Na Facebook profilu Živčana Žirafa, čestom širitelju dezinformacija, 7. rujna objavljen je video (arhivirano ovdje) u kojemu se iznose znanstveno nedokazane tvrdnje o kolesterolu i njegovoj ulozi u zdravlju uz opis “Kolesterol vs karcinom“.
Podijeljeni video, isječak je predavanja američkog stomatologa Hala Hugginsa iz 2009. godine na konferenciji International Academy of Biological Dentistry and Medicine (IABDM) koja okuplja praktičare holističkog pristupa medicini i stomatologiji kako bi raspravljali o temama poput alternativnih terapija i tretmana ne nužno podržanih od strane konvencionalne medicine. U isječku se navodi:
“Kolesterol je jedan od najvažnijih obrambenih mehanizama koje naše tijelo ima. Još 1968. godine, savršen nivo kolesterola bio je 222. Danas, savršen je nivo kolesterola je 222. Nije se promijenio. Kada nivo padne na oko 120 možete biti gotovo sigurni da 100% te populacije ima rak koji raste negdje u tijelu. Možda je mali, možda je velik, ali raste. Što se tiče zaštite od srčanih bolesti, srčanog udara i raka, nećete pobijediti rak dok kolesterol ne poraste iznad 200. 180 je neka srednja točka, ali ako pacijent ima stalno 120, 130 ili 140, znam da se neće brzo oporaviti”.
Hugginsu je oduzeta stomatološka licenca
Hal Alan Huggins, bio je jedan od poznatijih zagovornika alternativne stomatologije u SAD- u, poznat po svojoj višedesetljetnoj kampanji protiv korištenja amalgamskih plombi čime je postao kontroverzna figura u stručnoj javnosti. Godine 1996. Hugginsu je u saveznoj
državi Colorado oduzeta stomatološka licenca zbog kršenja brojnih stomatoloških standarda, uključujući zanemarivanje i obmanu pacijenata, izricanja nepotrebnih tretmana i testova te iskorištavanje teško bolesnih pacijenata za financijsku dobit.
Huggins je također tijekom karijere primio više upozorenja od Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) zbog kršenja pravila dobre proizvođačke prakse i prodaje neodobrenih medicinskih uređaja.
Kolesterol
Kolesterol, lipid (mast) je nužan za funkcioniranje organizma, sastavna je tvar svake stanične membrane. Iz kolesterola organizam stvara hormone, vitamin A, D i E te žučne kiseline, a manji dio kolesterola nalazi se u krvi. Smatra se da oko 20 posto ukupnog kolesterola u tijelu dolazi od hrane, dok se oko 80 posto sintetizira u jetri.
Kolesterol se kroz tijelo prenosi lipoproteinima, česticama sastavljenim od masti i proteina. Zbog netopljivosti u vodi, kolesterol se mora vezati na lipoproteine kako bi se mogao prenositi krvlju kroz tijelo. Oni se dijele se na LDL, također poznat kao “loš kolesterol” jer prenosi kolesterol do stanica, ali se njegov višak može taložiti u stijenkama arterija, te HDL ili “dobar kolesterol” jer prikuplja višak kolesterola iz krvi i vraća ga u jetru na razgradnju i uklanjanje. Lipoproteini kroz krv također prenose i trigliceride, vrstu masti koja tijelu služi kao glavni izvor energije. Kada liječnik provjerava razinu kolesterola, obično naručuje krvi test zvan lipidni panel ili lipidni profil, test koji mjeri ukupni kolesterol, LDL kolesterol, HDL kolesterol i razinu triglicerida u krvi, objašnjava Mayo Clinic. Dakle, kolesterol nije sam po sebi obrambeni mehanizam našeg tijela, ali je važna molekula za normalno funkcioniranje tijela.
Previše kolesterola može naštetiti zdravlju
Iako ima važnu ulogu u tijelu, prevelike količine mogu ozbiljno naštetiti zdravlju. Za zdravu osobu, ukupni kolesterol trebao bi biti niži od 200mg/dL, odnosno 5 mmol/L. Normalne vrijednosti kolesterola ovise i o dobi i spolu, ali za većinu odraslih ukupni
kolesterol trebao bi biti između 125 i 200 mg/dL (3,2 do 5,2 mmol/L), što znači da ne postoji fiksna, “savršena”, brojka već raspon. Hugginsov “savršen” nivo kolesteola od 222 mg/dL, što je približno 5,75 mmol/L je prema stručnjacima, ipak previsoka količina
kolesterola u krvi.
Visok nivo kolesterola, posebice višak LDL kolesterola dovodi do nakupljanja plaka, masnih naslaga u arterijama što je proces zvan ateroskleroza. Nakupljanje plaka može uzrokovati razvoj različitih bolesti krvnih žila poput koronarne bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti, periferne arterijske bolesti i aneurizme aorte.
Razine kolesterola i karcinom
Tvrdnja da 100 posto populacije čiji ukupni kolesterol iznosi 120mg/dL, što čini približno 3,1mmol/L, ima karcinom nema znanstvenih dokaza. Odnos između niske razine kolesterola i rizika od karcinoma predmet je rasprava i ostaje složeno pitanje te zahtjeva dodatna istraživanja. Pojedina opservacijska istraživanja pokazala su povezanost niskog kolesterola s većom učestalošću određenih vrsta karcinoma poput karcinoma jetre, karcinoma želudca i hematoloških karcinoma. No, nije uvijek jasno je li nizak kolesterol sam po sebi čimbenik rizika ili se razina kolesterola snižava zbog prisutnosti karcinoma. S obzirom da stanice karcinoma često imaju povećane potrebe za kolesterolom radi bržeg rasta, moguće je da razina kolesterola u krvi padne prije nego što se karcinom dijagnosticira.
S druge strane, provode se istraživanja koja ispituju povezanost povišenog kolesterola i razvoja tumora, a rezultati upućuju da visok kolesterol može poticati rast i širenje tumora. Istraživanje Duke Cancer Instituta otkriva da visoke razine kolesterola pomažu stanicama karcinoma poput karcinoma dojke i melanoma da izdrže stresne uvjete i izbjegnu prirodni proces odumiranja stanica pri čemu postaju otpornije i lakše se šire.
Zaključno, tvrdnje da je "savršena" razina kolesterola uvijek 222 mg/dL te da je nizak kolesterol siguran znak prisutnosti karcinoma, nemaju znanstvenu potporu. Povezanost razine kolesterola u krvi s karcinomom ostaje složena tema koja zahtjeva daljnja istraživanja. Zbog toga status ocjenjujemo netočnim.
