Amiši se na društvenim mrežama već godinama prikazuju kao navodni dokaz da život bez cjepiva štiti od autizma. Pritom se njihovu zatvorenijem načinu života, slabijem oslanjanju na suvremenu tehnologiju i proizvodnji vlastite hrane pripisuju zdravstvene koristi koje nisu potvrđene istraživanjima.
Takve tvrdnje ponavljaju se i u objavi na Facebooku (arhivirano ovdje) koja je u jednom danu podijeljena gotovo 160 puta. Njezin autor tvrdi da među Amišima nema autizma zato što ne cijepe djecu, a zatim navodi da su svi pripadnici te zajednice odlučili napustiti saveznu državu New York nakon što je za djecu uvedeno obvezno cijepljenje.
Objava se djelomično oslanja na stvarni spor između vlasti savezne države New York i nekoliko amiških škola, ali mu pridružuje netočne tvrdnje o autizmu i cijepljenju te preuveličava najave mogućeg preseljenja pojedinih obitelji.
Amiši nisu potpuno necijepljena populacija, autizam je zabilježen i u njihovim zajednicama, a nije donesena odluka o iseljenju svih približno 25 000 Amiša koji žive u saveznoj državi New York.
Amiši nisu potpuno necijepljena populacija
Netočna je i tvrdnja da Amiši uopće ne cijepe djecu. Procijepljenost u njihovim zajednicama uglavnom jest niža nego u ostatku američkog stanovništva, ali odluke se razlikuju među obiteljima, naseljima i pojedinim amiškim skupinama.
Istraživači su 2007. godine poslali upitnike na adrese tisuće amiških roditelja u okrugu Holmes u Ohiju, a rezultate su objavili 2011. u časopisu Pediatrics. Od 359 roditelja koji su odgovorili, 68 posto navelo je da je svako njihovo dijete primilo barem jedno cjepivo, dok je još 17 posto cijepilo dio svoje djece. Samo 14 posto ispitanika navelo je da nijedno njihovo dijete nije primilo cjepivo. Drugim riječima, 85 posto roditelja obuhvaćenih istraživanjem prihvatilo je barem neko cijepljenje.
Novije istraživanje iste zajednice, objavljeno 2021. godine, pokazalo je znatan pad prihvaćanja cjepiva. Među 391 roditeljem koji je odgovorio na upitnik njih 59 posto navelo je da ne cijepi djecu, što znači da ih je 41 posto ipak prihvaćalo barem neka cjepiva.
Oba istraživanja obuhvatila su samo jednu veliku amišku zajednicu i oslanjala su se na dobrovoljne odgovore roditelja pa se njihovi rezultati ne mogu automatski preslikati na sve Amiše u Sjedinjenim Državama. Ipak, dovoljno jasno pokazuju da se dio amiške djece cijepi te da tvrdnja o potpuno necijepljenoj populaciji nije utemeljena.
Autizam je zabilježen i među amiškom djecom
Tvrdnja da među Amišima nema autizma nije točna. Iako je istraživanja o njegovoj učestalosti u toj populaciji malo, dostupni podaci jasno pokazuju da autizam nije odsutan u amiškim zajednicama.
U istraživanju predstavljenom 2010. godine na Međunarodnom skupu za istraživanje autizma stručnjaci su pregledali 1 899 amiške djece u dobi od tri do 21 godine iz okruga Holmes u Ohiju te okruga Elkhart i LaGrange u Indiani. Kod 25 djece barem je jedan alat za probir upozorio na mogući poremećaj iz spektra autizma. Četrnaestero djece prošlo je dodatnu procjenu, a kod njih sedmero dijagnoza je potvrđena standardiziranim dijagnostičkim postupcima i kliničkom procjenom.
Autori su na temelju tih preliminarnih podataka procijenili da je autizam prisutan kod približno jednog od 271 amiškog djeteta. Istaknuli su, međutim, da na rezultate mogu utjecati kulturne razlike u načinu na koji roditelji opisuju ponašanje djece te da su potrebna dodatna istraživanja. Taj se podatak zato ne može uzeti kao konačna procjena učestalosti autizma među Amišima, ali nedvojbeno opovrgava tvrdnju da u toj populaciji nema nijednog slučaja.
Postojanje autizma i sličnih razvojnih poteškoća kod amiške djece dokumentirano je i u medicinskoj literaturi. U istraživanju objavljenom 2006. u časopisu New England Journal of Medicine znanstvenici su kod djece Amiša starog reda identificirali mutaciju gena CNTNAP2 povezanu s epilepsijom, jezičnom regresijom, teškoćama u društvenim interakcijama i ograničenim obrascima ponašanja. Prikaz slučaja objavljen 2009. godine također opisuje amišku djevojčicu s mutacijom istog gena, epilepsijom i autističnom regresijom.
Braxton Mitchell, profesor medicine sa Sveučilišta Maryland koji godinama istražuje zdravlje Amiša, upozorio je 2025. godine da još nije poznato koliko je autizam doista učestao u toj populaciji. Amiši imaju drukčiji pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i dijagnostici, zbog čega njihove podatke nije moguće jednostavno uspoređivati s nacionalnim statistikama. Nepoznata učestalost, međutim, nije isto što i nepostojanje autizma.
Cjepiva ne uzrokuju autizam
Čak i kada bi svi Amiši odbijali cijepljenje, usporedba jedne izdvojene zajednice s ostatkom stanovništva ne bi bila dovoljna za zaključak da cjepiva uzrokuju autizam. Na pojavnost dijagnoza utječu dostupnost zdravstvene skrbi, učestalost probira, obrazovni sustav, dijagnostičke prakse i spremnost obitelji da potraže stručnu procjenu.
Navodna povezanost cjepiva i autizma tijekom posljednjih je desetljeća istražena na milijunima djece. Globalni savjetodavni odbor Svjetske zdravstvene organizacije za sigurnost cjepiva pregledao je 2025. godine 31 primarno istraživanje i pet metaanaliza. Metodološki najkvalitetnija istraživanja, kao i svih pet metaanaliza, nisu pronašla dokaze da cjepiva uzrokuju poremećaj iz spektra autizma. Radovi koji su sugerirali moguću povezanost ocijenjeni su kao istraživanja s ozbiljnim metodološkim nedostacima, velikim rizikom od pristranosti i vrlo niskom snagom dokaza.
Do istog je zaključka došla i metaanaliza deset istraživanja objavljena 2014. godine koja je obuhvatila podatke o više od 1,25 milijuna djece iz kohortnih istraživanja te još 9 920 djece iz istraživanja parova slučajeva i kontrola. Autori nisu pronašli povezanost autizma s cijepljenjem općenito, MMR cjepivom, tiomersalom ili živom.
Jedno od najvećih pojedinačnih istraživanja provedeno je u Danskoj na 657 461 djetetu rođenom između 1999. i 2010. godine. Tijekom praćenja autizam je dijagnosticiran kod 6 517 djece, ali rizik nije bio povećan među djecom koja su primila MMR cjepivo. Istraživači nisu pronašli povećani rizik ni među djecom koja su zbog obiteljske povijesti ili drugih čimbenika bila podložnija razvoju autizma.
Znanstveni dokazi, dakle, ne podupiru vezu između cijepljenja i autizma. Tvrdnja o Amišima počiva na pogrešnim pretpostavkama: autizam postoji u njihovim zajednicama, a dio amiških obitelji cijepi svoju djecu.
New York nije naredio cijepljenje baš svakog djeteta
Uz netočne tvrdnje o autizmu i cijepljenju, objava se poziva i na stvarni spor između amiških škola i vlasti savezne države New York. Međutim, i taj je događaj predstavljen bez važnog konteksta.
Savezna država New York doista je u lipnju 2019. godine, nakon velikog izbijanja ospica, ukinula izuzeće od školskih pravila o cijepljenju koje se moglo zatražiti zbog vjerskih uvjerenja, a medicinsko izuzeće ostalo je na snazi.
Tvrdnja da je država New York jednostavno uvela obvezno cijepljenje djece znači zapravo kako se propis odnosi na cijepljenje kao uvjet za pohađanje vrtića te javnih, privatnih i vjerskih škola. Prema objašnjenju njujorškog Ministarstva zdravstva, potrebna cjepiva moraju primiti djeca uključena u te ustanove, osim ako imaju valjano medicinsko izuzeće.
Promjena zakona dovela je do spora s trima amiškim školama: Dygert Road, Pleasant View i Shady Lane, koje nisu tražile dokaz o cijepljenju svojih učenika. Nakon nadzora provedenog krajem 2021. godine, njujorško Ministarstvo zdravstva utvrdilo je da su škole dopuštale necijepljenoj djeci pohađanje nastave bez medicinskog izuzeća. Izrečene su im kazne u ukupnom iznosu od 118 000 dolara: 52 000 dolara školi Dygert Road, 46.000 školi Pleasant View i 20.000 školi Shady Lane. Ti su podaci navedeni u sudskoj odluci u predmetu Miller protiv McDonalda.
Roditelji, škole i predstavnik amiških škola u New Yorku potom su tužili državne vlasti tvrdeći da im je ukidanjem vjerskog izuzeća povrijeđeno pravo na slobodno prakticiranje vjere. Savezni okružni sud odbacio je njihovu tužbu 2024. godine, a prizivni sud potvrdio je tu odluku u ožujku 2025.
Vrhovni sud SAD-a u prosincu 2025. poništio je odluku prizivnog suda i vratio mu predmet na ponovno razmatranje, uzimajući u obzir svoju presudu u drugom slučaju koji se odnosio na vjerska i roditeljska prava. To nije značilo da je Vrhovni sud njujorški propis proglasio neustavnim niti da je prihvatio argumente amiških tužitelja. Prizivni sud ponovno je razmotrio predmet i 30. lipnja 2026. još jednom presudio u korist savezne države New York, zaključivši da je zakon vjerski neutralan i da se općenito primjenjuje na sve učenike.
Odvjetnici su najavili mogući odlazak, ali nema odluke svih Amiša
Tvrdnja o iseljenju pojavila se nakon što je New York Post 26. kolovoza objavio tekst o sudskom sporu. Odvjetnici amiških tužitelja najavili su da će tijekom rujna ponovno pokušati iznijeti predmet pred Vrhovni sud te kazali da će njihovi klijenti, ako ne uspiju, napustiti New York i možda se preseliti u Pennsylvaniju.
Najava mogućeg odlaska prenesena je posredstvom odvjetnika tužitelja, a sudski postupak formalno vode tri škole i nekoliko pojedinaca. Zbog toga se iz tog izvještaja ne može zaključiti da je svih približno 25 000 Amiša već odlučilo iseliti.
Takva je generalizacija osobito problematična jer Amiši nemaju jedinstvenu središnju vlast koja donosi odluke za sve njihove zajednice. Young Center for Anabaptist and Pietist Studies navodi da su organizirani u samoupravne lokalne crkvene okruge te da ne postoji središnja organizacija ili nacionalna crkvena vlast koja bi upravljala svim amiškim skupinama. U New Yorku je 2025. godine evidentirano 60 amiških naselja i 188 crkvenih okruga, s procijenjenih 25 220 stanovnika. Tvrdnja da su svi oni zajednički odlučili napustiti saveznu državu stoga nema potvrdu u dostupnim izvorima.
Zaključno, tvrdnja da među Amišima nema autizma zato što ne cijepe djecu nije točna. Autizam je zabilježen u amiškim zajednicama, dio obitelji cijepi djecu, a znanstvena istraživanja ne nalaze uzročnu povezanost između cjepiva i autizma. Stvaran je jedino spor oko njujorškog propisa kojim je cijepljenje postalo uvjet za pohađanje škole, bez mogućnosti vjerskog izuzeća. Odvjetnici amiških tužitelja najavili su mogući odlazak svojih klijenata ako izgube spor, ali nema dokaza da su svi Amiši koji žive u saveznoj državi New York odlučili iseliti.
