Umjetna inteligencija danas je svuda oko nas – u člancima i videima, na fotografijama. Više ne možemo bezbrižno skrolati bez da se tu i tamo ne zapitamo: je li ono što vidim i čujem doista stvarno?
Ali što zapravo znači „umjetna inteligencija“?
Iako zvuči kao da govorimo o pametnim robotima iz filmova, riječ je o softveru koji prepoznaje obrasce i predviđa što želimo vidjeti ili čuti.
Drugim riječima – AI ne misli samostalno, nego koristi ogromne količine podataka kako bi stvorio tekst, sliku, zvuk ili video. I pritom ga ne zanima istina.
Umjetna inteligencija donosi brojne mogućnosti i ponekad nam olakšava rad. Ali njena zlouporaba otvara cijeli niz opasnosti: od manipulacija do širenja dezinformacija.
Kako se sve AI može zloupotrijebiti?
Najčešće na četiri načina:
- za lažno predstavljanje ljudi,
- stvaranje izmišljenih predmeta i događaja
- širenje dezinformacija
- te napade na same AI sustave.
Za lažno predstavljanje ljudi koriste se razne tehnike: od zamjene lica i sinkronizacije usana do stvaranja potpuno novih, izmišljenih osoba.
AI dezinformacije su činjenično netočne, neutemeljene i manipulativne tvrdnje. Zahvaljujući AI tehnologijama šire se brže nego ikad – automatiziranim porukama i ciljanjem određenih grupa ljudi, primjerice starijih ili žena.
U posljednje dvije godine Faktograf je na društvenim mrežama otkrio više od 60 AI-generiranih dezinformacija i manipulacija.
Više od 40 posto njih ciljalo je upravo hrvatske korisnike, najčešće kroz financijske i zdravstvene prevare.
Prevaranti često koriste deepfake videa s poznatim novinarima, političarima i liječnicima kako bi promovirali lažne investicije ili „čudesne“ lijekove. Takvi sadržaji ne štete samo građanima, nego i povjerenju u te javne osobe.
U izborno vrijeme AI-videi često služe za propagandu, satiru ili širenje mržnje – bez jasnog upozorenja da nisu stvarni. Lažne snimke političara i sadržaji koji ciljaju ranjive skupine kroz stereotipe i govor mržnje, sve su češći.
Kako AI napreduje, sve ih je teže prepoznati. AI generirani sadržaj često izaziva snažne emocije ili nudi predobra i prejednostavna rješenja te dolazi iz sumnjivih izvora. Ipak, još uvijek možemo prepoznati neke znakove.
Primjerice, AI tekst često zvuči pretjerano formalno, s puno pridjeva i priloga, bez humora ili detalja poput imena ili datuma. Provjeravanje činjenica ovdje je ključno.
AI fotografije odaju sitnice: savršena koža, neprirodno svjetlo, zamagljene pozadine ili greške poput dodatnih prstiju i asimetričnih lica.
Kod videa pazite na izraze lica i pokrete – Ljudi na AI videima često čudno trepću, usne i glas nisu sinkronizirani, a glas je monoton, s malo emocija ili poštapalica.
I za kraj: ovaj video nije AI generiran. Ali pitali smo ChatGPT što misli o temi. Odgovorio je da AI nije ni spasitelj ni uništitelj – nego moćno oruđe koje odražava ljudske odluke. Slažete li se?
