Na rubnom portalu Epoha, 5. studenog (arhivirano ovdje) objavljen je članak pod naslovom “Evo što sve trebate znati o fetalnom goveđem serumu koji se koristi u proizvodnji cjepiva” temeljen na intervjuu dr. Sherri Tenpenny u kojemu se dijelom iznose netočne informacije. Istoga dana portal Epoha je link na taj članak podijelio i na svojem Facebook profilu (arhivirano ovdje).
Tko su Lara Logan i Sherri Tenpenny?
Intervju je vodila Lara Logan, južnoafrička televizijska i radijska novinarka poznata po dugogodišnjem radu na CBS-u. Tijekom karijere izvještavala je iz brojnih ratnih zona uključujući Afganistan i Irak. Njezin je profesionalni ugled ozbiljno narušen 2013. godine kada se morala povući i javno ispričati zbog netočnog izvještaja o napadu na američki konzulat u Libiji. Nakon napuštanja CBS-a 2018. godine, Logan se okrenula širenju teorija zavjere i neutemeljenih tvrdnji, o cjepivima, virusu COVID-19, HIV-u pa čak i teoriji evolucije.
Sherri Tenpenny američka je osteopatičarka i istaknuta antivakserska aktivistica. Poznata je po širenju znanstveno nepotvrđenih ideja poput one da cjepiva protiv virusa COVID-19 utječu na plodnost, magnetiziraju i pretvaraju ljude u „transhumanističke kiborge“. Također je izjavila da je ruski napad na Ukrajinu insceniran kao distrakcija za uvođenje novih pandemijskih mjera.
U kolovozu 2023. godine Medicinski odbor savezne države Ohio suspendirao joj je liječničku licencu zbog odbijanja suradnje s istražnim tijelima koja su provodila istragu nakon brojnih pritužbi na njezine neutemeljene tvrdnje o cjepivima. U travnju 2024, nakon što je ispunila propisane uvjete, što je uključivalo plaćanje novčane kazne i potvrdu suradnje u istrazi, vraćena joj je licenca, no ta je odluka izazvala burne reakcije javnosti.
Prema istraživanju Centra za suzbijanje digitalne mržnje (CCDH) iz 2021. godine, Tenpenny se ubraja u dvanaest najutjecajnijih antivakserskih aktivista odgovornih za širenje čak 65 posto svih dezinformacija o cjepivima na društvenim mrežama. O širenju dezinformacija američke osteopatičarke Sherri Tenpenny Faktograf je već pisao.
Fetalni goveđi serum
“‘Fetalni goveđi serum je stvarno užasan i nalazi se u gotovo svakom virusnom cjepivu. Skupljaju ga zabadanjem igle u kucajuće srce krave kako bi izvukli krv’, rekla je dr. Sherri Tenpenny istraživačkoj novinarki Lari Logan”, navodi se citat u članku portala Epohe.
Fetalni goveđi serum (FBS) nusproizvod je mesne industrije dobiven iz krvi fetusa teleta. Riječ je o najčešće korištenom dodatku za rast stanica u laboratorijskim kulturama jer je bogat izvor proteina, elektrolita, lipida, ugljikohidrata, hormona, enzima i drugih nedefiniranih sastojaka koji su neophodni za podržavanje rasta stanica. Koriste ga brojni akademski i industrijski laboratoriji u svrhu uzgoja stanica u kontroliranim uvjetima.
FBS se prikuplja pod veterinarskim nadzorom, iz klinički pregledanih zdravih krava. Krv se ne uzima iz živog fetusa, već iz fetusa koji su mrtvi nakon klanja majke. Proces ekstrakcije provodi se punkcijom srca fetusa. Iako se zbog samog načina prikupljanja FBS suočava s kritikama aktivista za prava životinja, postupak je propisan i kontroliran. Nakon prikupljanja, serum se hladi, obrađuje i koristi kao hranjivi dodatak za rast stanica u laboratorijima. Količina seruma ovisi o dobi i veličini telećeg fetusa pa tako tromjesečni fetus daje približno 150mL sirovog FBS-a, dok devetomjesečni star fetus približno 550mL.
Na upit Faktografa, iz Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objasnili su da fetalni goveđi serum nije sastojak virusnih cjepiva, već se koristi isključivo u proizvodnji nekih tradicionalnih virusnih cjepiva kao dodatak hranjivim podlogama za uzgoj stanica na kojima se razmnožava virus. Stanice tijekom rasta troše komponente FBS-a, a kada počinje umnožavanje virusa, prema EU standardima serum se uglavnom više ne koristi.
“Zahvaljujući višestrukim postupcima pročišćavanja, tragovi FBS-a u gotovom cjepivu su nemjerljivi i iznose znatno manje od 1ng po dozi, daleko ispod europskog sigurnosnog limita od 50 ng. Taj se limit određuje radi sigurnosti kako bi se spriječile alergijske reakcije. FBS koristi se samo u proizvodnji određenih cjepiva uzgojenih na staničnim kulturama poput cjepiva protiv ospica, rubeole, dječje paralize i zaušnjaka. Ne koristi se u proizvodnji cjepiva na jajima, kao što je cjepivo protiv gripe, mRNA cjepivima kao što su neka COVID-19 cjepiva niti rekombiniranih cjepiva kao što je cjepivo protiv HPV-a ili hepatitisa B. U tim se slučajevima može pojaviti tek kao dio laboratorijskog medija za testiranje uzoraka prije puštanja cjepiva na tržište”, objašnjavaju iz HALMED-a.
Pobačeni ljudski fetusi
“U slučaju injekcija mRNA, stanice iz pobačenih ljudskih fetusa navodno su korištene u testiranju takozvanih ‘cjepiva protiv Covida'”, navodi se u članku.
Cjepiva također ne sadrže stanice pobačenih fetusa. Mnoga su cjepiva razvijena uz korištenje staničnih linija koje potječu iz dva pobačena fetusa iz 1960.-ih godina. Te su linije, poput HEK-293 i PER.C6, a već su desetljećima održavane u laboratorijima, pa novi fetusi nisu potrebni. Tijekom proizvodnje cjepiva, virusi se uzgajaju u tim stanicama, a potom se cjepivo višestruko pročišćava kako bi se uklonili svi ostatci stanica. Ti procesi osiguravaju dosljednu kvalitetu cjepiva za proizvođača i smanjuju rizik od unosa neželjenih tvari koje bi mogle uzrokovati imunološke reakcije ili na druge načine nepovoljno utjecati na organizam.
Kako ističe HALMED, upotreba stanica bila je značajna za proizvodnju COVID-19 cjepiva koja sadržavaju virusne vektore, genetski modificirane nereplicirajuće viruse koji u organizam dostavljaju uputu za stvaranje antigena čime se potiče razvoj imuniteta.
“Kao i svi virusi, virusni vektori mogu se razmnožavati samo u živim stanicama. U proizvodnji vektorskih cjepiva koriste se laboratorijske stanične linije. Virusni vektor AstraZeneca cjepiva umnožen je u HEK293 stanicama, a virusni vektor Johnson&Johnson cjepiva umnožen je na PER.C6 stanicama. Obje stanične linije potječu iz legalno provedenih pobačaja 1973. i 1985. koji nisu napravljeni u svrhu istraživanja.
Danas su to samoodržive laboratorijske linije koje se neprestano repliciraju desetljećima. Stanice nisu sastojak cjepiva, one služe samo kao ‘tvornica’ virusa. Nakon umnožavanja vektora, virusne čestice se višestruko pročišćavaju kako bi se uklonili ostatci staničnog materijala. U cjepivu eventualno mogu ostati zanemarivi i nedetektabilni tragovi stanične linije, koji ne predstavljaju rizik za zdravlj”, objašnjavaju
iz HALMED-a.
Želatina i glicerol
“‘Želatina i glicerol od krava također se koriste za izradu cjepiva. Zašto koriste krave za izradu cjepiva? Američki regulator FDA na svojoj web stranici navodi da su krave velike životinje i da se mnogi dijelovi tih životinja mogu koristiti’, kaže Tenpenny”, navodi se u članku Epohe.
Osim goveđeg seruma i fetalnih stanica, u proizvodnji cjepiva upotrebljavaju se i druge tvari životinjskog podrijetla poput želatine i glicerola, koje spominje Tenpenny. Želatina se dobiva iz kolagena životinja poput pilića, goveda, svinja i riba, a koristi se kao stabilizator kako bi cjepiva ostala sigurna i učinkovita tijekom skladištenja. Za razliku od želatine koja se koristi u kuhanju, proizvod u cjepivima visoko je pročišćen i razgrađen na vrlo malene molekule zvane peptidi. Glicerol ima sličnu funkciju, pomaže u očuvanju učinkovitosti cjepiva tijekom vremena, sprječavanju razgradnje aktivnih sastojaka u cjepivu i sprječavanju smrzavanja.
Umjetno meso
“Metoda koju je u nastavku opisala dr. Sherri Tenpenny također se koristi za izradu umjetne govedine, a stanice se beru na sličan način”, navodi Epoha u članku.
Metode korištene u biotehnološkim laboratorijima, poput onih u proizvodnji cjepiva primjenjuju se i u drugim područjima, primjerice, u razvoju umjetnog mesa, kako spominje Tenpenny. Umjetno meso, odnosno laboratorijski uzgojeno ili kultivirano meso, meso je razvijeno iz kulture životinjskih stanica bez tradicionalnog uzgoja i klanja životinja, prvi put predstavljeno u kolovozu 2013. godine, kada je tim sa Sveučilišta u Maastrichtu predstavio kultiviranu goveđu pljeskavicu.
Proces uzgoja mesa u laboratoriju počinje uzimanjem uzorka matičnih stanica iz tkiva životinje bez nanošenja štete životinji, nakon čega se stanice stavljaju u medij za uzgoj stanične kulture koji sadrži fetalni goveđi serum. On ne postaje dio konačnog proizvoda, već služi kao privremeni medij koji potiče rasti i umnožavanje stanica. U optimalnim uvjetima rasta, uključujući odgovarajuću temperaturu, razinu kisika, dostupnost hranjivih tvari i faktore rasta, potrebno je otprilike tri do pet tjedana da se razvije tanki komad mesa. Danas industrija kultiviranog mesa aktivno traži zamjene za FBS kako bi se potpuno izbjegla uporaba životinjskih proizvoda i klanje životinja.
Zaključno, tvrdnje da se fetalni goveđi serum nalazi u gotovo svakom virusnom cjepivu su netočne. Fetalni goveđi serum nije sastojak gotovo svih virusnih cjepiva, iz Halmeda su nam objasnili da se koristi isključivo u proizvodnji nekih tradicionalnih virusnih cjepiva kao dodatak hranjivim podlogama za uzgoj stanica na kojima se razmnožava virus. FBS koristi se samo u proizvodnji određenih cjepiva uzgojenih na staničnim kulturama poput cjepiva protiv ospica, rubeole, dječje paralize i zaušnjaka. Ne koristi se u proizvodnji cjepiva na jajima, kao što je cjepivo protiv gripe, mRNA cjepivima kao što su neka COVID-19 cjepiva niti rekombiniranih cjepiva kao što je cjepivo protiv HPV-a ili hepatitisa B. Zahvaljujući višestrukim postupcima pročišćavanja, tragovi FBS-a u gotovom cjepivu su nemjerljivi i iznose znatno manje od 1ng po dozi, daleko ispod europskog sigurnosnog limita od 50 ng, objasnili su iz Halmeda. Zbog toga članak Epohe i njihovu objavu na Facebooku označavamo djelomično netočnom.
