Rijetko je što protekli tjedan izazvalo tolike rasprave na društvenim mrežama kao objava novog dizajna vizualnog identiteta Grada Zagreba. Podijeljena javnost je s jedne strane branila umjetničku slobodu i jednostavnost poruke, a s druge se strane silno uvrijedila zbog korištenja nominativa na mjestu gdje je po svim gramatičkim pravilima trebao biti vokativ, a kritika je bila usmjerena i prema istoj toj jednostavnosti na koju su “bačeni novci”.
“Ili Zagrebe, volim te, ili nikako”, poručio je jedan komentator na TikToku komentirajući izbor dizajna vizualnog identiteta Grada Zagreba na kojem je stilizirani oblik službenog grba, uz osmijeh i natpis “Zagreb volim te”. Natječaj za dizajn vizualnog identiteta raspisao je Grad, a pristiglo je 59 radova. Nagrađeno je prvih pet idejnih rješenja, a prvu nagradu dobio je rad pod nazivom “Slobodan čovjek u slobodnom gradu” autorskog tima: Boris Malešević, Katja Malešević i Feđa Vukić, te suradnika: Goran Trbuljak, Vlado Martek, Marko Lulić, Linda Golik Horvat i Suzana Potrebić.
Međutim, dizajn se, očekivano, nije svidio svima, a na TikToku je ponovno iskorišten za napade na vladajuću stranku u Zagrebu (1, 2, 3), kao i na strane radnike (1), ali i za satiru (1).
“Opet su pare otišle nekoj ‘mažemo’ udruga”, “Em masno plaćeno, em nepismeno”, “Tko god je dizajner, neka promijeni struku”, “To je netko nepismen radio, možda neki Filipinac”, “Ljudi, ovo ide u propast, treba se maknut Tomašević da nam se vrati naš Zagreb”, samo su neki od komentara.
Kako dalje bez vokativa?
Osim internetskih stručnjaka za dizajn, najglasniji su bili internetski “lingvisti i kroatisti”. Neobičan broj građana osjetio se uvrijeđenim što u frazi “Zagreb volim te” nije korišten vokativ umjesto nominativa, kao što propisuje standardni hrvatski jezik. Pritom, čini se, nikome nije palo napamet da se u kajkavskom narječju odavno vokativ gotovo posve izgubio i da se umjesto njega redovito upotrebljava oblik nominativa. Jela Marešić, sa Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU, u znanstvenom radu “O ostacima kajkavskog vokativa” navodi rijetke primjere u kojima se vokativ zadržao u kajkavskom narječju.
No, treba biti pošten i priznati da, neovisno o teoriji jezika, u praksi rijetko tko koristi vokativ. Vokativ se koristi u izravnom obraćanju nekome, u rečenici se odvaja zarezom, a u govoru se ističe posebnom intonacijom. Premda većina imenica u hrvatskom jeziku ima poseban vokativ, on se u govornom jeziku rijetko koristi i danas se i za izravno obraćanje više koristi nominativ. Nije zgorega podsjetiti ni na druge osobitosti kajkavskog narječja koje se često mogu čuti u Zagrebu, a koje se razlikuju od standarda. Pa tako, zahvaljujući kajkavskoj ekavici u Zagrebu je posve uobičajeno čuti “deca” umjesto “djeca”, “beli” umjesto “bijeli”, “rekel” umjesto “rekao”, “posel” umjesto “posao”, “dvorišče” umjesto “dvorište”. Infinitivi često završavaju bez “i” (“spat”, “kopat”), a često se koriste i deminutivi “kavica”, “mamek”, “tatek” i slično.
Zagreb je u obrazloženju odabira pobjednika na natječaju objasnio sintagmu “Zagreb volim te!” Taj dio vizuala referirao se na kultni ulični performans Tomislava Gotovca (“Ležanje gol na asfaltu, ljubljenje asfalta” / “Zagreb volim te!”) iz 1981.
Podsjetimo i na legendarne zagrebačke šlagere koji se gradu obraćaju u nominativu, a ne u vokativu. Jednu od najpoznatijih pjesama o Zagrebu napisao je Drago Brahm, “Moj Zagreb, tak imam te rad”, a popularnost je stekla u izvedbi Ivice Šerfezija. Tu je i “Zagreb, Zagreb” Zdenke Vučković, “Serbus, Zagreb moj” Tonija Leskovara, “Zagreb, moj Zagreb” Marka Novosela. Svi ovi naslovi i tekstovi pjesama pisani su kajkavskim narječjem i umjesto vokativom, Zagrebu se obraćaju u nominativu.
Otimanje privatne štednje i ropstvo
Osim što su se korisnici TikToka uzalud uzrujali da se oduzimanjem vokativa krade identitet Zagrebu, Zagrepčanima, Hrvatima i svima onima koji poznaju hrvatski standardni jezik, a odjednom neobično puno korisnika poznaje hrvatsku gramatiku, za “krađu identiteta” optužena je i Ursula von der Leyen.
Predsjednicu Europske komisije korisnici su prozvali da namjerava građanima “oteti privatnu štednju s bankovnih računa” te da tako “uvodi zakon o ratnoj ekonomiji” što je “put u diktaturu”. Zbog te potpuno pogrešne tvrdnje korisnici TikToka bi je “strpali u zatvor”, “izašli na ulice”, a bilo je onih koji su izveli zaključak da nas je Andrej Plenković uveo u EU da bi “nam nabio inflaciju i kljukao Zelenskog”.
U okviru “ropstva” prema kojem “nas vodi Bruxelles”, osim “otimanja privatne štednje”, spominjao se ponovno i digitalni euro. “Priprema se konačna realizacija digitalnog eura koja je put ka potpunom ropstvu” i “Recite zbogom gotovini! Onda smo svi ovce ako se ovo desi” – zavapili su korisnici u dva videa na TikToku (1, 2).
Dezinformacije o digitalnom euru i “krađi identiteta građana” kolaju već neko vrijeme, a tome su pridonijeli i političari poput bivšeg europarlamentarca Mislava Kolakušića, zastupnika Mosta Marina Miletića i Zvonimira Troskota koji su u Saboru u više navrata držali govore pune dezinformacija o toj temi. Građani često miješaju pojmove elektronički novac i digitalni euro o čemu je Faktograf detaljno pisao. Digitalni euro, koji još nije ni blizu uvođenja, neće zamijeniti gotovinu, već će postojati paralelno i koristit će se kao nadopuna.
