskoj postoji antidiskriminacijsko zakonodavstvo koje štiti pravo svih građana i građanki od diskriminacije, odnosno na različitosti.
Zaključno, zastupnici brkaju pojmove "spola" i "roda" te netočno insinuiraju da postoje samo dva spola ili dva roda, a da su sve ostalo mentalne bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je sredinom 2018. godine novu verziju Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB-11) u kojoj su sve kategorije vezane za trans osobe premještene iz poglavlja o mentalnim poremećajima u ono o seksualnom zdravlju.
