Iako suvremena medicina napreduje iz dana u dan, a određene civilizacijske tekovine poput antibiotika ili cjepiva su znanstveno dokazano uspješne, teoretičari zavjera uvijek traže načine da to ospore. O učinkovitosti cjepiva, kao i antivakserskoj zajednici pisali smo puno puta, ali oni nastoje dokazati da su i lijekovi odnosno antibiotici “nepotrebni”. Otkriće penicilina 1928. pokrenulo je pravu revoluciju u medicini pa su početkom 1940-ih godina oni ušli u široku upotrebu, a od tada pa do danas su se usavršavali. Međutim, teoretičari zavjera nastoje dokazati da su nepotrebni prilično opasnom teorijom da jaka alkoholna pića poput viskija mogu uništiti bakterije u tijelu.
Na Facebook profilu Antiglobalisti Balkana, koji učestalo objavljuje dezinformacije objavljen je video (arhivirano ovdje) koji prikazuje mikroskopsku snimku kako alkohol iz viskija ubija bakterije na površini. “Kap viskija vs. milijuni bakterija. Odmah su se prestali kretati”, stoji kao natpis na videu na engleskom jeziku.
Može li viski zaista ubiti bakterije? Odgovor nije jednoznačan, ali u ljudskom tijelu teško. Naime, većina viskija ima oko 40 posto alkohola po volumenu, što znači da je 40 posto tekućine zapravo etanol. Valja spomenuti da neki viskiji mogu imati 50-60 posto alkohola dok rijetki primjerci mogu preći 65 posto. Alkohol teoretski može ubiti bakterije, međutim njegovo djelovanje ovisi o koncentraciji. Kako bi se bakterije na površinama mogle uništiti, obično je potrebna koncentracija od 60 do 90 posto alkohola, dok viski obično ima svega 40 posto alkohola. Međutim, čak i kad bi čovjek pio alkohol tako visoke koncentracije (primjerice 90 posto), razina alkohola u krvi nikad ne postaje dovoljno visoka da uništi bakterije – prije da bi došlo do predoziranja alkoholom.
Profesorica mikrobiologije: Alkohol može uništiti bakterije samo na površinama
Sterilizacija alkoholom je, dakle, samo za vanjsku upotrebu na površinama i koži. Nakon što alkohol uđe u organizam, nema baktericidni učinak. Zhong Xiaojing, izvanredna profesorica mikrobiologije i imunologije na Odjelu za medicinu Sveučilišta medicinskih znanosti u Taipeiju za tajvanski fact-checking portal TFC izjavila je da alkohol s koncentracijom od 75 % ili više može uništiti bakterije, ali isključivo za vanjsku upotrebu, ne za izravnu konzumaciju. Konzumiranje alkohola s tako visokom koncentracijom vjerojatno bi uzrokovalo opekline u ustima, jednjaku i probavnom sustavu.
Što se tiče glasine da konzumacija alkohola ubija bakterije, Xiaojing je također izjavila da pijenje alkohola ne može postići taj antibakterijski učinak jer se koncentracija alkohola razrjeđuje slinom i želučanom kiselinom, a zatim se apsorbira u tijelo, pa ne može ubiti bakterije u tijelu. Da je koncentracija alkohola u tijelu dovoljno visoka da ubije bakterije, ljudi bi odavno umrli od trovanja alkoholom, ističe profesorica.
Ravnatelj Odjela za zarazne bolesti u bolnici Yadong Yang Jiarui za TFC, pak, objašnjava da je princip sterilizacije alkoholom prskanje i isparavanje alkohola koncentracije 75%, kako bi alkohol došao u dodir s površinom bakterija ili virusa i time ih uništio. Stoga, ako alkohol uđe u ljudsko tijelo i bude apsorbiran, nema dezinfekcijski učinak. Naglasio je da konzumacija alkohola može izazvati probleme poput ubrzanog otkucaja srca, nervne uzbuđenosti i širenja krvnih žila. Ako se konzumira dugoročno, postoji rizik od trovanja alkoholom.
Stručnjakinja: Bakterije u videu samo su se prestale pomicati, nisu odmah uništene
U videu pod mikroskopom prije nego što padne kap viskija vidljivo je da se bakterije pomiču, a nakon toga se prestaju micati. Chen Ruinan, nastavnik na Odjelu za stočarstvo i zdravstvo Nacionalne više poljoprivredno-industrijske strukovne škole u Huweiju ističe da koncentracija alkohola u uobičajenom viskiju ili destiliranim pićima iznosi oko 40%, što ima inhibitorni učinak na bakterije (usporava, zaustavlja ili sprečava rast bakterije), ali ne može “trenutačno ubiti” sve bakterije. Čak i ako je riječ o alkoholu koncentracije 75 %, obično je potrebno više od 10 do 30 sekundi kontakta kako bi se bakterije učinkovito uništile.
“Ako je koncentracija alkohola niska ili je vrijeme kontakta kratko, bakterijska aktivnost može biti samo privremeno suzbijena ili “paralizirana”. Kad se okoliš vrati u normalu (npr. alkohol ispari ili se razrijedi), neke bakterije mogu ponovno postati aktivne”, kazao je Ruinan. Situacija prikazana u videu, dodao je, vjerojatno je posljedica toga što je alkohol promijenio osmotski tlak ili pH okoliša, čime su bakterije postale neaktivne.
Bakterije u videu odmah su se prestale pomicati, no nisu se odmah deformirale ili razbile na manje dijelove. Vrlo je vjerojatno da su one samo prešle u stanje mirovanja ili obustavljenog metabolizma, istaknuo je stručnjak.
Zaključno, video koji prikazuje djelovanje viskija na bakterije pod staklom mikroskopa ne prikazuje njihovo uništavanje već su bakterije prešle u stanje mirovanja. Naime, većina viskija ima 40 posto alkohola što nije dovoljno da bi se bakterije uništile. Kako bi došlo do uništavanja bakterija, taj postotak bio morao iznositi između 60 i 90 posto. Treba naglasiti i da to vrijedi samo za površine, a ne funkcionira u ljudskom organizmu. Naime, alkohol se u ljudskom tijelu razgrađuje slinom i želučanima kiselinama, a zatim se apsorbira u tijelo, stoga ih ne može uništiti. Ako bi koncentracija alkohola u tijelu bila dovoljno visoka da ubije bakterije, tada bi nastupila smrt. Stoga ne pokušavajte antibiotike nadomjestiti konzumacijom viskija odnosno generalno alkohola. S obzirom na sve navedeno, ocjenjujemo da objavljenom videu nedostaje kontekst.
