Iako se ptičja gripa široj javnosti čini kao relativno nova pojava, ta bolest pogađa ptice još od 19. stoljeća, a vjerojatno i mnogo dulje. Dok se njena žarišta pojavljuju godinama, kako u Hrvatskoj (1, 2), tako i u svijetu, podjednako i kod divljih i kod domaćih životinja, postoje neutemeljene teorije prema kojima je ta bolest prijevara namijenjena uništenju domaćih uzgajivača.
Tako se društvenim mrežama nedavno počela širiti tvrdnja koja sugerira kako nije slučajno da među tisućama vrsta ptica ptičja gripa pogađa samo jednu – kokoši.
“Na Zemlji postoji oko 11 000 različitih vrsta ptica i iako se bolest zove ptičja gripa, očito samo kokoši dobijaju “gripu” i jedine su ptice koje treba po mogućnosti sve pobiti.
Naravno da nas zaštite.
Imam poznanika koji ima farmu pilića u Italiji i jako dobro sam upoznat sa lažima, podmetanjima i pritiscima od strane države koji se vrše nad njima u proteklih 7+ godina.
Od lažnih epidemija salmonele pa do čestih jednodnevnih zatvaranja zbog navodnih misterioznih bolesti.
Samo što nisu Foxa Muldera i Danu Scully angažirali da dokažu bolesti.
Zanima me da li crvi mogu oboljeti od crvlje gripe? Prehlade?Crvljeg Ludila? Zna li se išta o tome? Capak? deBill Gates? Karl Lauterbach? Anyone?
Hey Mcfly ,is anybody home?“, sadržaj je Facebook statusa objavljenog 10. veljače 2025. godine (arhiviran ovdje).
Ptičja gripa pogađa i divlje i domaće ptice
Ptičja gripa odnosi se na bolest kod ptica uzrokovanu infekcijom virusima influence tipa A. Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), virusi ptičje gripe izolirani su iz više od sto različitih vrsta divljih ptica diljem svijeta. Ti se virusi prirodno javljaju među divljim vodenim pticama i mogu zaraziti domaću perad i druge vrste ptica i životinja.
“Divlje vodene ptice, osobito patke, smatraju se rezervoarima (domaćinima) virusa ptičje gripe tipa A. One se mogu zaraziti tim virusima u svojim crijevima i respiratornom traktu, ali neke vrste, poput pataka, možda se neće razboljeti. Međutim, utjecaj virusa ptičje gripe vrlo su različiti među pticama, a neki od tih virusa mogu izazvati bolesti, pa čak i ubiti određene domaće vrste ptica, uključujući kokoši, patke i pure”, objašnjava CDC.
Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva također napominje kako su “divlje ptice koje žive uz vodu, poglavito divlje patke, prirodno otporne na bolest i ne pokazuju kliničke znakove oboljenja te stoga predstavljaju rezervoar virusa i glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad”.
Ministarstvo je za Faktograf potvrdilo da od influence ptica mogu oboljeti sve vrste i kategorije peradi te brojne vrste divljih ptica.
“Od domaće peradi najčešće obolijevaju kokoši i purani, a u pataka i gusaka razvijaju se blagi simptomi bolesti, ali su zato patke i guske ‘trajna opasnost’ za kokoši i purane. Na području naše zemlje u posljednjih desetak godina, bolest je potvrđena u gotovo svih vrsta i kategorija peradi”, stoji u odgovoru Ministarstva.
Portal Veterina piše kako su potencijalno ugrožena sva gospodarstva koja drže perad, ali da je veća vjerojatnost da će se bolest pojaviti tamo gdje se životinje ne drže tako da je spriječen njihov direktan ili indirektan kontakt s divljim pticama ili na objektima u čijoj se blizini nalaze vodene površine (npr. jezero) na kojima trajno ili privremeno borave divlje ptice.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), isto tako, potvrdila je Faktografu da ptičja gripa ne pogađa samo perad. Ukazala nam je na materijale na njenoj internetskoj stranici.
Prema njima, virusi ptičje gripe mogu biti visoko i nisko patogeni, što se odražava na dijagnozu i razvoj bolesti. “Perad zaražena nisko patogenim virusima može pokazivati blage znakove bolesti ili ih uopće nema. Infekcije uzrokovane visoko patogenim virusima su teže i mogu čak uzrokovati smrt. I visoko i nisko patogeni virusi mogu se lako i brzo širiti kroz jata peradi. Stoga je provedba strogih biosigurnosnih mjera na farmama ključna”, napominje EFSA.
Eutanazija peradi je biosigurnosna mjera
Slične tvrdnje onima iz gore citiranog posta, da je eutanaziranje zaraženih domaćih životinja zapravo motivirano uništavanjem domaćih proizvođača i pogodovanju drugim industrijama, pojavile su se kad se na našim prostorima raširila afrička svinjska kuga. Kako je Faktograf tada pisao, na temelju izvještaja relevantnih i nadležnih institucija, eutanazija domaćih i divljih svinja trenutačno je najučinkovitija metoda sprječavanja širenja te bolesti. Slično je i s ptičjom gripom.
Visokopatogena influenca ptica (VPIP), objašnjava nam Ministarstvo poljoprivrede, bolest je “kategorije A” te se, sukladno europskom zakonodavstvu, “na objektu na kojem se potvrdi prisustvo virusa, provode mjere čija je svrha sprečavanje daljnjeg širenja odnosno iskorjenjivanje bolesti, uključujući obvezno usmrćivanje sve peradi na objektu”.
Iako je masovnija eutanazija domaće peradi često skupa mjera zaštite (kako za farmere, tako i za državu koja im isplaćuje odštetu), često je to optimalna (a u konačnici i jeftinija) metoda od suočavanja s raširenom epidemijom koja zahtijeva dugotrajne mjere kontrole.
“Posljedice i ekonomske štete uzrokovane VPIP-om izrazito su visoke, s obzirom na to da virus izaziva vrlo visoku stopu uginuća zaražene peradi (do 100 posto smrtnosti u roku od 48 sati). Osim izravnih gubitaka, peradarska proizvodnja dodatno trpi zbog rigoroznih mjera kontrole koje se provode radi suzbijanja bolesti. Posljedično, to značajno utječe na gospodarske prilike u zemljama pogođenima virusom. Zaključno, riječ je o izrazito kontagioznoj zaraznoj bolesti koja se brzo i lako širi, a njezina pojava u velikim peradarskim sustavima uzrokuje značajne financijske gubitke”, pojašnjava Ministarstvo.
Treba još objasniti i to da praksa eutanaziranja ili depopulacije životinja zaraženih ptičjom gripom nije izvediva za divlje ptice. O tome je pisala agencija Reuters koja je provjeravala tvrdnje slične onima koje smo mi analizirali.
“Jednom kada uhvatite virus na farmi, to je kao šumski požar… Treba se ponašati humano i to suzbiti. Ako niste učinili ništa nekoliko dana, životinje na farmi bi ionako uginule”, rekao je Reutersu Michael Osterholm, direktor Centra za istraživanje i politike zaraznih bolesti na Sveučilištu Minnesota.
“Nerealno je ubijati divlje ptice zaražene gripom jer ih ima previše i nema načina da ih uhvatimo. Tako da će, nažalost, divlje ptice umrijeti nakon što budu zaražene i ozbiljno bolesne”, nastavio je.
Uzevši u obzir sve navedeno, netočno je svrstavati ptičju gripu na popis "lažnih epidemija". Suprotno tvrdnjama na društvenim mrežama, od ptičje gripe obolijevaju sve vrste ptica, uključujući i divlje ptice. Domaća zaražena perad usmrćuje se jer je potrebna brza i rana reakcija kako bi se ograničilo i suzbilo daljnje širenje virusa.
