Korisnici društvene mreže Facebook viralno dijele tvrdnju (arhivirano ovdje, ovdje i ovdje) da potrošači u Hrvatskoj kupuju meso genetski modificiranih pilića, koje je uvezeno iz zemalja Mercosura; Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja. Dijeljeni sadržaj sastoji se od fotografije kokoši bez perja i kratkog teksta pod naslovom “Jedemo kokoške bez perja iz zemalja Mercosura”.
“Ova kokoš na slici nije greška prirode. Ovo nije bolest, niti nesretan slučaj. Ovo je planski, svjesno i hladno napravljeno ljudskom rukom. Genetski modificirani pilići (GMO) stvoreni su tako da rastu prebrzo, toliko brzo da njihove noge ne mogu izdržati vlastitu težinu. Tijelo postane preveliko, meso preteško, a kosti ostanu slabe, zato ne stoje, leže. Od prvog dana pa do posljednjeg. Bez perja su jer je tako jeftinije. Jer industrija ne želi trošiti novac na čupanje perja. Takve piliće bez perja uzgajaju u Brazilu velike farme i od njih tu piletinu pogotovo file uvoze svi u Hrvatskoj, Stanić doo, Ledo, Euro alfa, Koka Varaždin…, prodaju nam se u trgovačkim centrima, a mi ih konzumiramo…”, navodi se, između ostalog, u viralno dijeljenom sadržaju. Jedan od korisnika uz svoju objavu stavio je i screenshotove različitih reklama za pileći file.
EFSA: U EU nema hrane dobivene od genetski modificiranih životinja
Na ovom mjestu valja istaknuti da su netočni navodi da na tržištu kupujemo meso genetski modificiranih pilića, koji rastu bez perja. Na europskom tržištu hrane, točnije na tržištu Europske unije, nema legalno uvezene niti uzgojene genetski modificirane piletine. Prema navodima EFSA, agencije Europske unije koja pruža znanstvenu osnovu za zakone i propise kojima se europski potrošači štite od rizika povezanih s hranom, “trenutačno u Europskoj uniji nema hrane za ljude ili životinje dobivene od genetski modificiranih životinja koja je odobrena za prodaju, a niti jedan zahtjev (za stavljanje takve hrane na tržište) još nije zaprimljen”.
Isto se navodi u dokumentu Europske komisije iz 2024. godine: “U Europskoj uniji na tržište se mogu staviti samo oni genetički modificirani organizmi (GMO) kojima je izdano odobrenje. Kako bi dobio takvo odobrenje, GMO mora proći procjenu rizika u skladu s odredbama navedenima u Direktivi 2001/18/EZ i Uredbi (EZ) br. 1829/2003. Procjena rizika obuhvaća utjecaj na zdravlje ljudi i životinja (uključujući dobrobit životinja) te na okoliš. Do sada u EU nisu odobrene nikakve genetički modificirane (GM) životinje, niti su zaprimljeni zahtjevi za odobrenje GM životinja. Stoga je stavljanje GM piletine na tržište EU-a zabranjeno sve dok se ne izda odobrenje”.
Glasina o uvozu GMO piletine iz južnoameričkih zemalja proširena je nakon što je Europska unija sa zemljama Mercosura postigla trgovinski sporazum, koji podrazumijeva smanjenje carina i otvara pristup novim tržištima za širok raspon roba i usluga, pri čemu su ključni sektori poljoprivreda, automobilska, farmaceutska i kemijska industrija (arhivirano ovdje i ovdje). Sporazum je potpisan nakon 25 godina pregovaranja.
Prosvjedi poljoprivrednika zbog sporazuma EU-Mercosur
Između ostalog, njime se omogućuje uvoz velikih količina govedine i peradi iz Južne Amerike. Mnogi iz sektora poljoprivrede ovaj sporazum smatraju štetnim, zbog čega su na prosvjede izišli poljoprivrednici iz više europskih zemalja (arhivirano ovdje, ovdje, ovdje i ovdje). Europski farmeri u strahu su od nelojalne konkurencije, a između ostalog upozoravaju da se u Europskoj uniji moraju poštovati strogi ekološki i zdravstveni propisi (npr. zabrana određenih pesticida, hormona rasta i GMO-a, visoki standardi dobrobiti životinja), dok su ti standardi u Južnoj Americi labaviji.
Nakon što je Europska komisija potpisala sporazum, u Europskom parlamentu izglasano je da se sporazum provjeri na sudu. Kako izvještava Guardian, “skupina od 144 zastupnika podnijela je parlamentarni prijedlog kojim se od Suda Europske unije (CJEU) traži mišljenje o tome može li se sporazum primjenjivati prije potpune ratifikacije svih država članica te ograničavaju li njegove odredbe sposobnost EU-a da samostalno donosi politike zaštite okoliša i zdravlja potrošača”. Za donošenje takvih mišljenja, navodi Guardian, sudu obično treba oko dvije godine.
Izraelci 2002. uzgojili kokoši bez perja
Govoreći o uzgoju kokoši bez perja, koje se također spominju u viralno dijeljenom statusu, treba napomenuti da je još 2002. godine objavljeno da su izraelski znanstvenici uzgojili vrstu kokoši bez perja. Na Poljoprivrednom institutu u Rehovotu u Izraelu tvrdili su da pilići bez perja nisu uzgojeni uz pomoć genetske manipulacije, nego da je nova vrsta uzgojena prirodnom selekcijom, križanjem brojlera s pticama koje prirodno imaju manje perja. Nova vrsta nije široko komercijalno prihvaćena ni standardizirana za proizvodnju mesa.
U zaključku valja podvući: u Hrvatskoj ne kupujemo i jedemo meso kokoši bez perja iz zemalja Mercosura jer na tržištu Europske unije nema legalno plasiranog mesa životinja uzgojenih uz pomoć genetskih modifikacija. Zbog toga status označavamo netočnim.
