Grejp: pun je vitamina, minerala, vlakana, no nije za svakog

Može li sok od grejpa uistinu interferirati s nekim lijekovima i pojačati im učinke, pitanje je koje smo dobili od čitateljice. Činjenica da grejp može izazvati probleme kod osoba koje piju kroničnu terapiju primjerice za visoki tlak, nije novost, no uvijek se nekako ponovno pojave dvojbe oko konzumacije ovog voća upravo u vrijeme kad se grejp bere i dozrijeva.

Pun vitamina, minerala, vlakana…

Za početak, grejp spada u sočne i mirisne agrume s posebnim, gorkastim okusom. Potječe s Barbadosa i križanac je slatke naranče i velikog citrusa koji se zove pomelo. Premda veći dio grejpa čini voda, ovo voće sadrži visok udio vitamina, minerala i hranjivih tvari. Svaki od tih elemenata može biti jako koristan za organizam. Cvate u proljeće, a dozrijeva od studenog do proljeća.

Kako objašnjavaju na stranici Hopkins Medicine, vlakna u grejpu koriste zdravlju srca (hrana bogata vlaknima smanjuje upalne procese i snižava krvni tlak), poboljšavaju probavu (vlakna sprečavaju zatvor i potiču rast zdravih bakterija), poboljšavaju razine kolesterola i pomažu u kontroli težine (vlakna daju osjećaj sitosti). Osim toga, kao i svaki drugi citrus, grejp je bogat vitaminom C i jedan cijeli grejp srednje veličine kompletno zadovoljava dnevni unos vitamina C. Bogat je i vitaminom A, odnosno beta karotenom koji je važan za zdravlje očiju, ali i imunološki sustav te djeluje protuupalno. Odličan je antioksidans, što također poboljšava imunološki sustav, a od ostalih hranjivih tvari sadrži kalij, tiamin i folat (sintetizirani oblik vitamina B9) i likopen. Grejp osigurava oko 10 posto dnevnih potreba za kalijem te osam posto potreba za tiaminom i folatom.

Također, treba istaknuti da organizam dobiva vitamine i minerale i iz soka, ali tek konzumacija cijelog voća donosi korist od vlakana zahvaljujući kojima je grejp zasitan i hranjiv, ali i usporava apsorpciju šećera.

Grejp – “noćna mora farmakologa”

Istraživanje objavljeno u Cardiovascular Journal of Africa, a preneseno na PubMed Central 2010. bavi se utjecajima grejpa na metabolizam i kardiovaskularni sustav. U zaključku se ističe da je grejp postao “noćna mora farmakologa i farmaceuta” jer je istovremeno popularan i potencijalno opasan. Stupa u interakciju s nekim lijekovima i do danas ne postoje jasne i jedinstvene smjernice za pacijente kako bi bili sigurni smiju li i koliko konzumirati grejp.

Za stručno pojašnjenje zamolili smo i dr. Borku Pezo, specijalisticu interne medicine uže specijalnosti iz kardiologije i predsjednicu udruge pacijenata sa srčanim aritmijama Ritam srca, čiji je cilj edukacija pacijenata i podizanje razine zdravstvene kulture. Borka Pezo, uz ostalo, ima i popularan profil na TikToku “Dr. Pezo Minute za srce” koji prati više od 26 300 ljudi, a videi imaju na desetke tisuća pregleda. Na profilu neumorno educira korisnike, odgovara na pitanja i otkriva korisne informacije za srčane bolesnike ili one koji se bore s visokim krvnim tlakom.

Većina nas je čula upozorenje: “Ne pij grejpov sok dok uzimaš lijekove.”

“Ovo upozorenje ima stvarnu znanstvenu osnovu – spojevi u grejpu mogu značajno promijeniti način na koji tijelo razgrađuje određene lijekove, povećavajući rizik od nuspojava”, objašnjava Pezo.

Grejp stupa u interakciju s enzimom u crijevima koji je odgovoran za razgradnju mnogih vrsta lijekova. Taj enzim se u tijelu nepovratno blokira, lijekovi se ne razgrađuju očekivanom brzinom i povećava se njihova koncentracija u krvotoku što može dovesti do zdravstvenih problema.

Udruga Ritam srca još se nije susrela s upitima o interakciji grejpa s lijekovima, no Pezo u odgovoru za Faktograf ističe da treba reći da postoje i drugi sokovi, ne samo onaj od grejpa, koji mogu izazvati interakciju s nekim lijekovima. Zato je važna ekspertiza, odnosno stručna procjena cjelokupnog stanja pa Pezo preporučuje da osobe koje uzimaju terapiju, pitaju ljekarnika ili liječnika postoji li interakcija, a posebno ako je riječ o starijim osobama.

Što je s ostalim voćnim sokovima?

A što je s drugim voćnim sokovima? Sok od naranče, šipka, brusnice ili borovnice često se smatraju zdravima, ali mogu li i oni utjecati na lijekove koje uzimamo?

Pezo otkriva da je upravo to pitanje istraženo u preglednom radu “Food-drug interactions precipitated by fruit juices other than grapefruit juice: An update review”, koji su proveli Meng Chen i suradnici. Znanstvenici su analizirali 46 dostupnih studija koje su proučavale interakcije između lijekova i voćnih sokova (osim grejpa). Cilj im je bio razumjeti kako različiti sokovi utječu na apsorpciju, metabolizam i djelovanje lijekova u tijelu.

Rezultati su pokazali da, iako su mogući određeni učinci na apsorpciju ili djelovanje nekih lijekova, većina voćnih sokova ne izaziva “opasne interakcije” poput onih koje se javljaju s grejpovim sokom, objašnjava Pezo.

Ipak, u oko polovice analiziranih kombinacija zabilježene su promjene koje bi mogle imati “klinički značaj” – posebno kod lijekova s uskim terapijskim rasponom, kao što su lijekovi za srce, tlak, antikoagulansi i imunosupresivi.

Voćni sokovi sadrže brojne biljne bioaktivne spojeve – flavonoide, polifenole i tanine – koji mogu utjecati na enzime u jetri i crijevima (posebno CYP450 sustav) te na transportne proteine koji određuju koliko će se lijeka apsorbirati u krv. Ako sok inhibira ove enzime, lijek se može zadržati u tijelu dulje, što povećava rizik od nuspojava. Suprotno, ako sok potiče njihovu aktivnost, lijek se može razgraditi brže i izgubiti učinkovitost.

“Zanimljivo je da nisu sve interakcije negativne. Neki sokovi mogu čak poboljšati apsorpciju određenih lijekova ili smanjiti nuspojave. Primjerice, sok od naranče može poboljšati apsorpciju preparata željeza, a sok od brusnice može pomoći kod prevencije infekcija mokraćnog sustava tijekom antibiotske terapije”, kaže Pezo i napominje da je većina istraživanja provedena na zdravim ispitanicima pa su potrebna dodatna ispitivanja kod starijih osoba i kroničnih bolesnika koji uzimaju više lijekova istodobno. U tim populacijama čak i male promjene u metabolizmu lijeka mogu biti klinički značajne.

Zaključak autora je jasan, ističe Pezo: iako voćni sokovi – osim grejpa – rijetko uzrokuju ozbiljne interakcije, oprez je uvijek opravdan. Pacijenti koji uzimaju lijekove, trebaju obratiti pažnju na to s čim ih uzimaju, a voda je i dalje najsigurniji izbor.

No, istovremeno ne treba demonizirati voćne sokove jer mnogi od njih imaju povoljne učinke na zdravlje kada se konzumiraju umjereno, naglašava Pezo i dodaje ključnu poruku za kraj: “Znanje o interakcijama hrane i lijekova nije tu da nas ograniči, već da nas osnaži – jer kad razumijemo kako hrana i lijekovi međusobno djeluju, možemo učiniti liječenje sigurnijim i učinkovitijim.”

Za kraj, dotaknimo se još jednog mita vezanog uz grejp koji se često širi internetom – grejp sagorijeva masnoće u tijelu te tako pomaže u mršavljenju, a posebno je učinkovit s masnoćama u srednjem dijelu tijela. Međutim, to znanstveno nije moguće. Grejp ne cilja masne naslage u srednjem dijelu tijela, nijedna namirnica to ne može, objašnjava se na stranicama Johns Hopkinsa. Kad mršavite smanjenjem unosa kalorija ili povećanjem tjelovježbe, ne možete birati na kojem dijelu tijela želite smršavjeti – to je proces koji zahvaća cijelo tijelo. No, grejp je popularan sastojak brojnih dijeta jer ima malo kalorija, bogat je vodom i vlaknima pa pruža osjećaj sitosti.