Iako Europska unija redovito pruža vojnu pomoć ratom razorenoj Ukrajini, nisu sve zemlje članice složne oko slanja te pomoći, niti jednoglasno žele Ukrajinu među zemljama članicama. Jedan od glasnijih kritičara slanja vojne pomoći Ukrajini, kao i njenog članstva jest mađarski premijer Viktor Orban. On je u svom govoru o stanju nacije 22. veljače kazao da Ukrajina neće postati članicom EU-a dok je to protiv interesa Mađarske. Orban, inače kritičar zapadne vojne pomoći Ukrajini u ratu s Rusijom, kazao je da bi ulazak Ukrajine u EU “uništio mađarske poljoprivrednike, ali ne samo njih, već čitavu mađarsku ekonomiju”.
Što se tiče Europske unije, optužio ju je da “samo želi popustljivu vladu u Mađarskoj”. “Rat se bliži kraju. Ovdje se zapravo i ne radi o Ukrajini, već je to rat oko teritorija koji se zove Ukrajina, a koji je bio zona sukoba između NATO-a i Rusije, koji je bio pod nadzorom NATO-a”, rekao je Orban u veljači i dodao da ne razumije zašto su europski i američki liberali mislili da će Rusi to mirno promatrati.
Veto Mađarske na EU paket vojne pomoći Ukrajini
Mađarska je stavila veto na posljednji planirani EU paket za pomoć Ukrajini vrijedan 50 milijardi eura. Mađarski premijer doveo je u pitanje korisnost pomoći Ukrajini i naveo i da je odluka EU-a da zamrzne sredstva namijenjena njegovoj zemlji bila pogrešna. I dok se diplomati u Bruxellesu bore kako bi nagovorili Orbana da odustane od veta na vojnu pomoć Ukrajini, društvenim mrežama strelovito se proširila informacija da je “Mađarskoj Europska unija ukinula glasačko pravo zbog stavljanja veta”. U jednom od statusa (arhivirano ovdje) uz snimku zaslona s platforme X (bivši Twitter) navodi se sljedeće:
E tako, da vam crknu te iluzije već jedared……a mi, klaster večiti i u Ursulinoj rupi-bašti demokratije…..
Evropska unija ukinula glasačko pravo Mađarskoj nakon što je Mađarska stavila veto na vojnu pomoć Ukrajini u iznosu od 21 milijarde €.
Ipak, tvrdnja da je Mađarskoj ukinuto pravo glasa u Europskoj uniji, točnije u Europskom vijeću nije točna. Dezinformacija je djelomično potekla od najave paneuropske stranke Volt Europe koja je 5. ožujka objavila prijedlog u devet točaka koji govori o jačanju geopolitičke pozicije Europske unije nakon dolaska Donalda Trumpa na čelo SAD-a. Prva točka plana koju predlaže ova stranka jest pokretanje procedure u okviru članka 7. ugovora o Europskoj uniji čime bi se ukinulo pravo glasa Mađarske u Europskom vijeću i spriječio njen veto na najvažnije odluke koje to tijelo donosi.
Riječ je o inicijativi jedne od stranaka koja se tek treba razmotriti
Volt Europa se dalje zalaže za promjenu Ugovora o Europskoj uniji kojim bi se napravila revizija i dodale dodatne stavke za obranu, kao i ubrzanje procesa proširenja. U vojnom segmentu, fokusirali su se na zajedničko financiranje obrane, korištenje zamrznutih ruskih sredstava za Ukrajinu i stvaranje europske vojske. Dok bi se ekonomska otpornost postigla usklađivanje propisa, jačanjem strateških partnerstava s Ujedinjenim Kraljevstvom, Norveškom, Kanadom i Japanom te dodatnim ulaganjima u stratešku infrastrukturu.
Radi se, dakle, o inicijativi koju se tek treba razmotriti, a čelnik te stranke Damian Boeselager uputio ih je čelnicima Europske unije uoči izvanrednog summita Europskog vijeća koji se održao 6. ožujka.
U članku 7. Ugovora o Europskoj uniji detaljno je opisana procedura oduzimanja prava državi članici ako krši temeljna načela EU i nije nimalo jednostavna. Na stranicama Europskog vijeća pojašnjava se da se “članak 7. stavak 1. može primijeniti ako postoji očita opasnost od teškog kršenja vrijednosti EU-a” te se dodaje da u tom slučaju započinje dijalog između institucija EU-a i države članice kako bi se bojazni otklonile prije nego što se situacija pogorša.
Kako se odvija procedura oduzimanja prava glasa državi članici?
Postupak započinje, dalje se navodi, prijedlogom koji podnosi trećina država članica EU-a, Europski parlament i Europska komisija. Vijeće zatim dobiva suglasnost Europskog parlamenta. Ako četiri petine članova Vijeća glasuje za prijedlog, Vijeće može utvrditi da postoji očita opasnost da država članica teško prekrši temeljna načela te može dati odgovarajuće preporuke.
U članku 7. stavak 2. dalje se navodi da ako se utvrdi da država članica teško i trajno krši vrijednosti EU-a, omogućuje se snažnije djelovanje, među ostalim sankcije. To može uključivati suspenziju prava glasovanja države članice u Vijeću Europske unije.
U postupku uvođenja sankcija uključuje se samo Europsko vijeće. Postupak započinje prijedlogom koji podnosi trećina država članica EU-a ili Komisija. Europsko vijeće zatim dobiva suglasnost Europskog parlamenta. Pod uvjetom da se članovi Europskog vijeća jednoglasno slože, Europsko vijeće može utvrditi da određena država članica teško i trajno krši vrijednosti EU-a.
Ako se to dogodi, Vijeće može odlučiti suspendirati neka od prava koja proizlaze iz primjene Ugovora na dotičnu državu članicu, među ostalim njezino pravo glasovanja. Ta se odluka donosi kvalificiranom većinom (55% država članica,15 od 27 država, koje predstavljaju najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU-a).
U zaključcima s izvanrednog summita Europskog vijeća 6. ožujka u Bruxellesu nigdje se ne spominje suspenzija glasačkog prava Mađarskoj niti se se spominje pokretanje kompleksne procedure u institucijama Europske unije (1, 2). Sve zemlje članice, osim Mađarske, objavile su i svoje zaključke vezano uz vojnu pomoć Ukrajini.
Šefica europske diplomacije: Razmatra se osnivanje koalicije voljnih
Ipak, valja spomenuti da je, prema pisanju Politica, šefica europske diplomacije Kaja Kallas na dan održavanja izvanrednog summita Europskog vijeća kazala novinarima da se “razmatra osnivanje koalicije voljnih, kako jedna država ne bi mogla blokirati ostale”.
Time bi se doveli u pitanje temelji EU-a, ali bi se moglo osigurati da je u stanju predstaviti koherentnu vanjsku politiku. Međutim, u konačnici, provedba sankcija i drugih ključnih mjera na razini EU-a i dalje bi zahtijevala jednoglasnost – otvarajući put daljnjim obračunima s Orbánom, ističe se.
Znajući da se Orban neće predomisliti, lideri zemalja članica odlučili su se na nešto ambiciozniju verziju zaključaka o vojnoj pomoći Ukrajini od one na koju bi službena Budimpešta eventualno pristala. “Mađarska ima drugačiji strateški pristup Ukrajini. To znači da je Mađarska izolirana među 27. Poštujemo stav Mađarske, ali to je jedan od 27. A 26 je više od jednog, rekao je António Costa, predsjednik Europskog vijeća, na kraju sastanka u Bruxellesu, prenosi Euronews.
Valja spomenuti i da, iako je Viktor Orban službeno uložio veto na zajedničke zaključke, prema pisanju Politica, ipak je pristao na to da u zaključcima piše da “Europska unija nastavlja pružati podršku Ukrajini”, usprkos tome što nije bilo jednoglasne podrške.
Protiv Mađarske je, inače, još u rujnu 2018. godine pokrenut postupak na osnovu članka 7. zbog zabrinutosti za nazadovanje demokracije u toj zemlji. Međutim, taj postupak je još uvijek u tijeku.
Zaključno, Europska unija nije ukinulo glasačko pravo Mađarskoj zbog veta na novi paket vojne pomoći Ukrajini, kao što se to navodi u brojnim statusima koji su se proširili društvenim mrežama. Paneuropska stranka Volt Europa je dan uoči izvanrednog summita Europskog vijeća u Bruxellesu objavila prijedlog u devet točaka, od kojih je prva bila pokretanje procedure u okviru članka 7. ugovora o Europskoj uniji čime bi se ukinulo pravo glasa Mađarske u Europskom vijeću. Međutim, o tome se na izvanrednom summitu Europskog vijeća uopće nije raspravljalo, što je vidljivo i iz zaključaka summita.
