Dodaci prehrani sve su popularniji, ali mogu dovesti do ozbiljnih posljedica za zdravlje

Vitamini, minerali, probiotici, kolagen, biljni pripravci, proteinski prašci… Dodaci prehrani lako su dostupni i konzumiraju se sve više i sve češće. Možda je to do bržeg načina života, možda zbog lošije prehrane. Možda je ključ u vječnoj potrazi za mladošću ili pokušajem održavanja zdravlja.

Lako ih je zgrabiti s polica lokalne trgovine dok čekamo red za blagajnu ili kupiti ih u ljekarni. Umorni ste? Uzmite magnezij. Osjećate se kao da vas napada prehlada? Možda je vitamin C dobar odgovor na vaš problem. Želite “natući mišićnu masu” ili pospješiti gubitak kilograma? Dodajte proteinski prašak u smoothie ili jutarnju zobenu kažu.

Gotovo trećina građana koristi dodatke prehrani

Brojni konzumenti, međutim, nisu svjesni kako ti isti pripravci mogu imati velike posljedice po njihovo zdravlje pa čak i funkcioniranje jetre. Dodatno, mogu i interferirati s lijekovima koje su nam propisali liječnici za liječenje zdravstvenih stanja.

Da su dodaci prehrani sve popularniji pokazuju i podaci iz najnovijeg nacionalnog istraživanja prehrambenih navika kojeg je između 2017. i 2023. godine proveo Centar za sigurnost hrane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Prema njihovom istraživanju, gotovo trećina građana Hrvatske (29 %) koristi dodatke prehrani, pri čemu 18 posto odraslih i dvostruko više djece – njih čak 41 posto.

Dodatke prehrani gotovo podjednako uzimaju žene (30 posto) i muškarci (27 posto), a najveći broj korisnika bilježi se u Zagrebu i okolici (35 posto), dok su najmanje zastupljene Lika i Banija (10 posto).

“Možemo rezimirati da rezultati istraživanja pokazuju da je upotreba dodataka prehrani široko rasprostranjena u Hrvatskoj, osobito u urbanim područjima i među mlađom populacijom, stoga je važno poticati edukaciju građana o svrsi i pravilnoj uporabi dodataka prehrani – što se, kada i u kojim dozama koristi – kako bi se osigurala njihova sigurnost i učinkovitost”, kazali su iz HAPIH-a u odgovoru za Faktograf.

Prema ovoj agenciji, najčešće se koriste vitamini i multivitamini, osobito D3 kapi i kombinacije s probioticima. Odrasli češće posežu za mineralnim dodacima te kombinacijama vitamina i minerala, dok djeca češće uzimaju vitaminske i probiotičke dodatke.

Potencijalni rizici

Dodaci prehrani su proizvodi koji sadrže koncentrirane izvore hranjivih tvari ili drugih tvari s nutritivnim ili fiziološkim učinkom. Spadaju u jednu kategoriju prehrambenih proizvoda, a njihova je svrha dopuniti uobičajenu prehranu.

Prilikom njihova uvođenja u prehranu potrebno je konzultirati se s liječnikom ili nutricionistom, ističu iz HAPIH-a. Ovo je posebno važno u slučajevima kada osoba ima zdravstvene tegobe, uzima redovnu terapiju ili se nalazi u specifičnom fiziološkom stanju, kao što su trudnoća ili dojenje.

Nepridržavanje dobivenih savjeta, konzumiranje dodataka prehrani suprotno od njihovih preporuka ili preporuka proizvođača mogu se uvrstiti u najveće potencijalne rizike koji mogu dovesti do drugih zdravstvenih problema, upozoravaju iz HAPIH-a.

Pored toga, zbog individualnih osobitosti može doći do reakcija na unos dodataka prehrani koje se manifestiraju kao njihovo odgođeno djelovanje, mučnina, osip i probavne smetnje, dodaju.

Dodatno, dodaci prehrani ili kombiniranje različitih dodataka, mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, poput oštećenja ili čak i zatajenja jetre. Primjerice, zbog toksičnih učinaka lijekova na jetru može doći do oštećenja jetre uzrokovano lijekovima (DILI, Drug-induced liver injury).

Međutim, isto tako može doći do oštećenja jetre uzrokovano konzumacijom biljnih pripravaka (HILI, Herb-induced liver injury) ako se isti konzumiraju prekomjerno ili neselektivno.

Tako su, recimo, liječnice Anna Mrzljak i Iva Košuta u Liječničkim novinama opisale slučaj 18-godišnjeg mladića koji je kod njih u bolnicu došao zbog opće slabosti, vrtoglavica i boli u trbuhu.

Pacijent je imao povišene jetrene enzime, dok su ostali laboratorijski parametri bili unutar referentnih vrijednosti. Međutim, tijekom razgovora s pacijentom liječnice su saznale da je on u protekla tri mjeseca konzumirao biljni dodatak prehrani koji je sadržavao i ashwagandhu.

Biljka ashwagandha može dovesti do potrebe za transplantacijom jetre

Biljka ashwaganda, čije ime na sanskrtu znači “miris konja”, uzima se za jačanje imunološkog sustava, smanjenje stresa, tjeskobe, nesanice, kognitivnih poremećaja, za detoksikaciju i kao stimulans teka. Poznata je i kao “indijski ginseng”.

Iako nije toliko popularna u Hrvatskoj, njena popularnost u drugim državama strelovito raste. U Americi je popularnost ove biljke izrazito porasla tijekom pandemije Covida-19. I u Hrvatskoj je široko dostupna za kupnju.

O popularnosti ove biljke u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) govori i činjenica da je na posljednjem kongresu Američkog društva za istraživanje bolesti jetre (AASLD) u studenom 2024. godine jedna od sekcija bila posvećena ashwagandhi i njezinoj hepatotoksičnosti.

Ovaj dodatak prehrani može uzrokovati svrbež, mučninu, letargiju i bol u trbuhu. Također može dovesti do kolestaze, povišenog bilirubina i abnormalnih jetrenih testova.

Oštećenje jetre najčešće se razvija dva do 12 tjedana nakon početka uzimanja. Toksičnost ashwagandhe ovisi o dozi, a zabilježena su jetrena oštećenja već uz dnevne doze od 450 do 1350 mg. U rijetkim slučajevima ashwagandha može dovesti do potrebe za transplantacijom jetre, navodi se na stranicama Plivameda.

Slični slučajevi oštećenja jetre zbog ovog dodatka prehrani zabilježeni su i u drugim državama.

Pacijent zagrebačkih liječnica dobro je prošao. Prestao je konzumirati biljni pripravak i tri mjeseca nakon simptomi su u potpunosti nestali, a razina jetrenih enzima se normalizirala.

Raste popularnost raznih ayurvedskih pripravaka

Iako biljka poznata i kao “miris konja” još nije toliko popularna u Hrvatskoj, raste popularnost raznih ayurvedskih pripravaka. Potvrdila je to u razgovoru za Faktograf i Mrzljak, inače gastroenterologinja/hepatologinja Zavoda za gastroenterologiju KBC-a Zagreb.

Ona nam je kazala kako se često u radu susreće sa slučajevima oboljenja jetre i povišenim jetrenim enzimima zbog korištenja raznih preparata i dodataka prehrani.

Prema njenom iskustvu, dodatke prehrani konzumiraju sve generacije.

“Ljudi takve preparate povezuju s nekakvim dobitkom. Ako uzmem, primjerice, magnezij, bit ću manje umorna. Ali generalno nisu svjesni da oni u neku ruku mogu i štetiti”, upozorava Mrzljak.

Primjerice, studija iz kolovoza 2024. otkrila je da je pet posto odraslih uzimalo jedan od četiri dodatka koji su opasni za jetru. NBC, pak, prenosi kako je u razdoblju od 1995. do 2020. godine došlo do osmerostrukog povećanja broja zatajenje jetre koje je nastalo zbog dodataka prehrani, a zbog kojeg su pacijenti bili na listi za presađivanje.

Posljednjih godina u Hrvatskoj dolazi do povećane potrebe za praćenjem sigurnosti dodataka prehrani. Pokazuje to i činjenica da je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) uveo Nacionalnu shemu za praćenje sigurnosti dodataka prehrani Nutrivigilanciju. Cilj uvođenja sustava nutrivigilancije je poboljšanje sigurnosti potrošača, budući da se na tržištu pojavljuje sve više dodataka prehrani, piše HZJZ.

Bombardiranje reklamama

Da je konzumacija dodataka prehrani u porastu slažu se sve stručnjakinje s kojima je Faktograf razgovarao.

Anđela Begonja specijalizantica je kliničke farmacije koja radi u ljekarni u KBC-u Rebro. Ona trenutno radi upravo s pacijentima koji su transplantirali jetru.

Ističe koliko je bitno s liječnicima i drugim stručnjacima jasno komunicirati što se od dodataka prehrani konzumira i u kojoj količini.

Daje primjer iz prakse. Pacijenti koji su transplantirali jetru uzimaju imunosupresive, lijekove čija je svrha upravo “utišavanje” imunološkog sustava. Cilj je, naime, da imunološki sustav ne odbaci novi organ kojega prepoznaje kao strano tijelo. Upravo je zbog toga važno da pacijenti na svoju ruku ne uzimaju dodatke za jačanje imuniteta, jer to može dovesti do nepoželjnih posljedica.

Begonja govori o tome kako su ljudi “bombardirani” reklamama za dodatke prehrane, što ističe i Antonija Šimunković iz Zaklade za rijetke bolesti jetre.

Sve sugovornice s kojima je Faktograf pričao slažu se kako je njihova dostupnost veliki problem.

Upravo zbog te dostupnosti ljudi možda ne shvaćaju da mogu nastati problemi zbog prekomjerne konzumacije dodataka prehrani, smatra Šimunković.

Praćenje nuspojava dodataka prehrani nije obvezno

Begonja kao sve veći problem ističe razne sumnjive stranice koje nam stalno “iskaču” i nude raznorazne pripravke. Dodaje i kako dodaci prehrani, za razliku od lijekova koji se stalno prate, predstavljaju i “manji ulog” za proizvođače.

Jednostavno, u razvoj i praćenje lijekova treba uložiti puno više vremena, pa onda i financijskih sredstava.

Lijekovi moraju imati dokaz o djelotvornosti, a kada govorimo o dodacima prehrani, koji nisu namijenjeni liječenju bolesti, u kontroli kvalitete nužno je samo ispitivanje sanitarne ispravnosti. Praćenje njihovih nuspojava nije obvezno.

Raste i broj zahtjeva za registraciju novih dodataka prehrani. U odgovoru koji je Faktograf dobio iz Ministarstva zdravstva stoji kako je Ministarstvo 2020. godine zabilježilo povećanje u broju zahtjeva za 25-30 posto.

Od tada broj zahtjeva drži konstantu od oko 1 100 zahtjeva godišnje, dodaju iz Ministarstva.

Treba čitati upute i konzultirati se sa stručnjacima

Begonja nam govori kako smatra da postoje biljni dodaci prehrani koji mogu pomoći kod nekih stanja. Međutim, ističe činjenicu da su oni višekomponentni. Dakle, sadrže različite spojeve i nije moguće znati kako određeni spoj djeluje s drugim dodacima koje se konzumiraju ili pak s lijekovima.

I iz HAPIH-a upozoravaju kako se među najčešćim problemima koji su povezani s konzumacijom dodataka prehrani treba obratiti posebnu pozornost na predoziranje i toksičnost.

Budući da su mnogi dodaci dostupni bez recepta, preporučena dnevna doza lako se pređe pa tako i vitamini i minerali u visokim dozama mogu biti štetni.

“Treba pripaziti i na zavaravajuće tvrdnje o zdravstvenim učincima, jer proizvođači znaju navesti nepotkrijepljene ili preuveličane tvrdnje o djelovanju proizvoda”, dodaju iz HAPIH-a.

Mrzljak daje još jedan razlog zašto je kod konzumacije biljnih preparata potreban povećan oprez. Naime, često je teško točno pratiti sadržaj, zemlju, porijeklo, pa i put te dostavu određenih preparata.

I iz HAPIH-a ističu pitanje poput onečišćenja i kvalitete proizvoda, osobito iz neprovjerenih izvora nabave (proizvodi s tržišta trećih zemalja često nisu prošli adekvatnu kontrolu), jer su u nekim proizvodima pronađeni teški metali, mikrobiološki kontaminanti, pesticidi ili ostaci otapala.

Stoga Mrzljak savjetuje sve da čitaju upute o korištenju dodataka prehrani, da se prije njihove konzumacije konzultiraju sa stručnim osobama, prvenstveno zdravstvenim radnicima te da nadoknađuju samo one supstance koje su uistinu neophodne i koji osobi nedostaju.