U listopadu su se u Italiji održale velike demonstracije – primjerice početkom mjeseca preko dva milijuna ljudi u više gradova sudjelovalo je u štrajku koji je potaknula glavna sindikalna organizacija u znak solidarnosti s flotilom pomoći za Gazu koji se preklopio s prethodno planiranim generalnim štrajkom.
Štrajkali su radnici u lokalnom javnom prijevozu u Rimu te osoblje u zračnim lukama u Rimu, Milanu, Firenci i Pisi.
Na društvenim se mrežama istovremeno počela širiti i tvrdnja da je listopadska mobilizacija mase išla i protiv jedne, relativno nevažne i u ovom trenutku nimalo aktualne teme – digitalnog identiteta, odnosno digitalnog novčanika.
“😎💯⚔️👇
Prosvjednici u Italiji protiv digitalne osobne iskaznice
ID
TALIJANI S OBJE STRANE POLITIČKOG SPEKTRA UJEDINILI SU SE PROTIV TALIJANSKE VLADE, OBJAVILI SU GENERALNI ŠTRAJK I ODBILI PLAĆATI SVE POREZE DOK VLAST NE ODUSTANE OD NAMETNUTE DIGITALNE ID NOVČANIKA!
◾️ Digitalne iskaznice u Italiji su dostupne od 2010. godine, ali su dobrovoljne i Talijani ih gotovo ne prihvaćaju, no vlada je najavila da će do 2026. godine biti obavezna digitalna EU novčanik za sve talijanske građane, odmah su Talijani iz svih društvenih slojeva pozvali na generalni štrajk i zaustavili Italiju.
◾️Sve države EU i zapadne zemlje koje također planiraju implementirati isti digitalni ID sustav namjerno potiskuju ovaj masovni prosvjed i čak pokušavaju glumiti da ne znaju zašto Talijani protestiraju. Ovi prosvjedi mogu i sigurno će izbiti diljem Europe jer je rok za digitalni novčanik EU do 2026. za sve europske građane ubrzan.
•Digitalni identitetski novčanik EU: U okviru nove EU uredbe (eIDAS 2.0), Italija, kao i druge države članice, obvezna je do 2026. ponuditi svojim građanima digitalni identitetski novčanik. Pilot projekti već se provode diljem Europe. Mogli bismo puno postići u Velikoj Britaniji ako bismo također proglasili generalni štrajk i bojkotirali plaćanje lokalnih poreza, samo dok se vlada ne složi da s nama razgovara na demokratskim osnovama, možemo staviti naš novac za lokalne poreze na račun koji čeka da bude plaćen čim vlada počne zastupati naše interese“, stoji u postu objavljenom na Facebooku 30. listopada 2025. godine (arhiviran ovdje i ovdje).
Na fotografiji se vidi velika ulična povorka u Rimu. Prosvjednici, mahom obučeni u crvenu odjeću, nose transparente i zastave – uglavnom sindikalne i talijanske, a u kadru je i pokoja palestinska.
Sindikalni marš
Snimku je 26. listopada na svojim društvenim mrežama objavila turska medijska agencija Anadolija (1, 2). “Deseci tisuća radnika marširali su u talijanskom glavnom gradu Rimu, prosvjedujući protiv ekonomske politike desničarske koalicijske vlade premijerke Giorgie Meloni“, stoji u opisu tih postova.
Naime, radi se o maršu pod geslom “Demokracija na poslu” koji se održao 25. listopada, koji je organizirao najveći talijanski sindikat, Opća konfederacija talijanskog rada (CGIL), koji je započeo na Trgu Republike, a završio na Trgu San Giovanni.
U pozivu na akciju koji je CGIL uputio svojim članovima, radnicima, umirovljenicima, mladima i drugim građanima, stoji kako su zahtjevi marša “povećanje plaća, očuvanje javnog zdravstva, fiskalna pravda, mir, prava i dostojanstvo za one koji rade”.
U digitalnom letku CGIL-a (na talijanskom i engleskom jeziku) raspisani su gore navedeni uopćeni zahtjevi, odnosno prioriteti za zakon o državnom proračunu, ali ni u jednoj točki ne spominje se ukidanje digitalnih identifikacijskih isprava.
CGIL želi zaustavljanje ponovnog naoružavanja umjesto kojega bi vlada trebala ulagati u javno zdravstvo, obrazovanje, dugotrajnu skrb, stanovanje i socijalnu politiku.
Iz područja rada i radnih uvjeta, sindikat traži obnavljanje nacionalnih kolektivnih ugovora u javnom i privatnom sektoru, s poreznim poticajima za povećanje plaća, borbu protiv prekarnog rada i siromaštva zaposlenih te uvođenje zakonske minimalne plaće i zakona kojim se regulira reprezentativnost u privatnom sektoru.
Što se tiče fiskalne pravde, traži se oporezivanje superbogatih i borba protiv utaje poreza, ukidanje fiksnih poreza i poreznih amnestija, vraćanje radnicima i umirovljenicima resursa koji su već oduzeti zbog fiskalnog opterećenja i sprječavanje novih opterećenja u budućnosti.
Prema riječima organizatora, oko 200.000 ljudi odgovorilo je na poziv sindikata i pojavilo se na prosvjedu. Medijski izvještaji nakon prosvjeda (1, 2) sadržavali su informacije o posjećenosti, isječke govora i slično, ali nisu spomenuli digitalne isprave.
Digitalne isprave kao meta teoretičara zavjere
U Italiji postoje formalni sustav digitalnog identiteta, to je tzv. SPID (Sistema Pubblico di Identità Digitale). SPID je osobama s talijanskom osobnom iskaznicom dostupan na korištenje od ožujka 2016. godine, a preko njega mogu lako pristupiti i koristiti online usluge koje pruža preko 4000 talijanskih institucija javne uprave.
SPID se sastoji od jedinstvenog skupa vjerodajnica (korisničko ime, lozinka i kodovi) koje građanima omogućuju upis djece u školu, pregled zdravstvenih kartona i recepata, rezerviranje posjeta bolnici, prijavljivanje informacija poreznoj upravi ili institucijama socijalnog osiguranja. Talijanski SPID možemo donekle usporediti s domaćim sustavom e-Građani jer služe istoj stvari: digitalnoj identifikaciji građana za online usluge.
Sustavi digitalne identifikacije, poput talijanskog SPID-a ili Europskog digitalnog identiteta (eID), imaju cilj olakšati pristup javnim uslugama i omogućiti sigurnu elektroničku komunikaciju između građana i države. Međutim, oko svih tih sustava prirodno se javljaju skepsa i zabrinutost.
U istom digitalnom prostoru u kojem se vode i razumne rasprave (pitanja sigurnosti podataka, pristupa informacijama i slično), djeluju i dezinformatori koji te strahove pretvaraju u dramatične, neutemeljene tvrdnje.
Sličan obrazac vidi se i u raspravama o digitalnom euru, projektu Europske središnje banke – koji, kako smo nedavno pisali, još nije ni blizu uvođenja, a i jednom kad bude uveden, on je zamišljen kao dopuna gotovini. Dok su legitimna pitanja – poput zaštite privatnosti – važan aspekt teme, internetom se šire i neutemeljene tvrdnje da će digitalni euro potpuno “ugasiti” gotovinu te omogućiti vlastima kontrolu i ograničenje pojedinaca.
Zaključno, digitalni identifikacijski sustav nije bio razlog i motiv velikog sindikalnog prosvjeda koji se prošlog mjeseca održao u Rimu. Radi se o prosvjedu na kojemu su radnici tražili povećanje plaća, očuvanje javnog zdravstva, fiskalnu pravdu, i dostojanstvo na radnom mjestu.
