Sigurnost hrane koju konzumiramo zasigurno je prioritet svima, a povlačenje proizvoda ili saznanje da je isti kontaminiram može uvelike narušiti povjerenje kupca i konzumenta u određeni proizvod, proizvođača, pa čak i općenito u sigurnost hrane koja se prodaje.
Sada se na platformi YouTube pojavio video koji tematizira upravo to. Na kanalu naziva “Što Jedemo” objavljen je video naziva “5 Marki MASLACA Koje Treba Izbjegavati”. U opisu kanala navodi se kako se ondje analiziraju “namirnice iz supermarketa upravo onakve kakve uistinu jesu”. Navodi se također kako kanal “testira popularne proizvode, uspoređuje poznate brendove i otkriva što se doista isplati kupiti, a što je samo marketing”, kako stoji u opisu kanala. Upit o toj snimci i pouzdanosti podataka u njoj dobili smo i od čitatelja Faktografa.
U snimci se navode maslaci koje treba izbjegavati
Video o kojem ćemo pisati uhvatio se u koštac s maslacima te tako donosi pet marki maslaca koje treba izbjegavati, ali i neke marke koje su po njihovom sudu odlične kvalitete.
Prema komentatoru iz videa sljedećih pet marki maslaca treba izbjegavati: Lidl Milbona, maslac Konzum, maslac Tommy, maslac Dukat i maslac Plodine, dok se preporučuju “maslac Vindija premium centrifugiran sa svježim mlijekom” i maslac Prezident s “izvrsnim organoleptičkim rezultatima”. Ako, pak želite “ići na sigurno”, najbolje je odabrati austrijski i francuski maslac, navodi se u videu.
“Godine 2023. Hrvatska agencija za hranu (HAH) testirala je 15 marki maslaca prodavanih u hrvatskim supermarketima. Maslac Lidl Milbona bio je jedan od četiri uzorka kontaminirana koliformnim bakterijama. Koliformne bakterije su grupa bakterija koje žive u crijevima životinja i ljudi. Njihova prisutnost u maslacu znači samo jedno – nešto je pošlo po zlu u higijenskim protokolima tijekom proizvodnje”, navodi se u snimci.
Koliformne bakterije su bakterije koje čine znatan dio fiziološke mikroflore probavnog sustava čovjeka i svih toplokrvnih životinja, stoga vrlo lako dospijevaju u okoliš. Testiranje prisustva ovih bakterija primjenjuju se kao indikator kvalitete vode i hrane za ljudsku potrošnju.
Video je u trenutku pisanja ovog članka, a šest dana od objave, prikupio čak 67 tisuća pregleda, a izrazito je dijeljen i po društvenoj mreži Facebook (1, 2, 3, 4, 5). Niže donosimo primjer snimke zaslona statusa u kojem je podijeljen video.
S obzirom na ozbiljne tvrdnje iz videa Faktograf se obratio Državnom inspektoratu i Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH), pogotovo jer se i u samom videu spominje ispitivanja maslaca koje je izvršila Hrvatska agencija za hranu (HAH) i koja je navodno u svojim analizama naišla na nepravilnosti i bakterije u maslacima. Dodatno, postoje indikacije kako je video kreiran korištenjem umjetne inteligencije (AI) zbog načina na koji je glas reproduciran. Uz sve to, sumnju izaziva i činjenica da se kao marke maslaca navode “maslac Konzum”, “maslac Tommy” i “maslac Plodine”, budući da se radi o trgovačkim lancima, a ne o markama proizvoda. Točno je da ti trgovački lanci imaju vlastite marke proizvoda, koje onda prodaju po pristupačnijim cijenama, ali Tommyjeva marka je “T!”, Konzumova je “K Plus”, a Plodine imaju istoimenu marku pod kojom su zavedene brojne marke i proizvođači.
Ispod snimke objavljene na YouTubeu već su neki korisnici počeli iskazivati skepsu da se radi o videu koji iznosi neprovjerene tvrdnje i da je isti nastao korištenjem umjetne inteligencije.
Hrvatska Agencija za hranu ne postoji od 2019. godine
U odgovoru na upit koji je Faktografu stigao iz HAPIH-a prvo nam je pažnja skrenuta na upitnost izvora u pitanju koji se poziva na Hrvatsku agenciju za hranu i navodna ispitivanja koja je ista vršila 2023. godine, budući da agencija pod tim nazivom ne djeluje od 2019., kada je integrirana u Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu.
Nadalje, iz HAPIH-a su nam kazali kako u posljednjih pet godina ta agencija nije provodila istraživanje i analize maslaca iz hrvatskih supermarketa te kako HAPIH zapravo u okviru svoje djelatnosti ne provodi analize hrane na mikrobiološke i kemijske parametre.
Pojašnjavaju kako je HAPIH, odnosno Centar za sigurnost hrane i Centar za zaštitu bilja svaki iz svog područja rada, referentno tijelo za procjenu rizika na nacionalnoj razini.
U sklopu HR RASFF sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (Rapid Alert System for Food and Feed) na zahtjev Nacionalne kontakt točke (NKT), HAPIH izrađuje inicijalnu procjenu rizika, pojašnjavaju iz agencije.
Nacionalnom kontakt točkom obuhvaćena je procjena rizika za zdravlje ljudi kod svakog pojedinačnog slučaja, kada je u nekom prehrambenom proizvodu ustanovljena kemijska ili mikrobiološka opasnost, a prilikom izračuna se u obzir uzimaju prehrambene navike stanovništva Hrvatske. Procjenu rizika koju izradi HAPIH, tijelo nadležno za upravljanje rizikom razmatra prilikom donošenja odluka o poduzimanju potrebnih mjera, kao što su npr. povlačenje i/ili opoziv proizvoda, dodaju iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
S obzirom na to da se u Hrvatskoj analize hrane na mikrobiološke i kemijske parametre provode u okviru službenih kontrola koje su u nadležnosti Državnog inspektorata RH (DIRH), iz HAPIH-a su nas uputili i na DIRH.
DIRH nije ima prijave o mikrobiološkoj kontaminaciji maslaca
Iz Državnog inspektorata su za Faktograf kazali kako njihova Sanitarna inspekcija u okviru planova monitoringa hrane na mikrobiološke parametre nije uzimala uzorke maslaca, niti su zaprimili prijave koje bi upućivale na mikrobiološku kontaminaciju.
Napominju i da Uredba Komisije (EZ) br. 2073/2005 o mikrobiološkim kriterijima za hranu propisuje kriterije za maslac isključivo proizveden od nepasteriziranog mlijeka, dok su proizvodi na tržištu uglavnom proizvedeni od pasteriziranog mlijeka.
“Službene kontrole provode se redovito, na temelju Zakona o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, te Višegodišnjih i godišnjih nacionalnih planova službenih kontrola, u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije, jednako kako nad domaćim proizvodima tako i proizvodima s područja EU-a, kao i proizvodima koji se uvoze u EU. Službene kontrole se u pravilu provode bez prethodne najave, osim u iznimnim slučajevima kada je takva obavijest valjano utemeljena za potrebnu provedbu”, zaključuju iz HAPIH-a.
Zaključno, društvenom mrežom Facebook šire se navodi koji su prvotno objavljeni u videu na YouTubeu. U videu se navodi pet marki maslaca koje nisu sigurne za konzumaciju jer su u njima, navodno, pronađene koliformne bakterije. Prema odgovorima koje je Faktograf dobio od Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu te od Državnog inspektorata, navedene tvrdnje nisu točne. Hrvatska agencija za hranu, za koju se u videu navodi da je radila testiranja, ne postoji od 2019. godine te je pripojena HAPIH-u koji pak u proteklih pet godina nije radio analize maslaca na hrvatskom tržištu. Državni inspektorat također nije zaprimio prijave koje su se ticale kvalitete maslaca, niti je uzimao uzorke te namirnice.
