Kada je uoči Božića 2025. godine Ustavni sud srušio dobar dio temeljnih odredbi Zakona o osobnoj asistenciji, činilo se da je to kraj za Marina Piletića, najdugovječnijeg ministra zaduženog za socijalnu politiku u vladama Andreja Plenkovića.
Dvije godine ranije, uoči Božića 2022. godine, Zakon o osobnoj asistenciji bio je u postupku donošenja, a protiv njegovih odredbi digle su se udruge korisnika organizirajući prosvjede pred Vladom. Tada je Piletić zakon čije je temeljne odredbe srušio Ustavni sud natjeravši Vladu da ga Uredbom ispravi i, među ostalim, osigura osobne asistente i djeci do 18 godina – nazivao „epohalnim iskorakom“. Članovima Udruge „Sjene“, ministar je tada poručivao kako neće razgovarati s ulicom.
Da je „ulica“ bila u pravu, potvrđeno je s odmakom od nekoliko godina. Ustavnu tužbu podnijela je 2023. godine Udruga Sjena . Godinu dana kasnije podnesena je i nova tužba u ime više desetaka fizičkih osoba. Kako su se osporavali slični dijelovi zakona, Ustavni sud je predmet objedinio, a sporne zakonske odredbe suci su skinuli jednoglasnom odlukom. Pritom u opširnom i ponekad izrazito oštrom obrazloženju presude nimalo nisu štedjeli vladajuće. Jasno su poručili kako su pojedine zakonske odredbe diskriminatorne i ne onemogućuju Ustavom jamčenu uključenost svih pojedinaca u društvo te su ih stoga ukinuli.
Taj udarac Piletić je naizgled preživio, ali je danas jasno kako se čekao pravi trenutak za njegov odlazak. I nije ga trebalo dugo čekati. Drugi teški udarac zadao mu je Upravni sud u Zagrebu presudivši da je država dužna isplatiti inkluzivni dodatak nasljednicima preminulih osoba.
Govorio da će prava imati i nasljednici – pa podnio žalbu
Ovih je dana, naime, objavljena presuda Upravnog suda donesena 23. siječnja. Taj je sud dovršio ogledni predmet vezan za pravo osoba koje su predale zahtjev za inkluzivni dodatak, ali su preminule prije nego je sustav socijalne skrbi za njih donio rješenje. Prema nepravomoćnoj presudi, sustav socijalne skrbi će za sve njih, a procjene kazuju kako je riječ o oko 15 tisuća osoba, morati nastaviti s postupkom, bez obzira na smrt podnositelja. Ustanovi li se u posthumnom postupku da je preminula osoba imala pravo na inkluzivni dodatak, država će morati njihovim nasljednicima isplatiti sve iznose dodataka od dana podnošenja zahtjeva do smrti podnositelja.
Do sredine siječnja 2026. godine Upravni sud u Zagrebu zaprimio je 226 tužbi vezanih uz isplatu inkluzivnog dodatka, prava koje je u domaći sustav socijalne skrbi uvedeno prije dvije godine (1, 2, 3). Država se, međutim, nije pripremila pa je ostala iznenađena velikim interesom za ostvarivanje tog prava. Korisnici su se suočili s dugotrajnim čekanjem da im se pravo prizna, a u tom čekanju preminulo je oko 15 tisuća korisnika, mahom onkoloških bolesnika u terminalnoj fazi kojima je taj dodatak trebao služiti za osiguravanje dostojanstvenog kraja života. Premda je zakonski rok 15 dana, pojedini korisnici su na rješenja o inkluzivnom dodatku čekali i po godinu dana. I nisu ga dočekali. Istodobno, sustav socijalne skrbi je po smrti tražitelja inkluzivnog dodatka prekidao postupak iako sama država nije osigurala uvjete da se vještačenja i rješenja donesu u zakonskom roku.
Iako se Vlada žalila na oglednu presudu Upravnog suda u Zagrebu, njegova odluka prevelik je udarac za Plenkovića i njegova ministra zaduženog za socijalnu politiku. Tim više, jer je sam Piletić ranije poručivao kako će nasljednici imati pravo na isplatu inkluzivnog dodatka, ali su te poruke očito bile vođene nadom da će sud donijeti drugačiju odluku.
Uklanjanje diskriminatornih odredbi iz Zakona o osobnoj asistenciji proračun će koštati najmanje 190 milijuna eura u ovoj godini, a ta sredstva za sada nisu osigurana. Koliko će dodatnog novca trebati priskrbiti za isplatu inkluzivnog dodatka tek će se vidjeti.
Iako je vodio tri resora, obilježila ga je socijala
Danas je jasno da je Piletić na odlasku još od predbožićnog rušenja Zakona o osobnoj asistenciji. Nakon što je sud presudio kako država treba isplatiti inkluzivni dodatak nasljednicima korisnika koji odobravanje tog prava nisu dočekali za života, više se nije imalo što čekati. Ipak je riječ o dva „epohalna“ zakonska rješenja, uvedena u Plenkovićevom mandatu.
„Danas sam obavio razgovor s ministrom Piletićem koji je ponešto iscrpljen svim aktivnostima u njegovom resoru. Razgovarali smo nas dvojica o tome kroz protekle mjesece“, ustvrdio je Andrej Plenković, predsjednik Vlade u ponedjeljak nakon što su tijela HDZ-a, među ostalim, razgovarala i o odlasku Marina Piletića. Prema Plenkoviću, presuda Upravnog suda nije razlog za Piletićev odlazak.
„Marin je sjajan čovjek, mlad političar pred kojim stoji perspektiva. Vodio je vrlo zahtjevan i težak resor, mi smo o tome da on napusti Vladu razgovarali više od dva mjeseca i današnji događaj, objava odluke Upravnog suda, nije utjecala na to. Nismo baš iz Star Warsa pa da tako brzo imamo novog ministra u džepu“, naveo je Plenković.
Mladi političar pred kojim stoji perspektiva u megalomanskom Ministarstvu rada, mirovinskog sustava i socijalne skrbi proveo je nepunih pet godina. Do 2020. godine socijalna skrbi bila je u zasebnom ministarstvu, a onda je pripojena sektoru rada i mirovinskog sustava unatoč brojnim kritikama kako je to nespojivo. Ministar Piletić na odlasku, ministarstvo je preuzeo u travnju 2022. godine, nakon što je smijenjen Josip Aladrović. Iako je u ove nepune četiri godine ministarskog staža vodio tri sektora, u javnosti će ostati zapamćen kao ministar čija su dva reformska zakona u sustavu socijalne skrbi srušili sudovi.
