Protivnici cijepljenja uporni su u “dokazivanju” povezanosti između ove javnozdravstvene mjere i autizma kao njegove navodne nuspojave, tražeći dokaze svugdje gdje mogu.
Odnedavno na društvenim mrežama cirkulira karta koja navodni prikazuje svjetsku raspodjelu slučajeva autizma, popraćena tekstom koji sugerira vezu između povećanja broja slučajeva i širenja cjepiva u razvijenim zemljama.
“Definitivno je genetski. Geni koji su iz Afrike i europe došli u Ameriku su naglo postali lošiji. A ako se još više cjepiva mogli bi i u Europi i Africi postati naglo lošiji“, stoji u Facebook postu objavljenom 10. siječnja 2026. godine (arhiviran ovdje).
U post je umetnuta grafika, karta svijeta koju je na X-u podijelio Dave Asprey, američki poduzetnik i “lifestyle guru”. Zemlje Sjeverne Amerike, SAD i Kanada, na karti su obojene nijansama crvene boje.
“Globalna stopa autizma. Još uvijek mislite da je genetski?“, stoji u screenshotu posta.
Asprey je to objavio u rujnu prošle godine, međutim, na ovom screenshotu ne vidi se ostatak njegova teksta koji glasi: “Genetika može utjecati na rizik od autizma, ali ono što radimo u svom okruženju je ono što pokreće taj proces. I nije samo jedna stvar”.
Karta prikazuje globalno opterećenje poremećaja iz spektra autizma
Iz priloženog materijala s Facebooka ne mogu se dobro iščitati podaci: legenda je teško vidljiva i nije navedeno razdoblje na koje se podaci odnose. Pretragom preko Google Lensa došli smo do informacije da je karta autentična i nalazi se u jednom znanstvenom radu.
Objavljen je 2022. godine u časopisu Molecular Psychiatry pod naslovom “Incidencija, prevalencija i globalno opterećenje poremećaja iz autističnog spektra od 1990. do 2019. u 204 zemlje“.
Laičkim rječnikom, incidencija pokazuje koliko se novih slučajeva, odnosno dijagnoza, pojavilo u nekom vremenu, a prevalencija je broj svih slučajeva bolesti kod određenog stanovništva u određenom periodu.
Globalno opterećenje bolestima (GBD) stručan je termin koji označava ukupni utjecaj neke bolesti ili poremećaja na zdravlje populacije i na javno zdravstvo (uključujući i financijska opterećenja). Studije GBD-a kvantificiraju gubitke zdravlja na različitim mjestima i tijekom određenog vremena, kako bi se zdravstveni sustavi mogli poboljšati, a nejednakosti ukloniti.
Uz navedenu infografiku (kartu svijeta, koja je ovdje dostupna u boljoj rezoluciji) stoji: “Globalno opterećenje poremećaja iz spektra autizma prema državama i teritorijima, 2019”. Dakle, ta karta prikazuje GBD, što primarno znači da su zemlje i područja u jarkim bojama one u kojima autizam ima veći utjecaj na populaciju te zemlje i njen zdravstveni sustav.
Visoka stopa GBD-a može, ali ne mora nužno, značiti i veliku prevalenciju (da ondje “ima više autizma”) – iako se uglavnom visoka prevalencija reflektira u GBD-u. U praksi, zemlje s više dijagnosticiranih slučajeva (veća prevalencija) često imaju i veći zdravstveni teret.
Poboljšana svijest i promjene u dijagnostičkim kriterijima
Studija iz 2022. godine iza koje stoji skupina međunarodnih znanstvenika, analizira koliko ljudi ima dijagnozu autizma, kako se ti brojevi mijenjaju kroz vrijeme i u kojim zemljama se autizam više ili manje prepoznaje.
Iz podataka koji su javno dostupni (1, 2), jasno je da ovaj rad ne istražuje uzroke poremećaja iz autističnog spektra, već njegovu učestalost, raspodjelu i utjecaj na zdravlje populacije na globalnoj razini. Također, studija iznosi objašnjenje informacije o povećanom broju slučajeva autizma, povezujući ga s preciznijom dijagnostikom, većom svijesti o tim poremećajima, koji su rezultat socioekonomskih čimbenika i razvijenosti zdravstvenog sustava.
“Poremećaji iz autističnog spektra (PAS) predstavljaju značajan dio ukupnog opterećenja mentalnih poremećaja. Poboljšana svijest i promjene u dijagnostičkim kriterijima PAS-a mogle su utjecati na stope dijagnosticiranja PAS-a. Međutim, iako su podaci o trendovima u stopama dijagnosticiranja u nekim pojedinačnim zemljama objavljeni, nedostaju ažurirane procjene trendova stope dijagnosticiranja i invaliditeta povezanog s PAS-om na globalnoj razini”, stoji u sažetku.
Piše također kako su se i prevalencija i DALY (jedan od pokazatelja GBD-a, označava izgubljene godine zdravog života zbog bolesti ili invaliditeta) povećale su u zemljama s visokim sociodemografskim indeksom (SDI).
“Međutim, incidencija standardizirana prema dobi smanjila se u nekim zemljama s niskim SDI-jem, što ukazuje na potrebu za poboljšanjem svijesti. Omjer muškaraca i žena smanjio se između 1990. i 2019. godine, što je moguće zbog povećane kliničke pozornosti na PAS kod žena.
Naši rezultati ukazuju na to da je otkrivanje PAS-a u zemljama s niskim SDI-jem suboptimalno te da bi prevenciju/liječenje PAS-a u zemljama s visokim SDI-jem trebalo poboljšati, s obzirom na sve veću prevalenciju poremećaja. Osim toga, sve se više pozornosti posvećuje dijagnozi PAS-a kod žena, koje su možda ranije zaostale u epidemiološkim i kliničkim istraživanjima” pišu autori studije.
Ne postoji “epidemija autizma”
Poremećaj iz autističnog spektra (PAS) je neurološki razvojni poremećaj karakteriziran značajnim i trajnim izazovima u socijalnoj komunikaciji, socijalnoj interakciji te prisutnošću ograničenih, repetitivnih ponašanja, interesa ili aktivnosti. Ovi simptomi pojavljuju se u ranom djetinjstvu i variraju u težini.
Ovi neurološki razvojni poremećaji najvjerojatnije su uzrokovani međudjelovanjem genetskih predispozicija i nekih čimbenika okoline. Autizam je poznatiji i dijagnosticiraniji nego ikad prije, što dovodi do zabluda da broj slučajeva vrtoglavo raste.
Kako navodi BBC, na temelju zdravstvenih i obrazovnih podataka, od 2000. do 2022. godine prevalencija autizma u SAD-u porasla je (s 1 na 150 osoba na 1 na 31). Prevalencija je također porasla u Australiji, Tajvanu i drugim zemljama. No kako su za taj medij objasnili stručnjaci, to može izgledati alarmantno ljudima koji ne poznaju kontekst statistike. Zapravo, u porastu su dijagnoze, a ne “oboljenja”.
Testiranja i pregledi na poremećaje iz autističnog spektra postali su precizniji i osjetljiviji, a mnoga djeca se pregledavaju i identificiraju ranije nego u proteklim godinama. Zbog toga veću prevalenciju imaju razvijene zemlje, kako je objašnjeno u gore citiranoj studiji. To objašnjenje dijele i brojne udruge pacijenata, zdravstvene institucije i znanstvenici (1, 2, 3, 4).
Ipak, ne čudi što su se tvrdnje o porastu autizma toliko primile, s obzirom na to da ministar zdravstva najmoćnije države na svijetu opetovano širi dezinformacije o tom poremećaju (povezujući ga s cijepljenjem).
Kako je prošle godine pisao portal FactCheck.org, Robert F. Kennedy Jr. krivo je prikazao podatke o prevalenciji autizma, tvrdeći da postoji “epidemija” uzrokovana “okolišnim toksinima”. Stručnjaci, međutim, naglašavaju da ne postoje jasni dokazi da je rast prevalencije u tolikoj mjeri uzrokovan okolišnim čimbenicima te da je u velikoj mjeri povezan s metodološkim i društvenim promjenama u dijagnostici i praćenju autizma.
Još jednom: nije dokazana povezanost cjepiva i autizma
Nedavno smo pisali kako je stari antivakserski narativ o tome da cjepiva uzrokuju autizam dobio vjetra u leđa dolaskom Kennedyja Mlađeg na čelo američkog Ministarstva zdravstva. Na društvenim mrežama širila se tvrdnja da je američka vlada te njene službene zdravstvene agencije konačno potvrdila vezu između cjepiva i autizma.
Točno je da je američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDS) u studenom 2025. na svojoj stranici izmijenio tekst o autizmu i cijepljenju. Ta se promjena dogodila pod pritiskom administracije Donalda Trumpa i ministra zdravstva poznatog po širenju dezinformacija o cjepivima.
No, to ne znači da je veza između cijepljenja i autizma potvrđena. Stručni je konsenzus i dalje da ne postoji ta povezanost.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) te nacionalni zavodi za javno zdravstvo jasno navode da nema dokaza da cjepiva uzrokuju autizam i da se mit o povezanosti temelji na diskreditiranoj i povučenoj studiji iz 1998. godine te je višestruko opovrgnut u desetljećima istraživanja.
“Opsežna istraživanja provedena tijekom mnogo godina korištenjem različitih metoda pokazala su da cjepivo protiv ospica, zaušnjaka i rubeole ne uzrokuje autizam. Studija koja je protumačena kao upućujuća na takvu vezu kasnije se pokazala pogrešnom i lažnom. Časopis koji ju je objavio povukao je studiju, a liječnik koji ju je napisao izgubio je liječničku licencu.
Dokazi također pokazuju da druga dječja cjepiva ne povećavaju rizik od autizma. Opsežna istraživanja konzervansa tiomersala i aditiva aluminija koji se nalaze u nekim cjepivima snažno su zaključila da ovi sastojci u dječjim cjepivima ne povećavaju rizik od autizma”, poručuje WHO.
Zaključno, karta koja prikazuje globalno opterećenje poremećaja autizma ne znači nužno da u nekim zemljama "ima više autizma" nego u ostalim dijelovima svijeta, nego da poremećaj ima veći utjecaj na zdravlje i svakodnevni život ljudi, što uključuje i koliko je dobro prepoznat i dijagnosticiran. Također, ova karta nije dokaz da cjepiva uzrokuju autizam. Ocjenjujemo da statusu nedostaje kontekst.
