Tijekom govora “u svom stilu” održanoga u švicarskom gradu Davosu na konferenciji Svjetskog ekonomskog foruma, američki predsjednik Donald Trump iznio je niz tvrdnji i mišljenja o različitim temama – od Grenlanda, do NATO-a, pa i vjetroelektrana.
Njegove tvrdnje brzo su se proširile društvenim mrežama, pa se tako u jednom viralnoj objavi na Facebooku navodi sljedeće:
“Čitam po našim portalima kako pišu dodvornički o EU govnarima, na uštrb Trumpa iako on ništa pogrešno nije rekao. Ali politika je kurba,danas ližu briselske ,debilne šupke, a sutra će se klanjati Trumpu. I da vidimo što je to Trump rekao? “Kinezi vjetroelektrane prodaju glupanima, dotakao se energetike i kazao da je zelena tranzcija prijevara, kao i vjetrolektrane, i da se svaki put kad se one zavrte izgubi tisuću dolara. ‘Kinezi ih proizvode, ali ih nemaju. Oni su pametni i to znaju. Zato ih prodaju glupanima’, rekao je Trump, dodavši da uništavaju okoliš i ubijaju ptice. Točno. Klimatske promjene, vjetro elektrane, sunčevi paneli su povijesna prevara i laž od londonskog Rothschilda. Mi trebamo električnu energiju 24 h. Normalno da su prevara isto kao i električna vozila i kompletna zelena agenda u Europi. Narodu Trump čudno zvuči ali on je jedini političar koji javno govori istinu barem o ovom pitanju je sigurno 100%u pravu!👍👍 Idemo dalje; Obrušio i na Veliku Britaniju zbog neiskorištavanja energije u Sjevernom moru. ‘Ujedinjeno Kraljevstvo proizvodi samo trećinu ukupne energije iz svih izvora u odnosu na 1999. godinu. Zamislite to! Trećina, a oni sjede na vrhu Sjevernog mora, jedne od najvećih rezervi bilo gdje u svijetu, ali ga ne koriste. To je jedan od razloga zbog kojih je njihova energija dosegla katastrofalno niske razine s jednako visokim cijenama’, naveo je. Što je krivo rekao?
OBJAVU PRENOSIM”
Snimku zaslona objave koja je u trenutku pisanja članka prikupila 902 reakcije, 302 komentara te je podijeljena 131 put donosimo niže.
U ovom članku usredotočit ćemo se na tri tvrdnje iznesene u objavi na društvenoj mreži Facebook: vjetroelektrane uništavaju okoliš, Kinezi uopće nemaju vjetroelektrane (već ih samo prodaju drugima) i vjetroelektrane gube novac čim se “zavrte”.
“Vjetroelektrane uništavaju okoliš”
Je li točno da vjetroelektrane uništavaju okoliš? O temi vjetroelektrana već smo pisali na Klimatskom portalu gdje smo razotkrili neke najčešće mitove o toj temi. Pa da ponovimo, u najkraćim crtama: svi energetski objekti, pa tako i vjetroelektrane, imaju određeni utjecaj na okoliš. Međutim, štetni okolišni učinci vjetroelektrana su minorni u usporedbi s korištenjem fosilnih goriva za proizvodnju struje.
Točno je da vjetroelektrane ubijaju ptice i šišmiše. Ako pitanju pristupimo samo s brojčane strane, za ptice su ipak opasnije zgrade i mačke. Međutim, pitanje nije samo koliko ptica (i šišmiša) vjetroelektrane ubijaju, već i koje vrste. Grabežljivci su posebno ranjivi, a smrt većeg broja primjeraka iste vrste može ozbiljno narušiti dinamiku populacije, pa dovesti i do rizika od izumiranja.
Vjetroelektrane negativno utječu na ptice na nekoliko načina. Prvo, ptice (i šišmiši) se s njima sudaraju; vjetroelektrane dovode do izmještanja vrsta, tj. micanja populacija s mjesta gniježđenja i njihova hranjenja; predstavljaju barijeru u staništu ili dovode do direktnog gubitka staništa uslijed izgradnje vjetroparkova i pratećih struktura.
Okolišne udruge stava su da vjetroelektrane predstavljaju prijetnju pticama i šišmišima te smatraju kako je prije izgradnje potrebno napraviti kvalitetne studije procjene utjecaja na okoliš. Iako se, ako promatramo pojedinačno, radi o manjim gubitcima staništa ili manjih gubitcima ptica i šišmiša, na umu moramo imati dugoročni i kumulativni utjecaj vjetroelektrana. Međutim, adekvatnim planiranjem se glavnina potencijalne štete može izbjeći ili minimizirati.
Dodatno, vjetroelektrane imaju utjecaja na drugi životinjski svijet, poput riba, ptica i šišmiša. Jedna studija pokazala je kako zagađenje bukom ima negativni utjecaj na biljni i životinjski svijet. Buka može ometati razne mehanizme životinja koji su ključni za njihov opstanak i može dovesti do stresa koji povećava razine hormona u tijelu, pa dovesti čak i do gubitka sluha, a može omesti i komunikaciju među životinjama.
Uz sve to, i degradacija i postepeno uništavanje materijala do kojega dolazi s godinama, također može doprinijeti povećanju zagađenja bukom, kao i loša kvaliteta korištenog materijala ili samo servisiranje i popravak. I u ovom se slučaju negativni učinci vjetroelektrana po pitanju zagađenja bukom i nemira koji unose u živi svijet mogu mitigirati korištenjem boljih materijala i tehnologija, kao i kvalitetnim planiranjem postavljanja vjetroelektrana.
Potrebno je istaknuti i da vjetroelektrane ne emitiraju velike količine CO2, a ne proizvode ni puno otpada. Procjena životnog ciklusa pokazala je da je najviše emisija proizvedeno tijekom ekstrakcije sirovina, prijevoza i proizvodnje, dok je proizvodna faza odgovorna za gotovo 90 posto emisija u cijelom ciklusu vjetroelektrane.
Dakle, dok postrojenje koje pokreće ugljen stalno emitira CO2, većina CO2 od vjetroelektrana zapravo se u atmosferu ispusti tijekom proizvodnje (i onda potom recikliranja i zbrinjavanja). Sam čin konverzije energije vjetra u električnu energiju ne emitira ugljični dioksid.
Što se, pak, otpada tiče, u slučaju vjetroelektrana, otpad nastaje od lopatica (krila), gondole (kućišta) s generatorom i drugih dijelova od kojih se obično sastoje vjetroelektrane. Jedna studija pokazala je da bi do 2050. godine globalni kumulativni otpad koji od njih nastaje mogao iznositi oko 42 milijuna tona. Druga studija navodi da se svake godine mora zamijeniti oko 2,4 posto lopatica. Vjetroelektrane će do 2034. godine godišnje proizvesti 200.000 tona otpada samo od lopatica.
Otpad će biti sve veći problem s rastom broja vjetroelektrana koje se instaliraju. Međutim, solarna energija, energija vjetra, kao i nuklearna energija, svejedno proizvode osjetno manje otpada od ugljena. Ova usporedba je bitna jer obnovljivi izvori u elektroenergetskom sustavu primarno zamjenjuju upravo struju proizvedenu u termoelektranama na ugljen.
“Kinezi uopće nemaju vjetroelektrane”
Trenutni predsjednik SAD-a Donald Trump je u svom govoru u Davosu također kazao i kako Kinezi zapravo nemaju vjetroelektrane, već ih samo izvoze onima koju su “dovoljno glupi” da ih kupe. Ne samo da ta tvrdnja nije točna, već je Kina svjetski predvodnik po korištenju obnovljivih izvora energije.
Sektor čiste energije postao je jedan od najdinamičnijih sektora gospodarskog rasta te je u 2023. godini doprinio s gotovo 40 posto rasta u BPD-u. Prema podacima stranice Our World In Data, Kina proizvodi više energije od vjetra od bilo koje druge države na svijetu. Kina ima gotovo dvostruko više solara i vjetroelektrana od svih ostalih država svijeta.
Dodatno, Kina je samo u svibnju 2025. godine instalirala 5300 vjetroelektrana, prenosi Guardian. Kako je izračunao stručnjak s Instituta za politike azijskih društava (Asia Society Policy Institute) Lauri Myllyvirta, Kina bi mogla proizvesti energije kao Švedska ili Poljska samo s obnovljivim izvorima energije koje je instalirala u tom mjesecu te godine.
Ne samo da Kina ima postavljene vjetroelektrane, i to puno njih, već je ta država je samo u prošloj godini instalirala više od polovice svih vjetroelektrana i solara na svijetu. U Kini se nalazi i jedna od najvećih vjetroelektrana na svijetu, u pokrajini Gansu. Tako je velika da se vidi iz svemira, piše BBC Verify, koji je također provjeravao tvrdnje koje je američki predsjednik iznio tijekom svog govoru u Davosu.
Da u Kini uistinu postoje vjetroelektrane svjedoče i fotografije kineskog fotografa Chu Weimina koji proteklih godina fotografira kinesku zelenu tranziciju, koristeći dronove. Njegove fotografije nalik su starim uljnim pejzažima iz kineske prošlosti, ali s jednom novinom – sada ih krase vjetroelektrane i solarni paneli koji prikazuju tihu transformaciju kineskog pejzaža i svakodnevice.
“Počeo samo samo fotografirajući krajolike. No, kada sam 2022. godine putovao u mjesta poput pokrajina Guizhou, Yunnan i Qinghai, kroz objektiv fotoaparata stalno sam viđao vjetroelektrane i solarne farme. Shvatio sam da je upravo to priča našeg vremena – i da ju gotovo nitko ne dokumentira na sistematičan način”, kazao je Chu.
“Vjetroelektrane gube novac čim se ‘zavrte'”
Da, vjetroelektrane treba isfinancirati, kao bilo koji drugi oblik energije. Međutim, jednom kada se izrade, vrlo brzo postanu isplative. Jedna analiza iz 2012. godine pokazala je kako vjetroelektrana kroz tri do sedam mjeseci proizvede više energije nego što je bilo potrebno uložiti u njenu izgradnju. Treba istaknuti i to da je vjetar kao izvor energije široko dostupan, pa i to dugoročno ide u prilog vjetroelektranama.
Prošle godine investicijska banka Lazard objavila izvještaj u kojem je istaknuto kako obnovljivim izvorima energije nisu potrebne subvencije, tj. kako su oni konkurentni fosilnim gorivima kada govorimo o izgradnji novih elektrana. Lazard računa tzv. “poravnani” trošak izvora energije, tj. u izračunu se podijeli ukupna količina električne energije koju izvor može generirati tijekom svog životnog ciklusa s troškom izvora.
U prošlogodišnjem izvještaju investicijske banke stoji kako su obnovljivi izvori energije “najkonkurentniji oblici generiranja” električne energije, piše Scientific American. Iako je točno da vjetroelektrane ne generiraju struju kada nema vjetra ili kada brzina vjetra padne ispod određene razine (eng. cut-in-speed), moderne vjetroelektrane struju proizvode oko 70 do 85 posto vremena. Razina proizvodnje ovisi o brzini vjetra. Također, one se obično instaliraju na mjestima gdje se zna da vjetar puše češće, čime se osigurava kontinuirana proizvodnja energije.
Također, poboljšanja u dizajnu dovode do povećanja učinkovitosti i pouzdanosti. Vjetroelektrane već sad su vrlo blizu teoretskog limita energetske učinkovitosti za ovu vrstu tehnologije; prema tzv. Betzovom zakonu, gornja razina učinkovitosti koju vjetroelektrana može postići je 59 posto.
Ponekad se vjetroelektrane moraju ugasiti, ali to se zna dogoditi zato jer energetska mreža grada ili područja ne može primiti toliku količinu energije, kao što je slučaj u UK-u.
Nedavna studija objavljena u časopisu Obnovljiva energije (Renewable energy) pokazala je da su u 2024. godini, od kasne zime do ranog ljeta, obnovljivi izvori energije ispunili 100% energetskih potreba američke savezne države Kalifornije do deset sati dnevno. Ne samo da je to rekord za tu saveznu državu, ne samo da u tom periodu nije bilo nestanaka električne energije, već se u periodima najveće proizvodnje obnovljivi izvori energije proizvodili 162 posto ukupno potrebne energije, zbog čega je Kalifornija struju mogla i izvoziti ili koristiti za punjenje baterija.
Uz sve navedeno, potrebno je istaknuti i kako su obnovljivi izvori energije okolišno prihvatljiviji od fosilnih goriva koji što prije treba napustiti kako bi se izbjeglo još veće pogoršanje klimatske krize. Stoga je ovakav tip benefita teže kvantificirati.
Zaključno, društvenom mrežom Facebook šire se tvrdnje u kojima se citiraju dijelovi govora američkog predsjednika Donalda Trumpa. U ovom članku usredotočili smo se na tri tvrdnje iz objave: vjetroelektrane uništavaju okoliš, Kinezi uopće nemaju vjetroelektrane (već ih samo prodaju drugima) i vjetroelektrane gube novac čim se "zavrte". Postoje brojni dokazi da u Kini uistinu postoje vjetroelektrane, i to puno njih. Vjetroelektrane također imaju utjecaja na okoliš i životinjski svijet, ali ti problemi se mogu mitigirati korištenjem boljih materijala i tehnologija, kao i kvalitetnim planiranjem postavljanja vjetroelektrana. Što se tiče tvrdnji kako gube novac čim se "zavrte", ni to nije točno. Točno je da je potrebno neko vrijeme da one postanu profitabilne, a postoje i dodatni benefiti vjetroelektrana i drugih obnovljivih izvora energije koje je teško kvantificirati.
