Prilika za žene iz raznih županija u Hrvatskoj, od Zagrebačke do Istarske i Splitsko-dalmatinske! Tako glase brojni oglasi koje je na društvenoj mreži Facebook aktivirala stranica “Centar za razvoj jezika” koja oglašava – kako tvrde – subvencionirane tečajeve jezika.
Međutim, tko učenje jezika točno subvencionira, nije do kraja jasno.
Navedeno sufinanciranje, tvrdi se u oglasima, pokriva 80 posto tečaja jezika, a učiti se može devet jezika – engleski, njemački, francuski, španjolski, talijanski, nizozemski, ruski, portugalski i poljski.
Oglasi su nas zaintrigirali, budući da su usmjereni prvenstveno ženama i to uglavnom starije dobi. Na stranici se predstavlja program naziva “Bolja budućnost” i sve nalikuje na projekt financiran sredstvima Europske unije (EU).
Facebook stranica “Centar za razvoj jezika” ima 1,1 tisuću oznaka “sviđa mi se” i 1,2 tisuće pratitelja. Podaci o transparentnosti stranice pokazuju da je kreirana 30. studenog 2023. godine te da se njeni administratori nalaze u Poljskoj.
Navedena stranica također je imala više desetaka aktivnih oglasa. Snimku zaslona jednog od oglasa donosimo niže.
Program za žene
Kada bismo kliknuli na poveznicu oglasa, otvarala nam se stranica koja predstavlja program unaprjeđenja vještina “Bolja budućnost”. Putem programa nudi se sufinanciranje projekata za žene u dobi od 50 do 64 godina iz Zagrebačke županije. Potrebno je samo unijeti svoje podatke poput imena i prezimena, broja mobitela i adrese elektroničke pošte. Navedena stranica izgleda ovako:
Na stranici se navodi sljedeće:
“Program „Bolja budućnost“ namijenjen je za žene u dobi od 50 do 64 godina iz Zagrebačke županije koje žele usavršiti svoje vještine i naučiti strani jezik. Kandidati se mogu prijaviti za 80% financiranja izvanrednog tečaja po vlastitom izboru. Kako biste se prijavili za financiranje, jednostavno ispunite gornji kontaktni obrazac i pričekajte da vas kontaktira naš stručnjak. Program ne financira EU. Program se financira privatnim sredstvima”.
Međutim, arhivirana stranica ne donosi isti izgled, što je samo po sebi sumnjivo.
Isto tako disklejmer na stranici tvrdi kako se program ne financira kroz sredstva EU-a, ali izgled stranice i sami opisi sugeriraju projektno financiranje koje dolazi ili od države ili od Europske unije. Nije jasno, dakle, tko ili kakva institucija financira projekt te zašto su oglasima targetirane baš žene.
Niže donosimo primjere samo nekih od brojnih aktivnih oglasa navedene Facebook stranice u kojima su se oglašavale “jezične subvencije” za žene iz raznih županije Republike Hrvatske.
Bolja budućnost?
Pregledom neaktivnih oglasa navedene Facebook stranice vidimo da noviji oglasi koje je stranica aktivirala početkom mjeseca travnja sada navode jezične usluge i za muškarce i za žene, dok su stariji oglasi, oni aktivirani u ožujku targetirali samo žene iz raznih županija RH.
Odgovor u tome zašto su targetirane bile baš žene i to žene određen životne dobi leži vjerojatno u tome što su žene inače ranjivije na tržištu rada i, kako se to često opisuje, u starijoj životnoj dobi teže zapošljive. Upravo su zbog ovih faktora žene češće ciljana skupina brojnih europskih i državnih projekata.
Žene i češće “ispadaju” s tržišta rada, zbog trudnoće i poroda, brige o djeci i drugim članovima kućanstva, češće imaju nižu plaću, pa onda i nižu mirovinu… Stoga su žene češće i “targetirane” kroz brojne programe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) ili Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijale.
Internetskom pretragom programa Bolja budućnost nalazimo samo na spomenutu stranicu koja nudi jezične usluge i Udrugu žena Romkinja Hrvatske “Bolja budućnost” koja je bila jedna od partnera (uz Grad Zagreb i CESI) na projektu “Bolja perspektiva žena Romkinja na tržištu rada”. Projekt koji je trajao 12 mjeseci bio je usmjeren na “razvoj novih oblika podrške i načina pomoći u osnaživanju, profesionalnom razvoju i traženju zaposlenja za marginalizirane i diskriminirane skupine žena, specifično nezaposlene žene Romkinje”.
Također postoji i Udruženje žena Romkinja “Bolja budućnost” grada Tuzle, kao i projekt “Bolja budućnost – moja budućnost”, ostvaren u sklopu programa “Zaželi” za zapošljavanje žena.
Faktograf se obratio Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Iz Ministarstva su nam kazali kako navedeno Ministarstvo “ne financira program ‘Bolja budućnost’. Također, navedeni program ne provodi se ni u okviru nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje”. “U okviru projekta Vaučera za obrazovanje, financira se učenje hrvatskog kao stranog jezika”, dodaju.
Budući da su jedna od ciljanih skupina i žene iz Zagrebačke županije, obratili smo se i njima s upitom. Oni su nam također kratko odgovorili kako “Zagrebačka županija nema saznanja o navedenom projektu te nije imala nikakvih isplata prema navedenoj tvrtki”.
Poljska firma
Navodni program i edukacije u nadležnosti su poljske firme EOU sp. z o.o. Kada na stranici kliknemo na uvjete korištenja, navodi se sljedeće:
“Ovi uvjeti korištenja odnose se na poslovanje koje se sastoji od prodaje obrazovnih usluga. Ovo poslovanje vodi EOU sp. z o.o.,Młynarska 42 / 115, 01-171 Varšava, Poljska, navedena u poslovnom registru koji vodi Okružni sud glavnog grada Varšave u Varšavi, XII Ekonomski odjel Nacionalnog sudskog registra, pod brojem KRS 0001038089, NIP broj 5273057993, REGON broj: 525396900.”
Poslovna Hrvatska ne nudi nikakve podatke o navedenoj poljskoj firmi, već jedino stranica Fina Info.BIZ.
Internetskom pretragom nalazimo i na Pravila o privatnosti za firmu Verbalia edu koja također nudi tečajeve jezika. Tvrtku EOU spz.o.o. vodi poslovanje tvrtke Verbalia. Za primanje ponude Verbalie potrebno je unijeti svoje podatke poput adrese elektroničke pošte i broja telefona. Tečaj se naručuje telefonski, kao i preko stranice koja nudi programe za žene starije životne dobi. Facebook stranica “Verbalia edu” ima tek 35 oznaka “sviđa mi se” i 49 pratitelja, dok stranica na Instagramu ima još manje pratitelja.
Poljska tvrtka objasnila čime se bave
Faktograf se obratio poljskoj tvrtki EOU spz.o.o. koja vodi poslovanje Verbalie. Zanimalo nas je, između ostaloga, čime se firma točno bavi, kako se tečajevi jezika prodaju zainteresiranim korisnicima, kako se financira program “Bolja budućnost”, kao i to koliko korisnica iz Hrvatske imaju.
Radi se o “strastvenom timu” koji je “posvećen stvaranju visokokvalitetnih jezičnih tečajeva koji su i učinkoviti i dostupni”, kazali su nam iz poljske firme. “Naše tečajeve stvaramo u suradnji s iskusnim lingvistima, čime osiguravamo da učenici dobiju strukturirani i angažirani sadržaj. Za razliku od brojnih pružatelja (usluga tečajeva jezika, op.a.) koji se oslanjaju isključivo na sadržaj kreiran korištenjem umjetne inteligencije (UI), mi uzimamo vrijeme da napravimo tečajeve sa stvarnom dodanom vrijednosti”, kazali su nam iz firme EOU.
Kako bi učenje jezika “učinili dostupnim što većem broju ljudi”, nude razne promotivne kampanje. To uključuje i “popuste koji se temelje na regiji i godinama”, kažu iz EOU-a. “I dok se trudimo da svima pružimo priuštivo obrazovanje, nismo u mogućnosti svima u isto vrijeme ponuditi snižene cijene, tako da postupno naše ponude proširujemo na različite grupe. Naši podaci pokazuju da većina žena koje su zainteresirane za naše tečajeve dolaze iz Zagreba, ali imamo učenike/ce iz cijele Hrvatske”, još su nam kazali.
Kako kontaktiraju korisnike?
Zanimalo nas je i kako poljska firma EOU kontaktira korisnike. Naime, ono što smo uglavnom posvjedočili od korisnika jest da se potencijalnim kupcima tečaja jezika javljanju agenti preko telefona. Ni nas, kada smo se za informacije o tečaju zapisali i dali samo ime i adresu elektroničke pošte, nitko nije kontaktirao.
Korisnice s kojima je Faktograf pričao, a koje su nam ispričale svoje iskustvo, kao i druge koje su tražile iskustva u Facebook grupi “Prevareni Iskustva Facebook prodavatelji”, kazale su nam da su kontaktirane putem telefona.
Zato smo se i s tim pitanjem obratili EOU-u. Zanimalo nas je kako se tečajevi prodaju zainteresiranim učenicima.
“Svoje tečajeve prodajemo putem raznih kanala kako bismo ih učinili dostupnima različitim tipovima učenika. Naši se tečajevi mogu kupini online, preko telefona te se čak mogu dostaviti poštom za one koji preferiraju tradicionalne metode. Nažalost, primijetili smo neke nepoštene konkurente koji koriste zavaravajuće oglase te čak nekad kopiraju elemente naših kampanja. Dodatno, porast broja tečajeva kreiranih uporabom umjetne inteligencije na tržištu doveo je do konfuzije, budući da velik broj takvih ponuda nije u skladu s obrazovnim standardima”, kazali su nam.
A što se pak tiče programa “Bolja budućnost”, iz EOU-a ističu kako nisu povezani niti s jednom inicijativom povezanom s vladom. “Sami vodimo svoje nezavisne promotivne kampanje kako bismo tečajeve učinili što dostupnijim učenicima”, dodali su i zaključno nas zamolili da im dojavimo ako smo se susreli s oglasima koji sugeriraju da su njihovi tečajevi financirani državnim ili EU novcem.
“Tehnički tečaj je tu… Ali sve ostalo je bez veze”
Iskustva korisnica tečajeva nisu baš u skladu s onim što poljska firma oglašava. Do nekoliko korisnica stigli smo preko Facebook stranice putem koje su one podijelile svoja iskustva s Verbaliom.
Napomenimo još jednom da poslovanje Verbalie koje se bavi prodajom obrazovnih usluga vodi EOU sp. z o.o. sa sjedištem u Varšavi.
Faktograf je razgovarao s dvije korisnice koje su tečaj kupile. Sandra Perhaj vidjela je oglas na Facebooku, prijavila se i ubrzo ju je nazvao agent.
“E sad, trebala sam pobjeći glavom bez obzira i ne pristati kada mi je žena rekla da oni šalju kuvertu s kodom preko kurirske službe i njima se na ruke plaća 89 eura. Kodovi su došli, dala jaranu pare i registrirala se. O munja mu i gromova, čim sam krenula imala sam mali milijun upitnika iznad glave zašto sam takav luzer”, govori nam.
Ona je uzela tečaj njemačkoj. Perhaj opisuje da se tehnički radi o tečaju jezika, “ali kao da je netko skinuo nešto brzinsko s interneta i dao Google Translatoru da prevede …a Google prevoditelj kao da je s Wish aplikacije…Pidgeon English, reklo bi se. I usred lekcije samo se najednom pojavi prijevod na poljskom (ili češkom)”.
“Vratila sam se Duolingu i Youtubeu i zatvorila poglavlje Verbalije”, zaključuje Perhaj.
Na pitanje smatra li da je prevarena, odgovara da smatra da je “80 posto prevarena”. “Tehnički, tečaj jest tu, ali… Sve ostalo je bez veze. No, iskreno sebe smatram jedinom odgovornom za vlastito nasjedanje. Još jedna životna lekcija”, kazala nam je.
“Pomislila sam da tečaj sufinancira županija”
Blaženki Majstorović “izletio” je oglas na Facebooku. Kada je vidjela oglas koji navodi ženske osobe od 50 do 70 godina, u Varaždinskoj županiji, pomislila je da je tečaj sufinanciran, kazala nam je. Majstorović je bila vrlo oprezna, pa je išla provjeriti sa Varaždinskom županijom je li povezana sa sufinanciranjem i dobila je od njih odgovor da županija ništa ne zna o tome. Kada ju je preko telefona kontaktirala agentica, rekla joj je da je sve legalno i da postoji filijala u Splitu.
Majstorović je odlučila kupiti dva tečaja jezika u ukupnom iznosu od 109 eura.
“Poštom dobijete plastificirani kod s kojim se prijavite. Možete odraditi tečaj, ali nije to nešto.” Smatra da tečaj nije vrijedan tih novaca, ali kaže da ne bi mogla reći da se osjeća prevareno. “Zbunilo me to sufinanciranje. Poslije mi je žena objavila da nije sufinancirano iz županije, ali vjerojatno tako dobiju ljude da se jave”, dodaje.
CERT: “Osobe misle da su dobile veću vrijednost od uplaćenog”
Nacionalni CERT kojemu se Faktograf također obratio susreo se s ovakvim tipom oglašavanja. Zaprimili su tri prijave za web sjedište na kojemu se reklamira učenje stranih jezika za žene, djelomično financirano iz EU fondova.
Iz CERT-a kažu kako “ovaj tip marketinga obmanjuje u slučaju ako se ne radi o sufinanciranim tečajevima, jer osobe koje uplate novac misle da su dobile značajno veću vrijednost od onoga što su uplatile”.
“Ako osoba smatra da za vrijednost svog novca dobila uslugu koja vrijedi 80% više, veća je vjerojatnost da će platiti takvu uslugu. Pretragom javno dostupnih izvora nismo bili u mogućnosti pronaći više informacija o navedenom projektu ‘Bolja budućnost’ te poveznica na projekt ne postoji na samoj stranici”, dodaju iz CERT-a.
CERT je pretragom javno dostupnih podataka vezanih uz tvrtku EOU spz.o.o. koja vodi poslovanje tvrtke Verbalia ustanovio da korisnici koji su podijelili svoje iskustvo navode sumnjive radnje. Tvrtka ostvaruje kontakt nakon što je osoba unijela svoje podatke na web-stranici i nakon kratkog razgovora postavlja naizgled legitiman zahtjev za uplatu novca.
“Iako nismo utvrdili na koji način je zatraženo plaćanje i što se dogodi nakon uplate sredstava, možemo potvrditi da je ovo čest način na koji prevaranti pomoću phishinga i tehnika socijalnog inženjeringa pokušavaju prevariti ljude i ostvariti novčanu korist”, kažu iz CERT-a.
Iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) su nam kratko odgovorili kako nemaju iskustva s navedenom firmom, ali kako općenito savjetuju potrošačima da ne kupuju ništa preko društvenih mreža, jer tamo ima najviše prevaranata.
Od 1113 prijava koje je Nacionalni CERT obradio u 2024. godini, čak 58 posto spada u phishing prijevare. Također upozoravaju se da podaci ne upisuju na sumnjivim internetskim stranicama. Uz direktne prevare kao što su krađa novčanih sredstava, prevaranti dobivene podatke mogu također iskoristiti za druge oblike kriminalnih radnji kao što su krađa identiteta i prijevare korištenjem socijalnog inženjeringa.
Zaključno, činjenica je da poljska tvrtka u svojim oglasima na Facebooku ne navodi da tečajeve stranih jezika reklamirane u Hrvatskoj pod nazivom “Bolja budućnost” sufinanciraju županije ili Europska unija, no način na koji ih prodaju dovodi do toga da očito mnogim kupcima nije jasno što kupuju kao i tko im tečajeve subvencionira. Stoga treba još jednom upozoriti čitatelje da dobro provjere kome na internetu daju svoje podatke, prije uplate pitaju što točno kupuju i od koga te da krenu u kupnju tek kada su im sve te informacije poznate.
