Nakon galopa desnice ovoga ljeta, SDP pokušava artikulirati primjereni odgovor na jačanje govora mržnje i promoviranje ustaških simbola u javnosti. U tjednu uoči početka jesenskog zasjedanja Sabora, SDP-ovci su izašli s najavom prijedloga zakonskih izmjena kojima bi se na jasniji način regulirala sporna pitanja i sankcioniranje isticanja simbola zločinačkih režima. Pokazalo se, međutim, da ni njima samima nije do kraja jasno kako bi to trebalo riješiti.
U samo sedam dana, socijaldemokrati su nekoliko puta mijenjali prijedlog, ovisno o tome koje je stranačko tijelo o tome raspravljalo i kako su ti prijedlozi dočekani u javnosti, prije svega od političke desnice, ali i od HDZ-a.
Svi navedeni, i predlagač i oponenti, zanemaruju jasan stav Ustavnog suda o neustavnim ustaškim simbolima kao i praksu Europskog suda za ljudska prava koji ne stavlja znak jednakosti između fašističke i komunističke ikonografije.
Prije nekoliko godina SDP je bio dio inicijative koja je tražila zakonski model kako da se već tada to pitanje jasnije zakonski uredi. Taj je pokušaj neslavno propao. Prijedlog nikada nije došao pred zastupnike.
Na pitanje Faktografa kada će aktualna inicijativa SDP-a biti upućena u Sabor, zastupnik Arsen Bauk je rekao da sigurno neće odmah na početku jesenskog zasjedanja parlamenta u rujnu, ali da je „realno očekivati do kraja ove godine“.
SDP se naposljetku približio HDZ-ovoj varijanti „dvostrukih konotacija”
Prva varijanta mogućeg zakonskog prijedloga puštena je u javnost u vrijeme održavanja sjednice Predsjedništva SDP-a sredinom prošlog tjedna.
SDP je najavio da će predložiti izmjene Kaznenog zakona kojima bi se korištenje ustaškog pokliča „Za dom spremni“ potpuno protjeralo iz javnosti i sankcioniralo zatvorom, ali i uvelo novo kazneno djelo u kojem bi, uz ustaštvo, bile pobrojane i ostale zločinačke ideologije – nacionalsocijalizam, fašizam i četništvo. Izuzetak bi bio samo ako se sporna obilježja ili slogani koriste u obrazovanju, za osudu ili odvraćanje od nedemokratskih pokreta i režima, u umjetnosti ili znanosti.
Nakon dvodnevnog tematskog savjetovanja vrha stranke i Kluba zastupnika SDP-a u Tuheljskim Toplicama prošlog vikenda, uslijedio je novi dodatak (1, 2).
SDP je tada najavio da će predložiti različito sankcioniranje spornih simbola, prekršajno odnosno kazneno, ovisno je li riječ o „isticanju“ ili „veličanju“ fašističkih ideologija.
„Ako veličate fašističke režime, onda to znači kaznenu odgovornost, a samo benigno isticanje znači prekršajnu odgovornost. Ako, recimo, to radite pred određenim vjerskim zajednicama, onda je to kazneno djelo. Ako neki klinac hoda s neprimjerenom majicom, nećete djecu strpati u zatvor. To nije naš cilj“, objasnio je tada Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik SDP-a.
Treća, za sada posljednja, verzija mogućeg socijaldemokratskog prijedloga uslijedila je na SDP-ovom brifingu za odabrane novinare u središtu stranke ove srijede.
Prema medijskim izvještajima nakon sastanka, SDP je strmoglavo reterirao. U totalnom obratu, prihvatio je HDZ-ovo tumačenje o „dvostrukim konotacijama“ pokliča „Za dom spremni“, ovisno je li se on upotrebljava u kontekstu ustaškog pokreta ili Domovinskog rata i tadašnjeg HOS-a.
I dalje ostaje razlika između „isticanja“ i „veličanja“, zbog čega će se predložiti izmjene Zakona o prekršajima i Kaznenog zakona.
Kažnjavalo bi se „veličanje ustaških, četničkih i drugih režima“, ali je dodano i „negiranje i veličanje zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata“.
„Uz sankcioniranje fašizma, ustaštva i četništva, stavit ćemo i formulaciju koja se tiče negiranja i veličanja zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata, jer ja nemam s tim problema. Znam da su 1945. i 1946. godine počinjeni zločini koje također treba na ovaj način sankcionirati. Prvenstveno mislim na Tezno i Goli otok, dok je Bleiburg više bio okupljalište“, rekao je na brifingu Hajdaš Dončić.
U SDP-u objašnjavaju da je najnoviji prijedlog zapravo implementacija Povijesne deklaracije SDP-a iz 1990. godine u kojoj se SDP, kao pravni slijednik KPH/SKH, ispričava svima kojima je iz političkih razloga učinjena nepravda između 1945. i 1990. godine.
Kažu, također, da u svom najnovijem prijedlogu polaze i od Ustava , ali i od, za mnoge spornog, Dokumenta dijaloga kojeg je donijelo vladino Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima 2018. godine. Upravo na temelju tog dokumenta i SDP otvara vrata „dvostrukim konotacijama“ ustaških simbola.
Tako bi se prema najnovijem SDP-ovom prijedlogu od sankcioniranja izuzele insignije HOS-a koje su se koristile tijekom Domovinskog rata i njihovo isticanje u komemorativne svrhe na grobljima i slično.
HDZ s desnicom puše za vrat SDP-u
Najnovija verzija SDP-ovih zakonskih rješenja, koji su i dalje još u povojima i na nivou teza, uslijedila je nakon kritika HDZ-a i desnice.
Reakcije vladajućih i desnih stranaka uslijedila je odmah na prvu najavu socijaldemokratskog prijedloga izmjena Kaznenog zakona kako bi se strože sankcioniralo veličanje i isticanje fašizma, ustaštva i četništva.
Premijer Andrej Plenković je poručio kako nema nikakvih novih zabrana, a i da je sada sve regulirano.
„Svako novo zabranjivanje će vam samo u našom političkom prostoru, ovakav kakav je, dovesti do većeg korištenja svih simbola koji nisu primjereni. A i sada je sve regulirano, samo treba pametno postupati oni koji trebaju postupati“, rekao je Plenković.
Prijedlog u kojem još nije bilo ni spomena o sankcioniranju ičega iz komunističkog odnosno socijalističkog razdoblja izazvao je i HDZ-ovog predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića na reakciju.
Požurio je apelirati na „određenu ravnotežu“, da treba osuditi i „komunistički totalitarizam“ i njegove simbole. To je objeručke prihvatila i desnica, u liku DP-a i Mosta, prisnaživši da onda treba sankcionirati upotrebu srpa, čekića i zvijezde petokrake.
Vjerojatno će se nizati još reakcija i nakon SDP-ovog približavanja HDZ-ovoj varijanti „dvostrukih konotacija“. Za to će svakako biti prilike od idućeg tjedna kada počinje zasjedanje Sabora.
O petokraki, odnosno Vajnai protiv Mađarske
U međuvremenu, vrijedno je podsjetiti na Ustav i njegovu preambulu koja govori o antifašističkim temeljima Hrvatske, nasuprot NDH, kao i na normativni dio Ustava, među ostalim na članak 3. i 39. Ustava koji govore o slobodi, jednakosti i ravnopravnosti, odnosno o zabrani poticanja rasne, nacionalne i vjerske mržnje.
I sam Ustavni sud višekratno je u svojim odlukama upozorio da je „Za dom spremni“ ustaški pozdrav Nezavisne Države Hrvatske koji nije u skladu s Ustavom. Kao takav nije dozvoljen u javnom prostoru, bez iznimke.
Za potrebe ovog teksta podsjećamo i na odluku Europskog suda za ljudska prava u predmetu Vajnai protiv Mađarske iz 2008. godine, koja se ponekad spominje i u hrvatskoj javnosti, a koja bi trebala biti smjerokaz za sve one koji bi po automatizmu, „zbog ravnoteže“, zabranjivali i komunističke simbole, poput zvijezde petokrake.
Attila Vajnai tužio je Mađarsku Sudu u Strasbourgu smatrajući da presuda domaćih sudova protiv njega zbog nošenja petokrake, simbola međunarodnog radničkog pokreta, predstavlja neopravdano miješanje u njegovo pravo na slobodu izražavanja te povredu članka 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda.
Vajnai je, kao zamjenik predsjednika registrirane ljevičarske Radničke stranke, bio govornik na uredno prijavljenom prosvjedu u Budimpešti 2003. godine i na jakni je imao istaknutu petokraku. Policijska ophodnja zatražila je da je ukloni, što je on i učinio. Svejedno, protiv njega je pokrenut kazneni postupak zbog nošenja komunističkih simbola. Općinski sud u Budimpešti proglasio ga je krivim i kaznio s godinu dana uvjetno.
Vajnai se žalio Županijskom sudu koji je prvo poslao upit Sudu EU radi donošenja odluke o prethodnom pitanju vezano za tumačenje načela zabrane diskriminacije kao temeljnog načela prava EU. Tražio se odgovor na pitanje je li zabrana isticanja simbola međunarodnog radničkog pokreta diskriminacija jer u nekim državama EU petokraka u tom smislu nije zabranjena, poput Italije.
Sud EU se proglasio nenadležnim. Po mišljenju suda u Luxembourgu, slučaj Vajnai nije ni na koji način povezan s niti jednom odredbom međunarodnih ugovora, nego su za to mjerodavni mađarski propisi. Potom je Županijski sud potvrdio osuđujuću presudu. Vajnai potom odlazi po pravdu u Strasbourg.
Tadašnja odredba mađarskog Kaznenog zakona glasile je: „Tko distribuira, koristi u javnosti ili ističe svastiku, SS značku, križ s četiri jednaka kraka, simbol srpa i čekića ili crvene zvijezde ili te simbole, kaznit će se ili prekršajno ili kazneno“. Izuzetak je korištenje u obrazovanju, znanosti, umjetnosti ili u slučaju znakova pojedinih država.
Mađarska vlada se pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu branila time da crvena zvijezda simbolizira, ne samo međunarodni radnički pokret, nego i totalitarne ideje i praksu suprotnu vrijednostima EU i da njezino isticanje ne može spadati pod zaštitu članka 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava. Objašnjavala je da je sporna odredba unesena u Kazneni zakon zato što su pod petokrakom provođenja kršenja ljudskih prava i prouzročene izuzetne patnje mađarskom narodu u 20. stoljeću. Pravdala se da za zabranu petokrake postoji legitimni cilj – prevencija nereda i zaštita prava drugih. Na kraju je navela i da Vajnai kažnjen najblažom mogućom kaznom, odnosno mjerom, i to samo uvjetno.
Sud u Strasbourgu: Petokraka nije isključivo simbol totalitarizma
U svojoj odluci, Sud za ljudska prava priznaje da sloboda izražavanja može biti predmet iznimki, ali se one „moraju usko tumačiti“.
Sud napominje da je Mađarska već dugi niz godina stabilna demokracija, članica EU te da je integrirala vrijednosti Vijeća Europe i Konvencije za zaštitu ljudskih prava. Dodaju i da ne postoje podaci da prijeti opasnost od političkih pokreta ili stranaka koje bi obnovile komunističku diktaturu, a da o tome ni mađarska vlada nije iznijela dokaze.
Sud ističe i da su opravdana ograničenja slobode govora ako postoji „jasna, određena i nužna društvena potreba“, da mora biti sagledan krajnji cilj, posebno kada se radi o simbolima koji imaju višestruko značenje.
„Sud je svjestan da su masovna kršenja ljudskih prava pod komunističkim režimom diskreditirala crvenu zvijezdu, ali se petokraka ne može promatrati kao isključivi simbol komunističke totalitarne vladavine, jer crvena zvijezda simbolizira i međunarodni radnički pokret, borbu za pravednije društvo i registrirane političke stranke u EU“, stoji u presudi protiv Mađarske.
U obrazloženju odluke se ističe i da Vlada nije dokazala da je crvena zvijezda povezana isključivo s totalitarnim idejama te napominje da je Attila Vajnai petokraku nosio na prijavljenom skupu kao član registrirane političke stranke bez naznaka da mu je bila namjera usprotiviti se vladavini prava.
Sud za ljudska prava stoga smatra da je sporna zabrana preširoka u odnosu na različita značenja crvene zvijezde.
Sud shvaća da je sustavni teror za vrijeme komunističke vladavine u Mađarskoj ostavio duboke ožiljke, da isticanje petokrake može stvoriti nelagodu među žrtvama tog režima i njihovom rodbinom, ali da takvi osjećaji, iako razumljivi, ne mogu sami po sebi postavljati granice slobode izražavanja. Također, po mišljenju Suda, iako je Vajnai kažnjen najblažom kaznom, to ipak spada u domenu kaznenog propisa što može imati ozbiljne posljedice. Ukratko, kazna nije bila razmjerna cilju kojem se težilo.
Zbog svega navedenog, Sud je presudio da je Mađarska svom građaninu prekršila pravo na slobodu izražavanja zaštićenu člankom 10. Konvencije. Naložila je državi i da Attili Vajnai isplati 2 000 eura na ime troškova i izdataka.
Mađarska pokušala eskivirati odluku Suda
U stručnom radu dvoje mađarskih profesora prava, Petre Bard i Karolyja Barda, pod naslovom „Europska konvencija o ljudskim pravima i pravni sistem Mađarske“ iz 2016. godine navodi se podatak da su mađarski sudovi, i nakon odluke Strasbourga, nastavili procesuirati one koji nose petokraku bez obzira na društveni ili individualni kontekst. Domaći sudovi su svoje postupanje branili time da moraju primijeniti važeći Kazneni zakon koji sam čin isticanja petokrake i dalje smatra kaznenim djelom.
I sam Vajnai je bio ponovno suđen i opet proglašen krivim. Vajnai je potom išao na mađarski Ustavni sud, koji je napokon 2013. godine poništio sporni članak Kaznenog zakona. Parlament je potom donio novu odredbu da je kazneno djelo isticanje spornih simbola ako oni ugrožavaju ljudsko dostojanstvo i pijetet žrtava diktatorskih režima.
U međuvremenu je Europski sud za ljudska prava još jednom, 2010. godine, Mađarsku proglasio krivom i to u novom slučaju Fratanolo protiv Mađarske, isto zbog zabrane isticanja petokrake.
Propao pokušaj
SDP je i u prošlom sazivu Sabora najavljivao sličnu inicijativu izmjene zakona kojim bi se sankcionirali sporni simboli iz Drugog svjetskog rata. Iza inicijative je zapravo stajao Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj.
Nekoliko puta su se u prostorijama Židovske općine u Zagrebu sastajali predstavnici većine saborskih klubova i pokušali su dogovoriti zakonski prijedlog. Među njima je na početku bio i HDZ.
Već nakon prvog sastanka, u siječnju 2021. godine, medijima je dostavljen prijedlog da se Kazneni zakon dopuni člankom 325a kojim bi se onoga „tko u javnom prostoru koristi, ističe, nosi na odjeći ili pokazuje na drugi način simbole, parole, slogane, zastave, znakove, oznake, slike, imena, nadimke, nazive, pozdrave, pokliče, načine pozdravljanja, geste, odore ili njihove dijelove ili druga obilježja fašističkog, nacionalsocijalističkog, ustaškog i četničkog pokreta ili režima ili njihovih vodećih osoba ili postrojbi“ kaznilo od šest mjeseci do tri godine zatvora.
Ako je djelo počinjeno putem medija ili društvenih mreža ili ako se radi o proizvodnji ili distribuciji tih simbola, kazna bi mogla iznositi i do pet godina zatvora.
Tada ni riječi nije bilo ni o „dvostrukim konotacijama“ ustaškog pokliča „Za dom spremni“ ni o tome da se trebaju sankcionirati simboli i veličanje zločina iz poslijeratnog, komunističkog perioda, a prema čemu sada ide SDP.
HDZ je već nakon prvog sastanka dao do znanja da od toga neće biti ništa. Kraus je gurao dalje, a SDP je tada izrazio spremnost da stane iza prijedloga u Saboru.
Na kraju, sve je neslavno završilo, prijedlog nikada nije poslan u saborsku proceduru. Kraus se žalio da ga premijer Plenković sustavno ignorira da bi na kraju čak prozvao i tadašnje HDZ-ove partnere – Milorada Pupovca i Veljka Kajtazija – da mu nisu pružili podršku, iako su pripadnici naroda koji su bili žrtve rasnih zakona.
Sada SDP ide samostalno. Nada se da će prijedlog prvo uspjeti dogovoriti unutar sebe, a potom i poslati u saborsku proceduru do kraja ove godine. Kako u saborskoj proceduri postoji više SDP-ovih zakonskih prijedloga na razne teme koji mjesecima čekaju na raspravu, u SDP-u su spremni i na mogućnost da prijedlog o sankcioniranju spornih simbola ostane neraspravljen u ovom sazivu Sabora. U tom slučaju će ga oni, kako kažu, aktivirati kada dođu na vlast „u prvih sto dana SDP-ove vlade“.
