Privatna korisnica Facebooka 28. lipnja objavila je status (arhivirano ovdje) u kojem netočno tvrdi da su granice za krvni tlak, šećer i kolesterol namjerno snižene kako bi farmaceutska industrija prodala više lijekova. Međutim, dostupna medicinska literatura dokazuje da su se kriteriji za dijagnozu bolesti tijekom desetljeća mijenjali na temelju novih znanstvenih spoznaja i rezultata dugoročnih istraživanja.
“JESTE LI ZNALI?
GRANICE ZA TLAK I ŠEĆER NAMJERNO SE I DALJE SNIŽAVAJU…A NEKE VRIJEDNOSTI SE POVEĆAVAJU
PRIJE 40 GODINA
Prije 40 godina, normalan krvni tlak u svim znanstvenim knjigama i prema službenoj medicini bio je 140/90, a sada je 120/80.
Granica za normalan šećer bila je 6-8, sada je 4-6 milimola/L.“
Autorica objave dodaje:
“Kolesterol je normalan između 7 i 8, a ne Izmed 5 i 6, vrlo je važna tvar za funkcioniranje mozga.
Što su učinili?
Budući da su se lijekovi za visoki krvni tlak i šećer slabo prodavali, farmakomafija naređuje liječničkim udrugama da snize granicu vrijednosti.
Ovo nije jedini slučaj prijevare jer postoje i slučajevi gdje su za neke stvari uzeli minimum i predstavili ga kao krajnju granicu ili maksimum.
To dokazuje da ljudsko zdravlje nikada nije bilo prioritet medicine, već čisti profit i razboljevanje ljudi.
Važno je shvatiti da čak i to veliko zlo, farmakomafija, mora od nečega živjeti!“
Granice za krvni tlak i šećer mijenjane su zbog novih znanstvenih dokaza, ne farmaceutskog profita
Krvni tlak predstavlja silu kojom krv cirkulira kroz arterije. Tijekom svakog otkucaja srca tlak doseže najvišu vrijednost koja se zove sistolički tlak, dok je između otkucaja, kada se srce odmara, tlak niži i naziva se dijastolički tlak. Vrijednosti se izražavaju u milimetrima živinog stupca (mmHg) pri čemu je prva izražena brojka sistolički, a druga dijastolički tlak.
Kod zdrave odrasle osobe optimalni krvni tlak iznosi manje od 120/80 mmHg. Vrijednosti sistoličkog tlaka od 120 do 129 i dijastoličkog tlaka od 80 do 84 smatraju se normalnim krvnim tlakom, a sistolički od 130 do 139 i dijastolički od 85 do 89 smatraju se visoko normalnim krvnim tlakom, objašnjava Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Krvni tlak iznad 140/90 mmHg smatra se povišenim krvnim tlakom, odnosno hipertenzijom, jednim od glavnih uzročnika kardiovaskularnih bolesti. Tlak tijekom dana prirodno varira, primjerice raste tijekom tjelesne aktivnosti i stresa ili nakon konzumacije kofeina ili nikotina, a snižava se tijekom mirovanja i sna.
Suprotno tvrdnji iz Facebook objave, prema važećim smjernicama koje se primjenjuju već tri desetljeća, 140/90 mmHg ne predstavlja “normalan“ krvni tlak već prag za dijagnozu hipertenzije, jednog od najvažnijih čimbenika pri razvoju kardiovaskularnih bolesti koje su vodeći uzrok smrti u većini razvijenih zemalja.
Koristi liječenja visokog krvnog tlaka istražuju se već više od 60 godina, a promjene kriterija tijekom vremena bile su rezultat novih znanstvenih spoznaja o tlaku i riziku od komplikacija. Kriteriji su se mijenjali kroz povijest, primjerice godine 1978. SZO je hipertenziju dijagnosticirala tek od 160/95, a raspon od 140-159/90-94 mmHg smatrao se samo graničnom hipertenzijom. Kasnije su i američke i europske smjernice definirale hipertenziju kao krvni tlak od 140/90 mmHg ili viši. Američke smjernice su uvele i pojam prehipertenzije za osobe čiji je krvni tlak bio između 120 i 139 sistoličkog i/ili 80 do 89 mmHg dijastoličkog tlaka kako bi se upozorile na povećani rizik razvoja hipertenzije.
Američke smjernice su 2017. godine snizile dijagnostički prag na 130/80mmHg pod utjecajem velikih kliničkih istraživanja, uključujući SPRINT (Systolic Pressure Intervention Trial) studije iz 2015. godine koja je pokazala da kod određenih visokorizičnih bolesnika intenzivnije snižavanje sistoličkog tlaka ispod 140 mmHg smanjuje rizik od srčanog udara, objašnjava znanstveni članak iz 2019. godine.
Europske smjernice pritom nisu promijenile definiciju hipertenzije i koriste prag od 140/90 mmHg.
Šećer u krvi glavni je izvor energije za stanice, a u krvotok dospijeva iz hrane, prvenstveno ugljikohidrata. Hormon inzulin omogućuje ulazak glukoze u stanice i održava njezinu koncentraciju u krvi unutar normalnih granica. Iako ona varira ovisno o čimbenicima poput prehrane, tjelesne aktivnosti, zdravlja, normalna razina glukoze u krvi kod odrasle osobe kreće se unutar 3,9 i 5,6 mmol/L natašte, dok je dva sata nakon obroka uglavnom niža od 7,8 mmol/L. Na vrijednosti glukoze djeluje prehrana, fizička aktivnost, dob, trudnoća, bolesti, terapije i pojedini lijekovi.
Dakle, kod zdrave odrasle osobe natašte glukoza u krvi smatra se urednom ako je ispod 5,6mmol/L, dok je vrijednost od 7,0 mmol/L natašte i više jedan od kriterija za postavljanje dijagnoze dijabetesa. Prije 1979. godine za dijagnozu dijabetesa u svijetu se koristilo više različitih kriterija, a te godine američki National Diabetes Data Group uveo je jedinstvenu granicu temeljenu na dugogodišnjim studijama koju je uz manje izmjene 1980. godine preuzela i Svjetska zdravstvena organizacija. Utvrđeno je da glukoza natašte od 7,8 mmol/L ili viša ili glukoza dva sata nakon testa opterećenja od 11,1 mmol/L ili viša dijagnosticira dijabetes. Veća promjena dogodila se 1997. kada je prag za dijagnosticiranje dijabetesa spušten na 7,0 mmol/L natašte nakon što se istraživanjima pokazalo da se komplikacije dijabetesa, osobito oštećenje mrežnice oka počinju češće javljati već pri vrijednostima oko 7,0 mmol/L natašte.
Normalna razina kolesterola u krvi
Osim krvnog tlaka i šećera, autorica statusa spominje i kolesterol, masnoću prisutnu u tijelu kao strukturna sastavnica stanične membrane zaslužna za sintezu steroidnih hormona, vitamina D i žučnih kiselina ključnih za normalnu probavu. Većinu kolesterola u tijelu proizvodi jetra, dok se manji dio unosi hranom životinjskog podrijetla. Važno je spomenuti da postoje dvije vrste kolesterola, većinu kolesterola u tijelu čini LDL (lipoprotein niske gustoće) kolesterol, poznat kao “loš“ kolesterol jer povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. I drugi, HDL (lipoprotein visoke gustoće) kolesterol, poznat kao “dobar“ kolesterol jer skuplja višak kolesterola u krvi i prenosi ga natrag u jetru koja ga zatim ispire iz tijela. Njegove visoke razine mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, objašnjava CDC.
Autorica objave tvrdi da je normalna razina ukupnog kolesterola u tijelu između 7 i 8 mmol/ L, što je netočno. Preporučena razina ukupnog kolesterola kod zdrave odrasle osobe u krvi iznosi manje od 5,0mmol/L, dok je preporučena vrijednost “lošeg“ kolesterola razina niža od 3,0mmol/L, razina onog “dobrog“ preporučuje se iznad 1,0 mmol/L za muškarce, a za žene iznad 1,2 mmol/L.
Ove preporuke proizlaze iz desetljeća istraživanja, ponajprije Framinghamske studije, dugoročnog longitudinalnog istraživanja kojim se od 1948. godine prati zdravlje stanovnika američkog gradića Framinghama. Ta je studija prva dokazala da rizik od srčanog i moždanog udara raste kontinuirano i postupno s razinom kolesterola u krvi, bez oštre granice koja dijeli “sigurnu“ od “opasne“ količine kolesterola.
Zaključno, tlak od 140/90 nikad nije označavao normalan tlak, nego prag za dijagnozu hipertenzije, a taj se prag u SAD-u spustio na 130/80 na temelju kliničkih istraživanja, dok Europa i dalje koristi vrijednost od 140/90 mmHg. Kao i granica za hipertenziju, granica za optimalnu vrijednost glukoze u krvi nije osmišljena proizvoljno, već je rezultat dugogodišnjih istraživanja. Prag za dijagnozu dijabetesa spušten je sa 7,8 mmol/L na 7,0 mmol/L jer su istraživanja pokazala da se već pri razini glukoze od 7,0 javljaju komplikacije povezane s dijabetesom. Preporučena količina kolesterola u krvi također se mijenjala kroz desetljeća, ali ne postoji oštra granica između sigurnog i opasnog jer rizik za zdravlje raste postupno, pa je brojka dogovor struke. Sve promjene temelje se na znanstvenim rezultatima, a ne na tajnoj naredbi farmaceutske industrije.
