Nekoliko čitatelja poslalo je upite Faktografu da provjerimo navode iz rasprave s Facebooka u kojoj posljednjih dana sudjeluju Mario Perković, koji se opisuje kao hrvatski politički i društveni aktivist, te udruga Za bolju Hrvatsku i njezin predsjednik Ronaldo Barišić.
Ključna Perkovićeva tvrdnja u toj raspravi je da saborski zastupnici Mosta nisu glasali protiv, kako ga naziva, ključnog Zakona o strancima 2022. godine, dok su s druge strane angažirali svog stranačkog člana Barišića da putem udruge prosvjedima vodi bitke protiv uvoza stranih radnika u Hrvatsku. Udruga Za bolju Hrvatsku mu odgovara kako Barišić nije član Mosta, iako se tijekom kampanje fotografirao sa stranačkim dužnosnicima.
Mario Perković je svoj prvi status objavio 9. veljače (arhivirano ovdje), a u njega je stavio i nekoliko snimki i fotografija kojima dokazuje svoje teze.
“MOSTOVA ‘SUVERENOST’ – NARODU MAGLA, NIKOLI TOPLA FOTELJA!
Gledam ove najnovije snimke Nikole Grmoje i ne mogu se ne zapitati: Dečki iz Mosta, je li vam se to fotelja u Saboru toliko ugrijala da se bojite stisnuti krivi gumb? Dok Nikola na TikToku glumi lava i urla o ‘globalističkoj klici’, službeni zapisnici Sabora (koje krije kao zmija noge) govore da je on zapravo samo jedan obični suzdržani promatrač”, navodi Perković na početku statusa.
Predsjednik Mosta i saborski zastupnik Nikola Grmoja je tu snimku na svom Facebook profilu objavio 7. veljače. Na snimci u statusu tijekom konferencije za medije u Saboru govori:
“HDZ i Plenkovićeva Vlada nas obmanjuje i laže oko broja migranata u Hrvatskoj. Ne spominju one koji su došli u Hrvatsku putem spajanja obitelji. Podsjećam vas da je 2021. godine ukinut sustav kvota za uvoz strane radne snage. Uskoro će biti pet godina, što znači da s protekom pet godina vi dobivate pravo na trajni boravak u Hrvatskoj. Dakle, oni koji su došli raditi 2021. godine dobivaju pravo na trajni boravak. Zanima me koliko je tih i što Vlada radi po pitanju toga da nam ti ljudi trajno ne ostanu ovdje u Hrvatskoj i da dođu njihove obitelji i što će dovesti praktički do potpune promjene demografske slike u Hrvatskoj.
Most je jedina politička opcija koja traži vraćanje kvota, dva puta smo upućivali zaključak u Sabor da se vrate kvote, međutim zajedno su protiv toga glasali SDP, HDZ i Možemo – dakle, ova globalistička klika, oni su s jedne strane, a s druge strane smo mi suverenisti iz Mosta koji želimo zaštititi hrvatskog radnika, hrvatskog čovjeka i hrvatsku obitelj”.
Perković prozvao Most zbog glasanja 2022. godine
Perković proziva Most zbog glasanja o izmjenama Zakon o strancima 2022. godine te u statusu navodi:
“Evo kako se prodaje nacionalni interes dok se grije saborski baršun:
OPERACIJA „NULA PROTIV“ (16. prosinca 2022.) Dok se izglasavao ključni Zakon o strancima koji je širom otvorio vrata migrantima, rezultat glasanja je bio sramotnih: NULA PROTIV. Nikola, cijeli tvoj klub Mosta je sjedio tamo. Miro Bulj je držao govore, mahao rukama, a kad je došao trenutak istine i kad je trebalo stisnuti onaj jedan jedini gumb PROTIV prsti su vam se ukočili! Ostali ste ‘suzdržani’. Šutnja je u Saboru isto što i podrška Plenkoviću. Je li fotelja bila previše udobna da biste riskirali promaju zbog naroda?”, nastavio je dalje u svom statusu Perković.
GDJE SU VAM AMANDMANI? Svi mi kažu: ‘Most se bori’. Ma nemoj? Pogledajte listu amandmana u proceduri. Tamo su svi od ljevice do desnice slali papire da pokušaju zaustaviti ovaj kaos. A gdje je Most? Nema ih! Niste prstom mrdnuli da zakonski popravite išta. Lakše je snimati za društvene mreže nego raditi u saborskim uredima, jel’ tako?
IZDAJA IZA ZATVORENIH VRATA Vaši ljudi u Odboru za nacionalnu sigurnost (tamo gdje nema kamera i reflektora) pustili su ovaj zakon JEDNOGLASNO. Devet glasova ZA, nula protiv. Iza kulisa kimate glavom, a pred kamerama glumite revolt. To nije suverenizam, to je kazalište za naivne koje plaća ovaj narod”.
Za kvote je bio ključan zakon iz 2020.
Netočnost na kojoj Perković gradi svoju teoriju da Most javno govori jedno, a onda drugačije glasa u parlamentu, je da se u Saboru ključni Zakon o strancima kojim su “širom otvorena vrata migrantima” izglasao 2022. godine. Ono što Perković naziva “širom otvorenim vratima” stranima radnicima je bilo ukidanje kvota za njihovo zapošljavanje. A to se nije dogodilo izmjenama zakona 2022. godine, već su te izmjene izglasane u studenom 2020., a počele su se primjenjivati od 1. siječnja 2021. godine.
Prilikom drugog čitanja tog Zakona u Saboru 2020. u ime Mosta govorio je Zvonimir Troskot i odmah u prvoj rečenici kazao da ga oni neće podržati.
“Negativno će utjecati na tržište rada, a i problematičan je, nesuvisao, a čak i opasan s demografskog, ali i sa stajališta nacionalne sigurnosti”, kazao je Troskot te dodao je njima posebno problematično što se u zakonu poziva na Marakeški sporazum.
“I predsjednik Milanović je upozoravao na mogućnost primanja i do 100 tisuća ilegalnih migranata u Hrvatskoj pa još ne znamo što je sa tim sporazumom i kakve su reperkusije”, kazao je Troskot te dodao kako su prijedlogom ugroženi radnici u Hrvatskoj. “Problem kvota je bio stavljen kao osiguranje strukture stanovništva koja će se sigurno promijeniti”, kazao je Troskot te dodao kako je poruka tog zakona hrvatskim građanima “snađite se sami jednom kada zbog stranih radnika izgubite posao”, a najavljivao je da će “lavina stranih radnika sniziti cijenu rada u Hrvatskoj”.
Naglašavao je da se građani Hrvatske intenzivno iseljavaju, da se hrvatskoj dijaspori otežava povratak u domovinu dok se otvara prostor strancima bez kvota. “Mi ne možemo podržati ovaj zakon jer smatramo da ne ide u strategiji razvoja, barem onog novog suverenizma kojeg nam se predstavlja, Hrvatske i to niti ekonomski, niti demografski, a bome ni po pitanjima nacionalne sigurnosti”, zaključio je svoj govor Troskot.
Prema podacima na internetskoj stranici Sabora, čini se da tada Most nije predložio amandmane na Zakon koji je izglasan sa 76 glasova “za”, 15 “protiv” i 28 “suzdržanih”. Na stranicama Sabora nema statistike tko je bio protiv, a glasanje se događalo u vrijeme pandemije kada je bio smanjen kapacitet Sabornice zbog mjera zaštite protiv koronavirusa. No, na snimci se vidi da su u dvorani bili Mostovi Božo Petrov i Miro Bulj koji su glasali protiv.
Znači, Perković netočno tvrdi da nije bilo glasova protiv kada su u Zakonu o strancima ukinute kvote za strane radnike. Prema snimci iz Sabornice, protiv toga Zakona su 2020. godine glasala najmanje dva zastupnika Mosta – Božo Petrov i Miro Bulj, dok je u raspravi zakon kritizirao Zvonimir Troskot te najavio da ga ta stranka neće podržati.
Izmjene Zakon o strancima zbog ulaska u Schengen
Ono što Perković točno navodi u statusu, a to potkrjepljuje i određenim dokumentima s internetskih stranica Sabora, je da Most nije glasao protiv izmjena Zakona o strancima 2022. godine. No, te izmjene iz 2022. godine nisu se odnosile na kvote za strane radnike, već na prilagođavanje zakonskih odredbi ulasku Hrvatske u Schengenski prostor. Zbog toga je rasprava o tom zakonu objedinjena s raspravom o izmjenama Zakona o nadzoru državne granice.
U ime Mosta u raspravi je sudjelovao Marin Miletić, a isticao je pozitivne strane ulaska u schengenski prostor. “Klub Mosta smatra da se ovime Hrvatska vratila kući. Hrvatska pripada zapadnoj civilizaciji. Koliko god nas neki gurali na taj brdoviti Balkan, Hrvatska po svom jeziku, kulturi, tradicijski, kulturološki, po civilizacijskim stečevinama nikad nije bila brdoviti Balkan”, kazao je Miletić. “Ono gdje smo izrazili bojazan je sigurnosni dio – Hrvatska je ušla u dvorište sa 420 milijuna ljudi i, koliko god je tu benefita, a ministar je govorio o očekivanom povećanju prometa od sto milijuna eura, kolega je govorio o 10 posto povećanja posjeta turista – no vrlo je bitno da svi sigurnosni mehanizmi u državi funkcioniraju i da čuvaju naše građane i sigurnost naših građana”, kazao je Miletić.
Znači, u toj raspravi Miletić je hvalio ulazak u Schengen, ali i upozoravao na potencijalne sigurnosne ugroze koje ono donosi. Kao što se može vidjeti, tada se nije raspravljalo o stranim radnicima ili kvotama nego o promjeni, odnosno prilagođavanju, zakona zbog ulaska u Schengen.
Perković u statusu točno navodi da Most na taj zakon nije davao amandmane, a točno je i da nisu glasali protiv te izmjene zakona, a to je i logično s obzirom na ton Miletićeve rasprave. Prema snimci glasanja, vidljivo je da je dio Sabornice u kojoj sjede zastupnici Mosta glasao “suzdržano”.
Most 2024. i 2025. tražio uvođenje kvota za strane radnike
Perković je u svojem statusu stavio i dokument iz listopada 2024. godine u kojem stoji da je Most povukao iz procedure svoj prijedlog zaključka u kojem su tražili da se u izmjene Zakona o strancima uvrsti i ponovno uvođenje kvota, popis točno određenih zanimanja u kojima se stranci mogu zaposliti te popis točno određenih zemalja iz kojih se može uvesti radna snaga.
No, Most je tada u proceduru stavio i drugi zaključak sličnog sadržaja koji nisu povukli i o kojem je Sabor glasao. U tom dokumentu Most je tražio da se donese zaključak kako “Hrvatski sabor smatra da je Vlada svojim štetnim politikama i ukidanjem kvota za uvoz strane radne snage doprinijela procesu zamjene stanovništva kojem svjedočimo u našoj domovini” te su tražili da se u zakon unese ponovno uvođenje kvota, popis zanimanja u kojima se strani radnici mogu zaposliti te da “kod uvoza strane radne snage” treba “prioritet dati stranim radnicima iz zemalja koji su nam kulturološki bliže i čija nam je integracija lakše provediva”.
Bilo je to prvo čitanje izmjena Zakona, a za njih je glasalo 85 zastupnika, pet je bilo protiv, a 39 suzdržanih. Protiv su bili zastupnici Mosta – Miro Bulj, Nikola Grmoja, Ante Kujundžić, Ivica Ledenko i Marin Miletić. Njihov zaključak nije dobio potrebnu većinu jer je za njega glasalo devet zastupnika, a protiv ih je bilo 107.
O konačnom prijedlogu tih izmjena u Saboru se glasalo u veljači 2025. godine, a i ovaj puta je Most podnio svoj zaključak u kojem su tražili ponovno uvođenje kvota, popis deficitarnih zanimanja u kojima se strani radnici mogu zaposliti i država iz kojih se može uvesti radna snaga. Kao i u prvom čitanju, zaključak Mosta nije dobio dovoljan broj glasova (6 glasova “za”, 75 “protiv”). Vladin prijedlog izmjena Zakona o strancima prošao je sa 76 glasova, protiv je bilo 37, a suzdržanih pet. Od Mostovih zastupnika na glasanju je bio samo Ante Kujundžić koji je glasao protiv, a iz Kluba zastupnika Mosta tu je bio i nezavisni Josip Jurčević koji je također bio protiv.
Dakle, Mario Perković objavom tog dokumenta u kojem je Most povukao samo jednu verziju svoga zaključka pokušava dokazati da zastupnici te stranke nisu kroz saborsku proceduru pokušavali ponovno uvesti kvote za strane radnike. No, to nije točno, jer i u prvom, a i u drugom čitanju, izmjena toga zakona krajem 2024. i početkom 2025. Most je podnio zaključke u kojem su tražili uvođenje kvota za strane radnike, no njih nije podržala većina ostalih saborskih zastupnika.
Fotografija Barišića na stranicama Mosta Velike Gorice
“DIMNA BOMBA ‘UDRUGA 2025′” Sad kad je narod bijesan, aktivirate svoje ‘gerilce’ i nove udruge da glume ulične revolucionare. Prozirni ste! Grmoja u odijelu šuti u Saboru da ostane ‘fin’ za buduće koalicije, a djecu šalje da vrište na ulici kako bi pokupio glasove na strahu koji je sam dopustio svojom šutnjom. Nikola, suverenizam se ne brani udrugama osnovanim pet minuta prije izbora, nego glasom PROTIV u saborskoj klupi. Ali izgleda da je fotelja ipak previše udobna. Papiri ne lažu, a ti?”, navodi na kraju svoga prvog statusa Mario Perković.
Udruga na koju aludira Perković je Udruga Za bolju Hrvatsku čiji predsjednik je Ronaldo Barišić, a šira javnost ju je upoznala nakon organizacije prosvjeda protiv stranih radnika diljem Hrvatske. Perković je u svoj status stavio fotografije s Facebook profila Mosta Velike Gorice na kojima se Barišić pojavljuje iza sadašnjeg predsjednika Mosta Nikole Grmoje, ali i fotografiju na kojoj prima člansku iskaznicu stranke.
Navode da iza Udruge Za bolju Hrvatsku stoji stranka Most, Perković je objasnio u drugom statusu objavljenom 10. veljače.
“Dok se Hrvatska guši u uvozu strane radne snage o kojoj Most u Saboru glasa sa 0 glasova PROTIV, njihovi ulični igrači i ‘predsjendnik udruge’ gube se u vlastitim lažima. Udruga za bolju Hrvatsku i Ronaldo Barišić šalju mi ‘službene demantije’ u 23 sata navečer, tvrdeći da Ronaldo NIKADA nije bio član niti jedne stranke.
Gospodo, digitalni tragovi ne nestaju kad vi ugasite svjetlo!
1. DOKAZ KOJI NE MOŽETE OBRISATI 📸
Dana 20. studenog 2024., službena stranica ‘Most – Velika Gorica’ objavila je fotografiju na kojoj g. Barišić ponosno drži člansku iskaznicu. Tekst iznad slike kaže: ‘Večeras smo članske iskaznice uručili novim mostovcima.’ Tu istu objavu ‘lajkao’ je osobno Nikola Grmoja.
Pitanje za milijun dolara: Je li Nikola Grmoja tada lagao hrvatsku javnost i birače u Velikoj Gorici prezentirajući lažne članove? Ili Ronaldo Barišić danas laže mene i sve vas kako bi sakrio da je obična ‘ispružena ruka'”, navodi u statusu Perković.
I zaista je Most Velike Gorice 20. studenog 2024. godine objavio fotografiju na kojoj se nalazi Ronaldo Barišić, uz status: “Svakodnevno nam pristupaju novi članovi, a večeras smo članske iskaznice uručili novim mostovcima”. Također, Barišić se vidi i na fotografiji Mosta Velike Gorice iz prosinca 2023. godine na kojoj je i Nikola Grmoja, a i na fotografiji na kojoj je u travnju 2025. godine Grmoja dao podršku Mostovoj kandidatkinji za gradonačelnicu Velike Gorice Nadi Finderle.
Za bolju Hrvatsku: Barišić u kampanji kao simpatizer
Udruga Za bolju Hrvatsku je na svom Facebook profilu 9. veljače priopćenjem odgovorila na Perkovićeve navode o Barišićevom članstvu u Mostu.
“Ronaldo Barišić nikada nije bio član političke stranke Most, niti je ikada bio član bilo koje političke stranke u Republici Hrvatskoj”, naveli su u priopćenju. Neizravno su potvrdili da je na fotografijama Mosta Velike Gorice zaista Barišić, no navode kako je u kampanji sudjelovao kao simpatizer, a ne član stranke. “Tijekom kampanje za gradonačelnika Velike Gorice, Ronaldo Barišić sudjelovao je isključivo u svojstvu simpatizera, bez ikakvog formalnog, organizacijskog, funkcijskog ili članskog statusa u bilo kojoj političkoj stranci”, tvrde u priopćenju iz udruge Za bolju Hrvatsku.
Most ne odgovara je li Barišić njihov član
Kako bi razriješili i taj navod Faktograf je mailom poslao upit odnosima s javnošću Mosta. Pitali smo ih je li Ronaldo Barišić član Mosta, odnosno je li kada bio u toj stranci, no ni nakon višednevnog čekanja nismo dobili odgovor na svoj upit..
Činjenica je da se Barišić fotografirao s Mostovcima u Velikoj Gorici, a na jednoj fotografiji se to, prema navodu stranke, događalo pri primanju u članstvo. Činjenica je i da na toj fotografiji Barišić drži nešto nalik na člansku iskaznicu, no nejasno je je li to bila samo propaganda za privlačenje novih članova i pokazivanje da se članstvo stranke omasovljuje ili je Barišić zaista i službeno ušao u stranku.
U dodatnom pojašnjenju priopćenja iz Udruge Za bolju Hrvatsku su kazali da su neovisni, no i da izražavaju potporu određenim političkim strankama.
“Predsjednik Udruge Ronaldo Barišić javno je i transparentno izražavao političku potporu i vrijednosno slaganje s radom više desnih i domoljubnih političkih opcija, uključujući Most, HSP, DOMiNO, Hrvatske suvereniste, Pravo i Pravdu, Odlučnost i pravednost, Nezavisnu listu Marije Selak Raspudić, kao i političku opciju Jedino Hrvatska. Takva potpora ne podrazumijeva članstvo, formalnu povezanost niti organizacijsku pripadnost, već predstavlja slobodno izražavanje političkog mišljenja”, naveli su iz udruge te dodali da je njihov predsjednik te stranke pozvao na međusobnu suradnju i zajedničko djelovanje.
S druge strane tvrde kako nije moguća suradnja sa “odgovornim strankama za trenutno stanje u Republici Hrvatskoj”. “Vladajući HDZ kao i politički partneri SDP-a i stranke Možemo provode zamjenu stanovništva, i kao takvi provode globalističke i anti-hrvatske politike”, naveli su iz udruge Za bolju Hrvatsku.
Zaključno, statusu Maria Perkovića nedostaje kontekst da se ključna izmjena u Zakonu o strancima, odnosno ukidanje kvota za strane radnike, nije dogodila glasanjem u Saboru 2022. nego 2020. godine. Kada je Most 2022. godine bio suzdržan u glasanju, izmjene zakona su se odnosile na ulazak Hrvatske u Schengenski prostor, a ne na kvote za strane radnike. MOST se ukidanju kvota protivio u Saboru 2020. godine, a prilikom izmjena 2024. i 2025. godine su podnijeli zaključak u kojem su tražili njihovo vraćanje.
