Umjetna inteligencija (AI) polako ulazi u sve sfere našeg života. Danas gotovo da i ne možemo zamisliti život bez naših virtualnih asistenata koji su pokretani umjetnom inteligencijom – ChatGPT, Perplexity, Grok, Deepseek i brojni drugi. Od tih asistenata možemo zatražiti prijedlog za recept na temelju onoga što imamo u hladnjaku, kao i zatražiti savjet za uvenulu biljku u lončanici na vašoj prozorskoj dasci odnosno terasi. Umjetna inteligencija toliko je duboko ušla u naše živote da sad postoje i hladnjaci koji pomoću kamere snimaju unutrašnjost i na vanjskom ekranu javljaju rokove trajanja i broj namirnica, a šalju i podsjetnike ako je potrebno nešto kupiti u trgovini.
AI sve više i više ulazi i u sustav zdravstva, odnosno bolnica, domova zdravlja i ambulanti. Tako je, primjerice, u Kini 2024. otvorena prva virtualna AI bolnica. U njoj se u virtualnom svijetu pomoću umjetne inteligencije liječe virtualni pacijenti. AI bolnica ima za cilj obučavati liječnike kroz simulirano okruženje kako bi se mogla autonomno razvijati i poboljšati sposobnost liječenja bolesti. AI bolnicu pod nazivom “Bolnički agent” (eng. Agent Hospital) razvili su istraživači sa Sveučilišta Tsinghua.
AI liječnici, ističu istraživači, mogu liječiti 10 tisuća pacijenata u dva dana, za što bi doktorima u stvarnom svijetu trebalo oko dvije godine. Liječnici pogonjeni umjetnom inteligencijom tako simuliraju cijeli proces dijagnoze i liječenja pacijenata, uključujući konzultacije, pregled, dijagnozu, liječenje i kontrolu.
Postavlja se pitanje mogu li stvarni liječnici imati bilo kakve benefite od razvoja AI bolnice s virtualnim liječnicima? Istraživači koji su razvili ovaj model smatraju da mogu. Voditeljica istraživanja na projektu Agent Hospital Liu Yang kaže da bi AI bolnički grad trebao transformirati način na koji liječnici dijagnosticiraju i liječe pacijente, donoseći veliku korist i medicinskim stručnjacima i široj javnosti.
Ministarstvo zdravstva: AI je u značajnoj mjeri prisutan u našem zdravstvenom sustavu
S obzirom na vrlo brzi razvoj AI tehnologija u svim sektorima, zanimalo nas je koliko je umjetna inteligencija prisutna u hrvatskom zdravstvu. Tako smo Ministarstvo zdravstva pitali kako vide ulogu umjetne inteligencije u zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj u idućih 5 do 10 godina. Iz Ministarstva ističu da je umjetna inteligencija (AI) već u značajnoj mjeri prisutna u hrvatskom zdravstvenom sustavu, osobito kroz programska rješenja integrirana u medicinske uređaje u javnim bolnicama.
“Primjeri uključuju robotske kirurške sustave, aplikacije za analizu radioloških snimaka te sustave za digitalnu patologiju. Očekujemo daljnji rast primjene AI-ja, uz podršku Europskog digitalnog inovacijskog centra AI4Health.Cro i implementaciju nedavno donesene Uredbe o uspostavi Europskog prostora zdravstvenih podataka. Slijedom navedenog, u narednom razdoblju svakako nas očekuje harmonizacija nacionalnih propisa s ovom Uredbom, kako bi obrada zdravstvenih podataka s jedne strane osigurala privatnost i sigurnost pacijenata, a s druge omogućila razvoj inovativnih rješenja koja dodatno poboljšavaju učinkovitost zdravstvene zaštite, pritom uvijek čuvajući sigurnost pacijenata”, ističu iz Ministarstva za Faktograf.
U hrvatskom zdravstvenom sustavu AI se, ističu iz Ministarstva, koristi kao pomoćni alat u različitim područjima, uvijek pod nadzorom stručnog osoblja te dalje ističu više primjera. “U robotskoj kirurgiji primjenjuju se sustavi za urološke, abdominalne, ginekološke i torakalne operacije, koji omogućuju naprednu analizu slike i podršku pri izvođenju zahvata. Na primjer, u jednom kliničkom bolničkom centru koristi se robotski sustav isporučen 2019. godine za urološke operacije, osobito kod karcinoma prostate, dok je tijekom 2024. nabavljen novi sustav koji koriste timovi iz urologije i abdominalne kirurgije, s planiranim proširenjem na kirurgiju glave i vrata, ginekologiju i torakalnu kirurgiju. Sustavi bilježe i analiziraju pokazatelje rada liječnika, pomažući u poboljšanju učinkovitosti i ishoda zahvata”, pojašnjavaju.
U radiologiji se, dodaju, koriste aplikacije za rani probir karcinoma pluća s AI podrškom u predanalizi snimaka, pri čemu odluke uvijek donosi liječnik, a podaci se obrađuju lokalno. Na temelju tih analiza, u području radioterapije, uz implementaciju novih linearnih akceleratora i središnjeg aplikativnog onkološkog informacijskog sustava, dostupni su specijalizirani sustavi koji koriste AI za prijedlog i označavanje kontura organa, omogućujući preciznu pripremu i primjenu terapije pod stalnim nadzorom liječnika.
“Slično tome, u patologiji se koriste digitalni skeneri patoloških uzoraka s AI podrškom pri analizi karcinoma dojke, pri čemu svaki rezultat prolazi dodatnu provjeru patologa prije finalnog nalaza”, ističu iz Ministarstva napominjući da u svim tim slučajevima umjetna inteligencija pomaže stručnom osoblju kao podrška te liječnici zadržavaju potpunu odgovornost za dijagnozu i liječenje, osiguravajući da tehnologija poboljšava kvalitetu skrbi, ali ne zamjenjuje struku.
AI4HealthCro – konzorcij za razvijanje rješenja u zdravstvu temeljenih na AI-ju
A što je prethodno spomenuti AI4Health.Cro, upitali smo jednog od partnera u konzorciju – Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). “Radi se o neprofitnom, javno-privatnom konzorciju koji je oformljen 2023. godine i koji umjetnu inteligenciju (AI) vidi kao ključnu za napredak zdravstva te radi na razvijanju inovativnih digitalnih rješenja koja koriste umjetnu inteligenciju odnosno AI rješenja koja mogu pomoći liječnicima”, objašnjavaju nam.
Konzorcij, ističu iz HZJZ-a, okuplja 15 partnera uz koordinatora Institut Ruđer Bošković (IRB), a Hrvatski zavod za javno zdravstvo je jedan od partnera. Centar AI4Health.Cro između ostaloga potiče startupove kroz inovacijska natjecanja, te pruža podršku brojnim drugim tvrtkama u njihovom procesu digitalne transformacije i to zahvaljujući suradnji s konzorcijem od 16 sektorskih partnera. Koordinatorica projekta AI4Health.Cro, Anja Barešić na godišnjoj konferenciji Europskog digitalnog inovacijskog centra za primjenu umjetne inteligencija u zdravstvu i medicini (EDIH AI4Health.Cro) u travnju ove godine istaknula je kako centar AI4Health.Cro ne samo da potiče startupove kroz inovacijska natjecanja, već i pruža ključnu podršku brojnim drugim tvrtkama u njihovom procesu digitalne transformacije i to zahvaljujući suradnji s konzorcijem od 16 sektorskih partnera. “Drugu godinu provedbe projekta zaključujemo zadovoljni jer je naše usluge koristilo je 37 korisnika, svaki s personaliziranim programom digitalne transformacije koji obuhvaća edukacije, umrežavanje, financiranje i testiranja”, istaknula je Barešić.
Kako bi potaknuli inovacije u zdravstvu, upravo kroz asistenciju umjetne inteligencije, konzorcij AI4Health.Cro u veljači 2024. raspisao je inovacijski natječaj u kojem su prijavljeni mogli osvojiti nagrade iz fonda vrijednog 9 tisuća eura. Cilj natječaja bio je razvoja inovativnog rješenja za problem rane rehospitalizacije primjenom umjetne inteligencije. Od inovatora se, točnije, tražilo da primjenom umjetne inteligencije rade na razvoju rješenja koje će predvidjeti hospitalizaciju pacijenta do 30 dana nakon otpusta iz bolnice.
Pobjednički tim na natječaju činili su alumni Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a zadatak je bio iskoristiti AI za analizu mamografskih snimki, odnosno ranu detekciju raka dojke. Rana dijagnostika je ključna za spašavanje života, a programi za rano otkrivanje raka dojke su se pokazali neophodnima kroz pravovremene mamografske preglede.
Natjecatelji su prvo trebali razviti AI model koji prepoznaje i razvrstava lezije dojke prema BI-RADS sustavu, koji je važan za procjenu stupnja rizika od raka dojke. Zatim su morali označiti sumnjiva područja na snimkama, baš kao što to radi iskusni radiolog. U trećem zadatku su trebali objasniti kako njihov model dolazi do zaključaka, što pomaže u otkrivanju važnih uzoraka i mogućih pristranosti. I na kraju, četvrti zadatak je bio osmisliti jednostavno i korisno sučelje koje liječnicima olakšava tumačenje rezultata, uz jasna objašnjenja dijagnoza i njihove pouzdanosti.
Planira li se veća implementacija AI-ja u hrvatskom zdravstvu?
Od 2. kolovoza 2026. u punoj primjeni bit će AI Act Europske unije, što je prvi sveobuhvatni pravni okvir za regulaciju umjetne inteligencije na svijetu. Kako se ističe, cilj mu je istovremeno potaknuti inovacije i osigurati sigurnu, etičku i pouzdanu upotrebu AI sustava u EU, a sa sobom će donijeti i posebna pravila za generativni AI (ChatGPT, Perplexity i ostale platforme tog tipa). Zanimalo nas je kako se Ministarstvo zdravstva priprema za implementaciju tog akta. Kratko su nam odgovorili da neke odredbe akta vrijede već i danas te da će se pri harmonizaciji nacionalnih propisa s EU regulativom osigurati siguran razvoj inovacija u zdravstvu, uz potpunu zaštitu pacijenata i njihovih podataka te odgovornost ovlaštenih zdravstvenih djelatnika.
Iako se iz njihovog odgovora ne može iščitati puno o planovima, ipak ističu da se u skladu s razvojem tehnologije očekuje veća implementacija sustava pogonjenih umjetnom inteligencijom. “Kako AI modeli i algoritmi budu sazrijevali za pojedina područja primjene, tako će se razvijati i postupci koji osiguravaju njihovu pouzdanost i sigurnost. Pristupi strojnog i dubokog učenja bit će implementirani, održavani i nadograđivani kako bi se osigurala najveća moguća kvaliteta i sigurnost za pacijente. Prioriteti u zdravstvu i rješenja temeljena na AI-ju bit će istaknuti u novoj nacionalnoj strategiji te planu korištenja umjetne inteligencije, koji priprema sveobuhvatna međuresorna radna skupina”, objašnjavaju nam iz Ministarstva.
Iako umjetna inteligencija u Provedbenom programu za 2024.- do 2028. nije izrijekom spomenuta, kažu da se razvoj digitalnih alata te digitalizacija zdravstvene infrastrukture svakako podrazumijevaju. AI se, ističu, smatra alatom koji, uz pravilnu certifikaciju i nadzor, može unaprijediti pojedine segmente zdravstvene skrbi, ali ne može predstavljati sveobuhvatno rješenje za sve izazove u zdravstvenom sustavu.
Na naše pitanje koliko su zdravstveni podaci u Hrvatskoj spremni za korištenje u AI projektima, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo skrenuli su pažnju na činjenicu da je 26. ožujka ove godine na snagu stupila Uredba o Europskom prostoru zdravstvenih podataka (EHDS) te da ona predstavlja ključan korak prema harmonizaciji pristupa i dijeljenja zdravstvenih podataka unutar Europske unije. “Ova uredba dodatno naglašava važnost razvoja sigurnih i interoperabilnih sustava za obradu podataka, čemu HZJZ aktivno doprinosi kroz svoje projekte”, poručuju.
Bolnice i zavodi u Hrvatskoj sudjeluju u projektima uvođenja AI-ja u zdravstvo
Umjetna inteligencija, osim u kliničkoj i dijagnostičkoj medicini, može pomoći i u području epidemiologije i preventivne medicine. U području preventivne medicine, za edukaciju i informiranje i povećanje zdravstvene pismenosti pacijenta i građana mogu pomoći digitalni AI asistenti. Inovacije koje koriste AI su već diljem svijeta prisutne u brojnim područjima medicine i zdravlja primjerice u dijagnostici, kliničkoj skrbi za pacijente, razvoju lijekova, epidemiološkom praćenju i nadzoru bolesti, intervencijama za suzbijanje i sprječavanje epidemija, kao i organizaciji i upravljanju zdravstvenim sustavima, ističu iz Zavoda te navode slične projekte uvođenje AI-ja u hrvatskom zdravstvu:
“Primjerice kolege u Kliničkoj bolnici Dubrava rade na razvoju digitalnog asistenta za pomoć u informiranju pacijenata o smjernicama i preporukama za liječenje kardioloških bolesti prema njegovom potrebama i zdravstvenom stanju. Također, Hrvatsko zavod za javno zdravstvo je partner u razvoju digitalnog asistenta Gina-AI asistentica za ginekološku pismenost koji je napravljen u suradnji s AI marketinškom agencijom Woom i komunikacijskom tvrtkom Infobip te brojnim zdravstvenim stručnjacima – to je inovativno digitalno rješenje koje koristeći umjetnu inteligenciju pruža opće, provjerene i razumljive informacije iz područja ginekologije, uključujući i neke teme iz spolnog i reproduktivnog te mentalnog zdravlja u edukativne i informativne svrhe”.
Napominju i da su trenutno uključeni u prijavu EU projekta Horizon u području AI i pripremljenosti za odgovor na pandemije (HORIZON: Leveraging Artificial Intelligence for Pandemic Preparedness and Response), kao jedan od partnera, uz Kliniku za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Infobip i Statens Serum Institut.
Kako se AI koristi u medicini u razvijenim zemljama svijeta?
Kako bismo pokušali usporediti kolika je implementacija AI-ja u hrvatskom zdravstvu u usporedbi s razvijenim zemljama svijeta, kratko smo istražili kakvi se točno projekti temeljeni na umjetnoj inteligenciji provode u tim zemljama.
U Ujedinjenom Kraljevstvu se, primjerice, provode mamografski skrining programi za detekciju raka dojke u kojima se koriste sustavi umjetne inteligencije. AI alat nazvan Mia u NHS-u (javnoj zdravstvenoj službi UK-a) otkrio je približno 12 % više slučajeva raka nego dosadašnja praksa, smanjio broj pogrešnih poziva na dodatne preglede i predviđa se da može smanjiti opterećenje radiologa do približno 30 %. Evaluacija tog alata je u tijeku, a planira se veliko nacionalno istraživanje koja će uključiti gotovo 700 tisuća žena u UK-u da bi se pouzdanije istražilo koliko AI alati mogu biti korisni da bi se ranije detektirao rak dojke i time posljedično smanjila smrtnost od tog karcinoma.
Također, u nekim bolnicama u UK-u u probnoj je fazi projekt u kojem AI sudjeluje u analizi uzoraka tkiva – Galen Breast. U projektu se koriste algoritmi da analiziraju biopsije dojke radi brže i točnije dijagnoze te da prioritiziraju slučajeve koji su hitniji. Projekt će zapravo pomoći pokazati može li Galen Breast učiniti procjenu raka dojke bržom i točnijom, što će dovesti do ranijeg liječenja i oslobađanja vremena kliničarima.
U Japanu se, pak, koriste robotski sustavi pogonjeni umjetnom inteligencijom koji pomažu u skrbi za starije osobe. Robot AIREC, razvijen na sveučilištu Waseda, koristi se kao humanoidni pomoćnik za pokretanje pacijenata (npr. previjanje, sprječavanje dekubitusa), presvlačenje, kao i teži fizički rad u skrbi kada je radne snage malo. Ipak, valja napomenuti da se radi tek o prototipu robota koji se u fazi istraživanja i testiranja u kontroliranim laboratorijskim uvjetima. Međutim, dosadašnji rezultati vrlo su obećavajući.
AI platforma Elea u Njemačkoj koristi AI za analizu medicinskih slika, smanjujući vrijeme potrebno za dijagnozu s tjedana na nekoliko sati. Ovaj pristup omogućava brže donošenje odluka i bolju skrb za pacijente. Jedna francuska tvrtka (Implicity) koristi AI za daljinsko praćenje pacijenata s kardiovaskularnim bolestima. Sustav omogućava praćenje gotovo 80.000 pacijenata u SAD-u i Europi, smanjujući stopu smrtnosti za 26%.
Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, 4,5 milijardi ljudi u svijetu nema pristup osnovnim zdravstvenim uslugama, a umjetna inteligencija može značajno pomoći u premošćivanju tog jaza. Već danas AI pomaže liječnicima u otkrivanju prijeloma, trijaži pacijenata i ranom dijagnosticiranju bolesti. S očekivanim nedostatkom radne snage u zdravstvenom sustavu, uloga ove tehnologije postaje sve važnija.
Ipak, AI bi trebao ostati pomoćnik, dok glavnu riječ i dalje trebaju imati liječnici i medicinsko osoblje, čije znanje i iskustvo u liječenju, operacijama i prevenciji teško može zamijeniti tehnologija. Hrvatska uvođenjem AI-a u zdravstveni sustav ne zaostaje značajno za većinom europskih zemalja, no usporedba s razvijenim zemljama poput Kine, Japana i SAD-a pokazuje da ti projekti ondje već imaju snažan utjecaj na način pružanja skrbi.
