Prema podacima iz kataloga nekretnina Grada Zagreba u gradskom vlasništvu je preko 8,6 tisuća nekretnina – stanova, kuća, stambenih zgrada, garaža, poslovnih prostora. Katalog gradskih nekretnina Zagreb sadrži i podatke o korisnicima gradskih nekretnina pa tako i gradskih stanova. Prema trenutačnim podacima iz kataloga, ukupno je 5 550 gradskih stanova dano u korištenje. No, to nisu svi podaci o gradskim stambenim prostorima, jer u katalog nisu uneseni prazni stanovi kako bi se spriječila njihova zloupotreba.
Gradski stanovi, odnosno njihova dodjela putem natječaja, tema su koja se otvara u aktualnoj kampanji za pridobivanje vlasti u Zagrebu.
Tako se Ivica Lovrić, kandidat Plavog grada o dodjeli gradskih stanova oglasio na TikToku (arhivirano ovdje).
„Sada je vrlo jasno da je Tomašević učinio sve da isprazni 500 zagrebačkih stanova, da iz njih istjera zagrebačke obitelji da bi uselio neke treće“, ustvrdio je Lovrić.
„Trenutno je u Gradu Zagrebu 500 praznih gradskih stanova. Ti stanovi su uglavnom bili popunjeni. Onda je Tomašević svojim pritiskom na stanare, podizanjem mjesečne najamnine, mijenjanjem pravila, doveo do toga da je oko 500 zagrebačkih obitelji napustilo te stanove. Ali ono što je najšokantnije, prije desetak dana Tomašević je raspisao natječaj za zakup tih stanova u kojem jasno stoji da se na natječaj mogu javiti i oni, znači ne samo Zagrepčani, nego i oni koji su pod međunarodnom pravnom zaštitom. I sad nam je vrlo jasno da je Tomašević učinio sve da isprazni 500 zagrebačkih stanova, da iz njih istjera zagrebačke obitelji, da bi uselio neke treće“, ustvrdio je Lovrić.
Kandidat Plavog grada za zagrebačku gradonačelničku kampanju o tome je ranije progovorio i u sučeljavanju koje je organizirao Večernji list. Tada je naveo kako aktualna gradska vlast u svom mandatu nije sagradila niti jedan gradski stan, ali je povećala stanarine te je „500 zagrebačkih obitelji iselilo iz tih stanova“.
„I sad je raspisao natječaj u kojem jasno stoji da se na taj natječaj mogu javiti osobe pod međunarodnom zaštitom. To znači – 500 zagrebačkih obitelji van, a ući će u te stanove netko drugi tko neće plaćati ništa“, kazao je tada Lovrić.
Kandidat Plavog grada referira se na javni natječaj za davanje stanova u najam na temelju socioekonomskog statusa. Taj je natječaj otvoren 2. travnja, a zainteresirani su mogli do 2. svibnja predati potrebnu dokumentaciju za najam stanova na temelju socioekonomskog statusa.
“Ovim natječajem osiguravamo transparentan i pravedan sustav dodjele stanova u najam za one građane kojima su najpotrebniji. Podsjećam da smo obustavili prodaju gradskih stanova, a postojeći se kontinuirano stavljaju u funkciju i uređuju kako bi bili pogodni za nove stanare i primopredaju”, izjavio je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba uoči objave javnog natječaja.
Prema uvjetima tog natječaja, stanovi na temelju socioekonomskog statusa mogu se dati u najam podnositeljima zahtjeva pod sljedećim kumulativno ispunjenim uvjetima: državljani su Republike Hrvatske, druge članice Europske unije ili su osobe pod međunarodnom zaštitom; na dan objave natječaja imaju neprekidno prebivalište u Gradu Zagrebu najmanje 3 godine koje se dokazuje uvjerenjem o prebivalištu; prihodi po članu kućanstva za 2024. godinu ne prelaze 30 posto prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenome u gospodarstvu Grada Zagreba za višečlana kućanstva (433,50 eura) te 50 posto za samačka kućanstva (722,50 eura); nisu vlasnici useljivog stana ili kuće na području Grada Zagreba ili Zagrebačke županije.
Lovrić spominje samo osobe pod međunarodnom zaštitom, ne i građane EU, niti trogodišnje prebivalište
Stanovi se u najam daju na temelju liste prvenstva koju na prijedlog Povjerenstva za davanje stanova u najam utvrđuje gradonačelnik. Pritom se lista utvrđuje prema zbroju bodova koji svaki podnositelj zahtjeva ostvari na temelju propisanih mjerila.
Iako je točan podatak da osobe pod međunarodnom zaštitom mogu dobiti gradski stan na temelju socioekonomskog statusa, Lovrić se njime manipulativno koristi. Ističe osobe pod međunarodnom zaštitom, ali ne govori o tome da se za te stanove mogu natjecati i državljani drugih članica EU. I osobe pod međunarodnom zaštitom, kao i državljani drugih članica EU, stan na temelju socioekonomskog statusa mogu dobiti pod jednakim uvjetima kao i državljani Hrvatske.
Bez iznimke, svi oni trebaju imati najmanje tri godine prebivalište u Zagrebu i trebaju dokazati da njihovi prihodi ne prelaze 433,50 eura po članu kućanstva za višečlane obitelji, odnosno 722,50 eura u slučaju da je riječ o samačkom kućanstvu. Osim toga, svi oni trebaju dokazati da nisu vlasnici stana ili kuće na području Grada Zagreba ili Zagrebačke županije.
Nova pravila
Od ove godine u Zagrebu vrijede nova pravila kada je riječ o uvjetima pod kojima se gradski stanovi mogu dati u najam. U siječnju je objavljena Odluka o najmu stanova kojom se utvrđuju uvjeti, mjerila i postupci za davanje u najam stanova kojima upravlja Grad Zagreb. U veljači je, pak, objavljen i Zaključak o visini najamnine za stanove kojima upravlja Grad Zagreb.
I dok se ranije najamnina gradskog stana obračunavala prema kvadratnom metru stana, od ove godine (osim kod zaštićene najamnine), ona se određuje prema tri prihodovna razreda i to prema postotku prosječnih mjesečnih prihoda kućanstava u godini koja prethodi dodjeli stana, odnosno godini koja prethodi produženju ugovora o najmu.
Prema novim pravilima, u Razred 1 ulaze oni kojima je visina prihoda za višečlana kućanstva, po članu kućanstva, manja od 50 posto prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenome u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodnoj godini. Najamnina je u tom slučaju u visini 12 posto od mjesečnog prihoda kućanstva.
U Razredu 2 su oni s visinom prihoda po članu kućanstva od 50 do 80 posto prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenome u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodnoj godini. Najamnina je u tom slučaju 16 posto od prihoda kućanstva.
U Razredu 3 su oni čiji je prihod po članu kućanstva veći od 80 posto prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenome u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodnoj godini. Njihova najamnina iznosi 24 posto od prihoda kućanstva.
Uvođenje najamnine prema visini dohotka gradska vlast pokušala je provesti još prije dvije godine. Međutim, na zahtjev udruge „Ostajemo“, Visoki upravni sud je u listopadu 2024. poništio Odluku Grada iz listopada 2023. godine, a time i tadašnji Zaključak o visini najamnine stanova (1, 2, 3, 4).
Udruga stanara gradskih stavova „Ostajemo“ (koja je podnijela zahtjev za ocjenom zakonitosti i nove Odluke o najmu gradskih stanova) borila se protiv uvođenja najamnine prema prihodima, a gradski akti nisu „pali“ zbog toga, već zbog činjenice da je Grad spornu odluku donio „pozivom na odredbu koja regulira ovlast, bez ikakve poveznice na odgovarajuću zakonsku odredbu odnosnog područja ili odredbu zakona koji regulira pravo raspolaganja jedinice lokalne samouprave vlastitom imovinom, odnosno regulira samoupravna prava jedinice lokalne samouprave“.
U to je vrijeme Tomislav Tomašević, gradonačelnik Zagreba rekao kako će Grad formalne razloge vrlo lako riješiti.
„Onima koji slave što je ta odluka pala neće dugo trajati to slavlje jer ćemo i dalje nastaviti uvoditi reda”, rekao je Tomašević, pritom kritizirajući one koji se zalažu za raniji model prema kojem gradski stan za 130 eura može koristiti i obitelj koja mjesečno zarađuje i više od 5 000 eura.
“To nije normalno i ta naslijeđena prava iz prošle vladavine mi mijenjamo u svakom segmentu da gradske stanove mogu koristiti oni kojima su doista potrebni“, poručivao je Tomašević lani.
Gradska vlast izmijenila je sporne elemente Odluke o najmu stanova te od ove godine kreće s potpuno novim modelom njihova najma.
Kada su u proljeće 2023. godine u Gradu krenuli u reviziju gradskog stambenog fonda u javnost se iznosio podatak prema kojem Zagreb u vlasništvu ima 6,5 tisuća stanova od kojih je dio neuseljiv i u takvom stanju da se ne isplati adaptirati. U tom trenutku useljeno je bilo oko 5,9 tisuća gradskih stanova, a iz Grada su poručivali kako je dio praznih stanova u postupku prodaje, dok je dio u neupotrebljivom stanju (tada 500 stanova), a njihova obnova bi bila neisplativa. Osim toga, na popisu je bilo i stotinjak zamjenskih stanova koji se koriste za rješavanje imovinsko-pravnih pitanja (1, 2, 3, 4, 5).
Grad u to vrijeme nije znao koliko je, primjerice, „zaslužnih građana“ u gradskim stanovima, odnosno građana kojima je ranija vlast gradske stanove dodjeljivala arbitrarno. Revizija je tada pokazala cijeli niz zloupotreba s gradskim stanovima pa je bilo primjera da se gradski stanovi daju u podnajam po tržišnoj cijeni, da obitelji imaju gradski stan, a žive izvan Hrvatske ili su izgubili pravo na gradski stan, ali o promijenjenim okolnostima nisu izvijestili gradsku upravu.
Bespravnih korisnika stanova – 564
Potvrde za Lovrićevu tvrdnju da je 500 obitelji iselilo iz gradskih stanova zbog pritiska aktualne vlasti na njih i podizanja najamnine, nema.
Kako su nam naveli iz Grada, krajem prosinca 2021. godine Zagreb je evidentirao 679 bespravnih korisnika gradskih stanova. Danas ih ima 564, a kako navode iz Grada, neki su iseljeni u ovršnim postupcima, neki su sami predali stan u posjed Grada. Osim toga, devet korisnika je legaliziralo svoj status, a “neki stanovi su izlučeni iz imovine Grada jer su vraćeni u postupku povrata ili je utvrđeno vlasništvo RH”.
Netočno je pritom da je najamnina dizana jer je aktualna gradska vlast, do donošenja novih pravila od ove godine, provodila odluke koje je naslijedila od prošle vlasti. To, primjerice, potvrđuje Konačna lista reda prvenstva za davanje stanova u najam, objavljena početkom prosinca prošle godine u kojoj se aktualna vlast poziva na Odluku o najmu stanova koja je donesena u vrijeme dok je grad vodio pokojni Milan Bandić i u čijem je timu bio Ivica Lovrić.
Na temelju odredbe te Odluke iz Bandićeva vremena, aktualna vlast je do danas „donijela 204 zaključka o davanju stanova u najam po utvrđenoj Konačnoj listi reda prvenstva za davanje stanova u najam od 1. listopada 2021., na temelju kojih se sklapaju ugovori o najmu“.
Osim toga, kako su nam na upit odgovorili iz Grada Zagreba, doneseno je i „79 zaključka o davanju stanova u najam izvan liste reda prvenstva, temeljem preporuke nadležnog Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, temeljem kojih se sklapaju ugovori o najmu“.
Kada je, pak, riječ o najamnini, „zaštićena najamnina po m2 iznosi 0,36 eura, a plaćaju je osobe koje imaju pravni položaj zaštićenog najmoprimca (utvrđen prema Zakonu o najmu stanova) te najmoprimci koji su s Gradom Zagrebom sklopili ugovor o najmu stana na određeno vrijeme uz plaćanje zaštićene najamnine“.
To su osobe kojima su stanovi dani u najam na temelju gradskih odluka, a prihod im ne prelazi propisani iznos od 30 posto po članu kućanstva prosječne plaće ispaćene u gospodarstvu Grada Zagreba za višečlana kućanstva, odnosno 50 posto za samačka kućanstva.
Međutim, „najmoprimcima kojima su stanovi dani u najam kao osobama s nižim prihodom, a u međuvremenu su im se prihodi povećali, odnosno iznosili su po članu kućanstva više od 50 posto prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenome u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodnoj godini, najamnina je utvrđena u peterostrukom iznosu zaštićene, tj. iznosila je 1,8 eura po m2“.
S druge strane, kako objašnjavaju iz Grada, za javno najamne stanove najamnina se izračunavala u fiksnom i varijabilnom dijelu. Formule glase: „za stanove do 59,99 m2 u visini 64,00 eura + 1,60 eura/m2 neto korisne površine stana; za stanove od 60,00 m2 – 99,99 m2 u visini 92 eura + 1,40 eura/m2 neto korisne površine stana; za stanove od 100,00 m2 u visini 108 eura + 1,20 eura/m2 neto korisne površine stana“.
Ranije se, dakle, najamnina obračunavala prema kvadratnom metru stana, dok se sada obračunava prema imovinskom cenzusu, osim kod zaštićene najamnine. Raniji model naplate stanarine nije usporediv s novouvedenim. Ivica Lovrić u ovom nastupu manipulira i s tumačenjima tko ima pravo na stan, sugerirajući bez dokaza kako se Zagrepčane protjeruje da bi stanove dobili migranti.
