Premijer Andrej Plenković je na aktualnom satu, odgovarajući na pitanje zastupnice Možemo! Dušice Radojčić, nabrajajući, po njemu, grijehe zagrebačke vlasti u gospodarenju otpadom kazao i ovu rečenicu:
“Vi nećete riješiti ništa. U Zagrebu ste dobili izbore na otpadu, a bolje da vam ne govorim, kao Zagrepčanin, što ste učinili s otpadom. Je li se itko sjeća onih vaših plavih vrećica?”, zapitao je Plenković te konstatirao da tog projekta “nema” i da je on “nestao”.
Činjenica da se, kao Zagrepčanin, ali i predsjednik Vlade posljednjih deset godina, Andrej Plenković danas ne sjeća plavih vrećica za prikupljanje miješanog otpada u Zagrebu, problematična je iz najmanje dva razloga.
Prvi je taj što mu je, kao Zagrepčaninu, to jedina legalna mogućnost za plaćanje varijabilnog dijela cijene zbrinjavanja miješanog otpada iz njegova doma. Ukoliko se u obitelji Plenković za odlaganje miješanog otpada ne kupuju plave vrećice, to znači ili da miješani komunalni otpad stavljaju u obične vrećice, što nije legalno, ili ga se rješavaju na neki drugi način, a ne šalju na Jakuševac. Postoji, naravno i mogućnost, da Andrej Plenković nikada u domu ne posegne za kantom za otpad pa nije u kanti niti vidio plavu vrećicu.
Druga problematična činjenica je da upravo Vlada Andreja Plenkovića podupire takav oblik naplate kroz Zakon o gospodarenju otpadom, a i presudom Visokog upravnog suda je potvrđeno da je oblik naplate varijabilnog dijela miješanog komunalnog otpada putem zagrebačkih “plavih vrećica” – legalan.
Jedini legalan način plaćanja odvoza otpada od 2022. godine
Zagreb je naplatu zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada putem “plavih vrećica”, kao što se navodi na stranicama Čistoće, uveo 1. listopada 2022. godine. Članak u kojem Čistoća objašnjava što se mijenja naslovljen je: “Miješani komunalni otpad od 1. listopada 2022. smije se odlagati samo u standardiziranim vrećicama za otpad”.
“Dok u odvozu i zbrinjavanju otpada koji se reciklira – papira, plastične, metalne i staklene ambalaže te biootpada – nema promjena, u slučaju miješanog komunalnog otpada od 1. listopada 2022. godine uvodi se novi model sakupljanja i naplate. Prema novom modelu, korisnici usluge plaćaju fiksnu mjesečnu naknadu za odvoz otpada, odnosno minimalnu cijenu fiksne javne usluge kako propisuje Zakon o gospodarenju otpadom, odnosno s njime usklađena Odluka o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Zagreba, dok se zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada plaća kroz kupnju za to namijenjenih, specijaliziranih vrećica volumena 10, 20 ili 40 litara”, stoji na stranicama Čistoće, a potom se navodi i osnovna logika koja stoji iza uvođenja “plavih vrećica” za miješani otpad:
“Za razliku od dosadašnjeg sustava naplate odvoza otpada koji nije poticao građane na razdvajanje korisnog otpada, cilj novog modela sakupljanja miješanog komunalnog otpada je smanjenje količina odloženog otpada i povećanje količina korisnog otpada”.
Znači, “plave vrećice” su uvedene kako bi se smanjila količina miješanog otpada koji se u Zagrebu još uvijek odvozi na odlagalište otpada Jakuševac. Smisao promjene bilo je da si građani što većim odvajanjem korisnog otpada smanje količinu miješanog i time plate manje račune na način da kupuju manje “plavih vrećica”. “Odvojite sav korisni, problematični i opasni otpad koji proizvedete u kućanstvu, a u ZG vrećicu bacite samo ono što nikako nije moguće drukčije zbrinuti”, pozivala je tada Čistoća.
Visoki upravni sud plave vrećice proglasio legalnima
Odluka o uvođenju plaćanja zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada putem plavih vrećica zakonitom je proglašena i na Visokom upravnom sudu u presudi iz 2024. godine. Kako je tada pisao Jutarnji list, Visoki upravni sud utvrdio je da je model sakupljanja otpada u Zagrebu u potpunosti zakonit te da je odluka na kojoj se temelji u skladu sa zakonom.
“Obzirom da se sukladno članku 4. stavku 1. točki 77. ZGO-a spremnikom smatra: posuda, kanistar, kontejner, bačva, kutija, vreća i drugi odgovarajući spremnik koji sprječava rasipanje, razlijevanje odnosno ispuštanje otpada u okoliš, posve je legitimno odlukom predstavničkog tijela iz članka 66. ZGO-a u skladu s člankom 64. stavak 1. i 81. ZGO-a odrediti spremnike u obliku tri različita volumena vrećica u kojima korisnici usluge trebaju prikupljati komunalni otpad, s time, da tamo gdje postoje zajednički spremnici, spremnici-vrećice trebaju biti odloženi u zajedničke spremnike”, navodi se u presudi Visokog upravnog suda koji se poziva na odredbe Zakona o gospodarenju otpadom.
To je Zakon koji je u mandatu premijera Andreja Plenkovića prolazio i izmjene, no ove odredbe nisu mijenjane.
Tako i dalje u Zakonu u članku 4. stavku 1. točki 77. stoji: “spremnik je posuda, kanistar, kontejner, bačva, kutija, vreća i drugi odgovarajući spremnik koji sprječava rasipanje, razlijevanje odnosno ispuštanje otpada u okoliš”, u članku 64. stavku 1.: “Javna usluga sakupljanja komunalnog otpada (u daljnjem tekstu: javna usluga) podrazumijeva prikupljanje komunalnog otpada na području pružanja javne usluge putem spremnika od pojedinog korisnika i prijevoz i predaju tog otpada ovlaštenoj osobi za obradu takvoga otpada”, a članak 81. navodi da “standardna veličina i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje miješanog komunalnog otpada mora se odrediti tako da je spremnik primjeren potrebi pojedinog korisnika usluge”.
Također, Visoki upravni sud je u presudi naveo da je u tužbi bio neosnovan prigovor da je cijena javne usluge protivna zakonu. “Cijena obvezne minimalne usluge, kako je određena Cjenikom, je izražena u mjesečnim računima pružatelja usluge, dok se cijena za količinu predanog miješanog komunalnog otpada naplaćuje iz prihoda ostvarenog kupnjom vrećica-spremnika, koji vrećice-spremnike korisnik usluge kupuje, po cijeni određenoj Cjenikom davatelja usluge, sukladno svojim potrebama”, navedeno je u presudi. To znači da je Zagreb zakonito odredio da se zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada naplaćuje kupnjom plavih vrećica.
Prioritete u gospodarenju otpada hrvatske vlasti upisale su u članak 6. već navedenog Zakona o gospodarenju otpadom. U tom se članku navodi da je prvi prioritet sprečavanje nastanka otpada, zatim slijedi priprema za ponovnu uporabu pa recikliranje i ostali postupci oporabe (npr. energetska oporaba), a na zadnjem mjestu je njegovo zbrinjavanje odnosno odlaganje na odlagalište. Upravo zato se građani stimuliraju na odvajanje korisnog otpada, a plaćanjem ih se pokušava destimulirati da sve trpaju u jednu vreću koja potom ide na odlagalište. Zato oni Zagrepčani koji žele uštedjeti trebaju što više otpada odvojiti kako bi što manje stavili u naplatnu plavu vrećicu.
Ćorić prijetio penalima gradovima koje ne odvajaju otpad
A na problem skromnog odvajanja otpada u Hrvatskoj 2018. godine je upozoravao upravo tadašnji ministar zaštite okoliša iz Vlade Andreja Plenkovića. Ne samo da je tada Tomislav Ćorić upozoravao, već je i prijetio kaznama jedinicama lokalne samouprave koje ne povećaju odvajanje i smanje količinu miješanog komunalnog otpada. Tako je portal Lider 1. veljače 2018. objavio članak s naslovom: “Ćorić lokalnim jedinicama daje ‘kratak rok’ da donesu odluku o odvajanju otpada i izbjegnu penale”.
“Onima koji to još nisu napravili dat će kratki rok da to učine, rekao je Ćorić uoči početka sjednice Vlade, upitan što će biti s lokalnim jedinicama koje do danas nisu spremne na odvajanje otpada, pogotovo glavni i najveći hrvatski grad Zagreb. ‘Oni koji izbjegnu to napraviti bit će suočeni s određenim penalima koji sami po sebi pretpostavljaju situaciju u kojoj nisu izašli u susret svojim građanima koji žele odvajati otpad i nisu poštovali odluke koje se trebaju poštovati’, rekao je ministar”, pisao je tada Lider.
Ćorić je u prosincu 2019. godine isticao da novom Uredbom i o miješanom komunalnom otpadu se konačno “inaugurira koncept onečišćivač plaća”. “Prema toj Uredbi jedinice lokalne samouprave imaju potpunu slobodu u kontekstu kreiranja svog fiksnog, odnosno varijabilnog dijela pri čemu je bitno da je taj varijabilni dio zapravo onaj dio koji podrazumijeva da oni koji ne odvajaju plate nešto više cijene miješanog komunalnog otpada, odnosno za odvoz komunalnog otpada komunalne usluge, a oni koji odvajaju plate nešto manje”, govorio je tada Ćorić.
Znači, u tom se trenutku stvarao dojam kako je i Vladi Andreja Plenkovića bitno da se financijski destimulira gomilanje otpada u vrećama i kontejnerima za miješani otpad koji se potom odlaže na odlagališta. U tom smjeru je i zagrebačka vlast gradonačelnika iz Možemo! Tomislava Tomaševića uvela “plave vrećice” kao jedini način naplate varijabilnog dijela miješanog otpada.
Grad Zagreb pri vrhu po recikliranju i oporabi u Hrvatskoj
Prema posljednjem objavljenom “Izvješću o komunalnom otpadu” za 2024. godinu, koje je izradio Zavod za zaštitu okoliša Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, na čijem čelu je ministrica Marija Vučković, u Gradu Zagrebu je ukupno u toj godini nastalo 351.334 tona komunalnog otpada od čega je oporabljeno 173.488 tona, odnosno 49,4 posto – što Zagrab smješta pri vrhu po recikliranju u državi.
“Nakon načinjene preraspodjele dodatno utvrđenih količina komunalnog otpada najveće vrijednosti procijenjene stope recikliranja zabilježene su kao i prethodnih godina za Međimursku županiju (55,5 %), Varaždinsku županiju (49,9 %), Grad Zagreb (48,8 %) i Koprivničko – križevačku županiju (45,4 %), dok su županije sa najnižim vrijednostima stope recikliranja i dalje Ličko-senjska županija (18,0 %) i Dubrovačko-neretvanska županija (19,6 %)”, navodi se u izvještaju, a potom i dodaje: “Najveće procijenjene stope oporabe i dalje se bilježe u Međimurskoj županiji (56,7 %), Varaždinskoj županiji (51,5 %) i Grad Zagreb (49,4 %). Županije s najnižim vrijednostima stope oporabe imaju Ličko-senjska županija (18,6 %) i Dubrovačko-neretvanska županija (20,2 %)”.
Željeli smo te podatke usporediti s onima prije uvođenja plavih vrećica, no u posljednjem izvještaju se navodi da su 2024. godine napravljene metodološke izmjene, zbog čega su podaci iz ranijih godina neusporedivi s 2024.
No, podatke možemo usporediti s onima za cijelu Hrvatsku gdje je u 2024. godini prikupljeno 1.878.802 tona komunalnog otpada, stopa recikliranja je bila 36,7, a oporabe 38,4 posto. Podaci pokazuju da je Zagreb po tim parametrima mnogo bolji od prosjeka Hrvatske.
U 2025. godini pala prodaja plavih vrećica
I brojke iz Zagrebačkog holdinga demantiraju Plenkovićevu izjavu da se plavih vrećica više nitko ne sjeća. “Podaci po godinama iskazani u komadima vrećica glase: u 2022. godini prodano je oko 14.060.340 komada vrećica, u 2023. godini 14.949.870 komada, u 2024. godini 15.930.970 komada, u 2025. godini taj broj iznosio 13.747.180 komada vrećica različitih volumena”, odgovorio je Holding Večernjem listu u veljači ove godine. Ti podaci pokazuju da je u prošlog godini, ipak, zabilježen pad prodaje plavih vrećica, no ne pokazuju da ih “se više nitko ne sjeća”.
Naravno, plaćanje odvoza otpada putem plavih vrećica nije idealan model jer ostavlja prostor, posebno u stambenim zgradama, da stanovnici u svoje kontejnere odlože miješani otpad i u drugim vrećicama, što mnogi još uvijek i čine. S druge strane, zajednički kontejneri smanjuju mogućnost za naplatu kazni jer je teško utvrditi tko je od korisnika bacio krivu vrećicu. U tom slučaju sustav još uvijek u dobrom dijelu počiva na savjesnosti građana koji bi trebali shvatiti da se putem naplate plavih vrećica financira i gradski sustav gospodarenja otpadom.
Druga pretpostavka zašto je pala prodaja zagrebačkih plavih vrećica može biti i optimistična – a to je da su građani zaista počeli više odvajati otpad pa manje kupuju vrećice za onaj miješani.
“Nakon uvođenja novog modela naplate javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Zagreb kontinuirano bilježi povećanje udjela odvojeno sakupljenog otpada, a ujedno se ostvaruju i zacrtani ciljevi omogućavanja bolje i praktične infrastrukture namijenjene većem odvajanju otpada. U odnosu na referentnu 2022. godinu, odnosno, prije novog modela, prema zadnjem godišnjem izvještaju (2024. godina) zabilježen je porast udjela odvojeno sakupljenog otpada za 60 posto, dok je istovremeno udio miješanog komunalnog otpada smanjen za gotovo četvrtinu (23 posto). Uvođenjem ZG vrećica uvedena je zakonska obveza primjene modela ‘onečišćivač plaća’. Time smo omogućili da građani odvajanjem otpada mogu smanjiti trošak koji plaćaju za javnu uslugu, jer većim odvajanjem, imaju manju potrebu za kupnjom ZG vrećica”, istaknuli su u veljači iz Zagrebačkog holdinga.
I država i Grad propisali kazne za neodvajanje otpada
Da se vratimo na početak teksta i samog premijera koji misli da su plave vrećice “nestale”, Zakon o gospodarenju otpadom nije se zadržao samo na deklarativnim objavama da se otpad treba odvajati i reciklirati, već su u njega uvrštene i kazne za one koji to ne čine. Tako su u članku 164. navedene i prekršajne odredbe za prekršitelje zakona, a one se kreću u rasponu od 5 do 50 tisuća kuna. U stavku 1. točci 44. jasno se navodi da će biti kažnjen korisnik usluge koji nije predao “odvojeno miješani komunalni otpad, reciklabilni komunalni otpad, opasni komunalni otpad, i glomazni otpad”.
I Grad Zagreb je u svojoj Odluci o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada propisao najviši kaznu od 500 kuna, između ostalog, i za korisnika koji “ne postupa s otpadom i spremnikom na obračunskom mjestu sukladno ovoj odluci, osobito ako korisnik usluge ne odlaže svoj miješani komunalni otpad u standardizirane vrećice za miješani komunalni otpad”.
Zaključno, netočno je premijer Andrej Plenković rekao da se više nitko ne sjeća projekta plavih vrećica u Zagrebu. Plave vrećice za miješani komunalni otpad su jedini legalni način plaćanja varijabilnog dijela računa za zbrinjavanje miješanog otpada u Zagrebu, a zakonitost njihovog uvođenja utvrdio je presudom i Visoki prekršajni sud. Prema zakonu i gradskim odredbama svi građani Zagreba moraju koristiti plave vrećice za odlaganje miješanog komunalnog otpada, a za one koji ne koriste propisane su kazne. Podaci pokazuju da se u 2025. godini prodalo 13,7 milijuna plavih vrećica, a u isto vrijeme raste i količina odvojenog otpada u Zagrebu - što također demantira premijerovu izjavu da se plavih vrećica više nitko ne sjeća, kao i da su propali projekt - jer je jasno da ih Zagrepčani koriste.
